Connect with us

Svet

Specijalne jedinice i marinci raspoređeni na Bliskom istoku, prema izvorima

Izvori navode povećano prisustvo američkih snaga u regionu, dok su diplomatski pregovori sa Iranom u toku

Published

on

pexels-photo-32983506

Izvori navode povećano prisustvo američkih snaga u regionu, dok su diplomatski pregovori sa Iranom u toku

Stotine pripadnika američkih specijalnih jedinica, uključujući mornaričke SEAL-ove i rendžere Kopnene vojske, trenutno se nalaze na Bliskom istoku, uz hiljade marinaca i padobranaca, prenose izvori upoznati sa raspoređivanjem snaga. Ovaj povećani vojni kontingent, kako navode izvori, pruža administraciji predsednika SAD dodatne vojne opcije u regionu, uključujući potencijalne operacije povezane sa strateškim tačkama kao što su moreuzi i energetska infrastruktura.

Izvori ističu da prisustvo američkih snaga omogućava različite vojne scenarije u vezi sa Iranom, kao što su operacije koje bi se mogle odnositi na otvaranje moreuza, preuzimanje kontrole nad ključnim energetskim resursima ili aktivnosti usmerene na određene skladišta materijala. Međunarodni mediji su prvi izvestili o dolasku ovih snaga u region. Komanda američkih snaga za Bliski istok nije želela da komentariše navode o raspoređivanju.

Predsednik SAD je u ponedeljak na društvenim mrežama izjavio da administracija nastavlja pregovore sa Iranom, navodeći očekivanje da bi uskoro mogao biti postignut dogovor o okončanju sukoba, koji traje pet nedelja. Sukob je započeo krajem februara, a u njemu učestvuju i druge strane iz regiona.

Sa druge strane, zvaničnici Irana su više puta saopštili da ne postoje direktni pregovori sa Sjedinjenim Državama, kao i da su odbacili predlog za prekid vatre koji je iznela američka administracija, ocenjujući ga kao “prekomeran i neprihvatljiv”. Ovakvi stavovi ukazuju na prepreke u nalaženju zajedničkog rešenja i mogućnosti za brzo okončanje sukoba.

U istom obraćanju, predsednik SAD je upozorio da bi, ukoliko dogovor ne bude postignut i moreuz ne bude otvoren u što kraćem roku, moglo doći do posledica po regionalnu stabilnost. Detalji o daljim koracima nisu saopšteni.

Bliski istok je područje sa dugotrajnom istorijom tenzija i sukoba, a strateški značaj regiona dodatno je naglašen prisustvom velikih energetskih resursa i važnih međunarodnih pomorskih ruta. Poslednje raspoređivanje američkih snaga deo je šireg odgovora na aktuelnu situaciju i predstavlja deo politike odvraćanja i mogućnosti za vojne i diplomatske aktivnosti.

Nezavisna potvrda o broju i tačnoj lokaciji raspoređenih jedinica nije bila dostupna prilikom objavljivanja ove vesti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

UN odobrila međunarodnu zaštitu za 40 novih ugroženih vrsta

Konvencija UN o zaštiti migratornih vrsta usvojila nove mere, potvrđeno povećano ugrožavanje migratornih životinja

Published

on

By

Konvencija UN o zaštiti migratornih vrsta usvojila nove mere, potvrđeno povećano ugrožavanje migratornih životinja

Na Konferenciji strana Konvencije Ujedinjenih nacija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (CMS), održanoj u mestu Campo Verde u Brazilu, 40 novih vrsta je uvršteno na listu za međunarodnu zaštitu. Među njima se nalaze snežna sova, veliki čekićar (vrsta ajkule), gepard, prugasta hijena i džinovska vidra. Odluka je doneta na završetku samita COP15, koji je okupio predstavnike 132 zemlje i Evropske unije.

Prema zvaničnim informacijama saopštenim od strane CMS, nove mere predviđaju obavezu država potpisnica da zaštite vrste koje se nalaze pod rizikom od izumiranja, očuvaju i obnove njihova staništa, spreče prepreke u migraciji i sarađuju s drugim državama u čijim se granicama te vrste nalaze.

Na listi novih zaštićenih vrsta, pored snežne sove (Bubo scandiacus) poznate iz popularne kulture, nalaze se i Hudsonova prutka (Limosa haemastica), ptica močvarica sa dugim kljunom, kao i veliki čekićar (Sphyrna mokarran). Zaštita je proširena i na sisare poput prugaste hijene (Hyaena hyaena) i geparda (Acinonyx jubatus), kao i na vodene vrste poput džinovske vidre (Pteronura brasiliensis).

Zvanično saopštenje CMS navodi da novi dokazi ukazuju na to da se brojne migratorne vrste približavaju izumiranju. “Od geparda i prugastih hijena do snežnih sova, džinovskih vidri i velikih čekićara, strane CMS podržale su jaču međunarodnu akciju”, saopšteno je na društvenim mrežama konvencije.

Države potpisnice CMS imaju pravnu obavezu da sprovode mere zaštite za vrste koje su označene kao ugrožene, uključujući očuvanje i obnovu njihovih staništa, sprečavanje prepreka na migracionim rutama i međusobnu saradnju sa državama kroz koje te vrste migriraju.

Samit je održan u oblasti Pantanal u Brazilu, poznatoj po bogatstvu biodiverziteta i kao deo južnog Amazona. Prema izveštaju koji je objavljen uoči samita, zabeležen je ozbiljan pad populacija migratornih vrsta. Ova globalna konferencija smatra se jednom od najznačajnijih za unapređenje zaštite divljih životinja na međunarodnom nivou.

Izvorne brojke i detalji o populacijama vrsta nisu objavljeni u zvaničnom saopštenju. Konvencija UN o zaštiti migratornih vrsta osnovana je s ciljem očuvanja ugroženih životinja koje prelaze nacionalne granice tokom svojih životnih ciklusa.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija produžila okvir sankcija za Bosnu i Hercegovinu do 2027. godine

Savet EU ostavio mogućnost uvođenja ciljanih mera protiv pojedinaca i entiteta, trenutno bez aktivnih sankcija

Published

on

By

Savet EU ostavio mogućnost uvođenja ciljanih mera protiv pojedinaca i entiteta, trenutno bez aktivnih sankcija

Savet Evropske unije doneo je odluku da produži okvir za sankcije u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini do 31. marta 2027. godine, saopšteno je zvanično. Ova odluka omogućava EU da, u slučaju potrebe, uvede ciljane sankcije fizičkim licima ili entitetima za koje proceni da podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine.

Prema saopštenju Saveta EU, sankcije mogu da uključuju zamrzavanje imovine, zabranu stavljanja sredstava na raspolaganje i zabranu putovanja u države članice Evropske unije. Ovaj okvir sankcija uveden je još 2011. godine i redovno se produžava na određeni vremenski period. Moguće je uvođenje mera i prema onima koji ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum ili narušavaju bezbednost u zemlji.

Za sada, prema navodima Saveta EU, nijednom pojedincu ili entitetu nisu uvedene sankcije po ovom osnovu. Savet prati razvoj situacije u Bosni i Hercegovini i može razmotriti primenu svih raspoloživih sredstava ukoliko dođe do pogoršanja stanja. U saopštenju je naglašena posvećenost EU perspektivi članstva Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države.

Bosna i Hercegovina je zahtev za članstvo u Evropskoj uniji podnela 2016. godine, a status kandidata dobila je krajem 2022. godine.

Pročitaj još

Svet

NATO oborio četvrtu iransku raketu iznad Turske tokom aktuelnog sukoba

Tursko ministarstvo odbrane potvrdilo incident, pokrenuta zajednička istraga sa Iranom

Published

on

By

Tursko ministarstvo odbrane potvrdilo incident, pokrenuta zajednička istraga sa Iranom

Balistička raketa lansirana iz Irana ušla je u turski vazdušni prostor i oborena je od strane NATO protivvazdušne i protivraketne odbrane raspoređene u istočnom Mediteranu, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Ovaj incident, koji se dogodio tokom aktuelnog američko-izraelskog sukoba sa Iranom, predstavlja četvrti slučaj presretanja iranske rakete iznad Turske od početka krize.

Prema navodima zvaničnika, tri slična incidenta zabeležena su ranije ovog meseca, što je podstaklo turske vlasti da ulože protest i upute zvanično upozorenje Iranu. Teheran je negirao da je odobrio lansiranja raketa u prethodnim slučajevima i predložio Ankari formiranje zajedničke istrage radi rasvetljavanja okolnosti.

“Preduzimamo sve neophodne mere odlučno i bez oklevanja protiv svake pretnje usmerene ka teritoriji i vazdušnom prostoru Republike Turske”, navodi se u saopštenju turskog ministarstva odbrane. Zvaničnici su potvrdili da je bezbednost stanovništva prioritet i da se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u cilju očuvanja stabilnosti regiona.

Istraga o incidentu je u toku, a nadležni organi Turske i Irana dogovorili su formiranje zajedničkog tima koji će razmotriti sve okolnosti i utvrditi odgovornost. Zvaničnici su istakli da nisu zabeležene žrtve niti materijalna šteta prilikom presretanja rakete.

Ovaj događaj dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku i povećane aktivnosti međunarodnih bezbednosnih snaga u regionu, što dodatno komplikuje odnose između uključenih strana.

Pročitaj još

U Trendu