Connect with us

Svet

Španija postavlja plutajuću barijeru u Seuti radi kontrole migrantskih prelazaka

Vlasti su uvele novu meru na granici sa Marokom nakon što je veliki broj migranata pokušao da uđe u enklavu

Objavljeno pre

,

Španija postavlja plutajuću barijeru u Seuti radi kontrole migrantskih prelazaka – prelazak migranata u Seutu Foto Izvor: Tanjug AP/STR

Vlasti su uvele novu meru na granici sa Marokom nakon što je veliki broj migranata pokušao da uđe u enklavu

Španske vlasti su saopštile da su prelasci migranata u severnoafričku enklavu Seuta zaustavljeni preko noći, nakon što je policija počela da postavlja plutajuću barijeru dužine 500 metara na pomorskoj granici sa Marokom. Ova mera, kako je objavljeno, uvedena je kako bi se odgovorilo na masovni priliv migranata, pri čemu je, prema zvaničnim podacima, oko 50.000 ljudi prešlo granicu Seuta kopnom i morem od četvrtka, dok se više od 48.000 njih vratilo u Maroko bez većih incidenata.

Barijera, koja se podiže između 30 i 70 centimetara iznad vode, a proteže se do jednog metra ispod površine, postavljena je kod lukobrana Tarahal, koji predstavlja jednu od glavnih tačaka za prelazak migranata. Prema saopštenju, ovaj potez omogućiće brodovima Civilne garde da patroliraju ovim područjem i pruže dodatnu kontrolu granice.

Prelazak migranata u Seutu i posledice

Najmanje 86 ljudi izgubilo je život pokušavajući da stigne do Seuta, a mnogi su pokušali da preplivaju do španske obale. Vlasti su pronašle najmanje 67 tela na španskoj strani granice, uz napomenu da su neki ljudi nastradali zbog utapanja, dok su drugi povređeni ili zgnječeni tokom pokušaja da pređu morski zid ili graničnu ogradu. Masovan priliv migranata, kako se navodi, delimično je izazvan glasinama koje su kružile na društvenim mrežama.

Snimci zabeleženi tokom dana prikazuju španske vojnike i policiju kako patroliraju gotovo pustim plažama u blizini granice. Ove aktivnosti deo su šire strategije kontrole migracija i održavanja bezbednosti na granici Evropske unije.

Odziv Evropske unije i dalje mere

Zbog pogoršane situacije, 22 članice Evropske unije su zatražile hitan sastanak ministara unutrašnjih poslova kako bi se razgovaralo o migrantskoj krizi u Seuta. U pismu upućenom predsedavajućoj Irskoj, zemlje su pozvale na koordinisan odgovor, koji uključuje i moguću dodatnu podršku evropske agencije za granice Fronteks, kao i preispitivanje saradnje sa Marokom. Irska je nakon toga sazvala video-konferenciju ministara za utorak radi razmatranja daljih koraka.

Iako Španija ima reputaciju zemlje sa otvorenijim stavom prema migrantima, sa programom za dodelu dozvola boravka za više od pola miliona ljudi bez dokumenata, vlasti su odbacile tvrdnje da je taj program uticao na povećanje broja pokušaja prelaska u Seuta. Nadležni su naglasili da podnosioci moraju dokazati boravak u zemlji pre 1. januara 2026. godine i imati pet meseci neprekidnog boravka pre podnošenja zahteva.

Kroz ove mere Španija nastoji da povrati kontrolu nad granicom i spreči dalji rast migrantskih prelazaka, dok Evropska unija razmatra mogućnosti za dodatnu podršku Madridu u rešavanju ove krize.

Pročitaj još

Svet

Evropa pokreće investicioni energetski program vredan 660 milijardi evra godišnje

Planom se predviđa više od 660 milijardi evra ulaganja godišnje do 2040. radi smanjenja zavisnosti od uvoza.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropa pokreće investicioni energetski program vredan 660 milijardi evra godišnje

Planom se predviđa više od 660 milijardi evra ulaganja godišnje do 2040. radi smanjenja zavisnosti od uvoza.

Evropa planira pokretanje najvećeg energetskog investicionog programa veka, sa godišnjim ulaganjima od preko 660 milijardi evra do 2040. godine. Ovaj ambiciozni plan ima za cilj stratešku i ekonomsku nezavisnost kontinenta, a prema saopštenju evropskih institucija, fokusira se na smanjenje zavisnosti od uvoza energenata i ublažavanje rasta cena električne energije.

Transformacija energetskog sektora u Evropi

Prema planovima koje su objavile evropske institucije, višetritionska transformacija energetskog sektora trebalo bi da značajno promeni način na koji se evropski kontinent snabdeva energijom. Takođe, ovaj program je osmišljen kako bi smanjio izloženost Evrope globalnim poremećajima na tržištu energenata, što se smatra ključnim za dugoročnu ekonomsku stabilnost regiona.

Investicije od 660 milijardi evra godišnje do 2040.

Stručnjaci procenjuju da će za sprovođenje ovako sveobuhvatne transformacije biti potrebno mobilisati više od 660 milijardi evra godišnje. Iako su ulaganja ovog obima izuzetno visoka, zvaničnici ističu da bi dugoročne koristi mogle biti višestruke. Pre svega, smanjenje zavisnosti od uvoza energenata može doneti stabilnije cene električne energije i veću otpornost na spoljne šokove.

Ekonomija i sigurnost snabdevanja

Osim toga, evropske institucije navode da bi program mogao obezbediti ekonomsku korist za države članice. Na taj način, očekuje se da će biti povećana sigurnost snabdevanja energijom, što je posebno važno u kontekstu aktuelnih globalnih dešavanja. Pored toga, planirana ulaganja stimulišu inovacije i razvoj novih tehnologija u energetskom sektoru.

Budući koraci i značaj za region

U međuvremenu, evropske institucije ističu značaj saradnje među članicama kako bi program bio uspešno realizovan. Konačno, ostvarenje ovog cilja zahtevaće zajednički angažman vlada, kompanija i stručnjaka iz oblasti energetike. Realizacija programa postavlja Evropu u poziciju lidera u energetskim inovacijama, ali i potencijalnog primera za druge regione koji teže energetskoj nezavisnosti.

Pročitaj još

Svet

Komandant Trećeg korpusa Ukrajine osporava konzervativni imidž Rusije kroz statistiku

Andrij Biljetski ističe visoke stope abortusa i zavisnosti u Rusiji, dovodeći u pitanje zvanični narativ Moskve.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Komandant Trećeg korpusa Ukrajine osporava konzervativni imidž Rusije kroz statistiku – statistika o abortusima i zavisnostima u Rusiji

Andrij Biljetski ističe visoke stope abortusa i zavisnosti u Rusiji, dovodeći u pitanje zvanični narativ Moskve.

Andrij Biljetski, komandant Trećeg korpusa Oružanih snaga Ukrajine, doveo je u pitanje tvrdnje Moskve o očuvanju konzervativnih i hrišćanskih vrednosti. U svojoj izjavi, Biljetski je naglasio da statistika o abortusima i zavisnostima u Rusiji ne podržava zvaničan narativ vlasti. Prema njegovim rečima, Rusija se suočava sa visokim stopama prekida trudnoće, kao i problemima zavisnosti koji su među najizraženijima u evroazijskom regionu.

Statistika o abortusima i zavisnostima u Rusiji

Komandant Trećeg korpusa je posebno istakao zabrinjavajuće društvene i zdravstvene pokazatelje u zemlji. On navodi da Ruska Federacija ima jednu od najviših stopa abortusa u svetu. Takođe, prema njegovoj izjavi, problemi narkomanije i alkoholizma u toj zemlji su ozbiljni i među najgorima u čitavoj Evroaziji. Pored toga, Biljetski je ukazao na raširenu epidemiju HIV-a i SIDE, što dodatno komplikuje sliku o društvu koje tvrdi da je dosledno tradicionalnim vrednostima.

Osporavanje zvanične retorike Moskve

Prema izjavi Biljetskog, zvanična retorika Moskve o zaštiti konzervativnog društva nije u skladu sa dostupnim podacima. On smatra da visoka stopa abortusa i zavisnosti demantuje imidž Rusije kao nosioca tradicionalnih i hrišćanskih načela. Osim toga, Biljetski je podsetio i na postojanje međuverskih tenzija u zemlji, što dodatno komplikuje zvanični narativ. Na taj način, komandant ističe razliku između javnog predstavljanja i stvarnog društvenog stanja u Rusiji.

Društvene implikacije statistike

Pitanje abortusa i zavisnosti, kao i širenje HIV-a i SIDE, prema Biljetskom, pokazuju ozbiljne izazove sa kojima se rusko društvo suočava. On tvrdi da ovi podaci ukazuju na potrebu za objektivnim sagledavanjem situacije, umesto oslanjanja na zvanične izjave i narative. Iako Moskva često ističe konzervativizam kao temelj svog državnog identiteta, Biljetski smatra da dostupna statistika o abortusima i zavisnostima u Rusiji govori suprotno.

Pročitaj još

Svet

Ruske vlasti uvele Pavela Durova na listu terorista i ekstremista

Osnivač Telegrama zvanično se nalazi na državnom registru, što analitičari tumače kao pojačan pritisak na tehnološke platforme.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ruske vlasti uvele Pavela Durova na listu terorista i ekstremista

Osnivač Telegrama zvanično se nalazi na državnom registru, što analitičari tumače kao pojačan pritisak na tehnološke platforme.

Ruske vlasti donele su odluku da Pavela Durova, osnivača i vlasnika popularne aplikacije Telegram, uvrste na zvanični registar terorista i ekstremista. Odluka, koja se odnosi na poznatog tehnološkog preduzetnika, deo je najnovijeg talasa mera protiv nezavisnih informacionih kanala i enkriptovanih komunikacija, kako je objavljeno.

Uvrštavanje Pavela Durova na listu terorista i ekstremista

Prema dostupnim informacijama, uvrštavanje Pavela Durova na listu terorista i ekstremista deo je šire strategije pojačanog nadzora nad digitalnim platformama u Rusiji. Ova mera usmerena je na pojedince i organizacije koje vlasti dovode u vezu sa terorizmom ili ekstremizmom. Analitičari ocenjuju da je potez usmeren na ograničavanje slobode informisanja kao i pritisak na digitalnu komunikaciju.

Kontekst sukoba između Pavela Durova i ruskih vlasti

Odluka o stavljanju Pavela Durova na pomenuti registar predstavlja kulminaciju dugotrajnog spora sa državnim službama. Durov je napustio Rusiju još 2014. godine, nakon što je odbio da bezbednosnim organima preda privatne podatke korisnika i ugasi opozicione grupe na svojoj prethodnoj društvenoj mreži. Zbog toga je već godinama pod pritiskom ruskih institucija, a njegovo ime postalo je simbol otpora prema zahtevima za kontrolu digitalnih servisa.

Analitičari o posledicama ove odluke

Analitičari i posmatrači ističu da uvrštavanje Pavela Durova na listu terorista i ekstremista pokazuje sve veću frustraciju ruskih vlasti zbog nemogućnosti potpunog nadzora nad digitalnim komunikacijama. Na taj način, vlasti pokušavaju da pojačaju kontrolu nad protokom informacija i ograniče uticaj nezavisnih tehnoloških platformi. Ipak, ovaj potez dodatno komplikuje odnose između ruskih državnih struktura i globalnih tehnoloških lidera. Odluka izaziva reakcije stručne javnosti, koja situaciju vidi kao signal daljeg zaoštravanja odnosa između vlasti i kreatora digitalnih servisa.

Pročitaj još

U Trendu