Connect with us

Svet

Sjedinjene Američke Države izvele napad na vojne ciljeve u Iranu

Američka vojska sprovela vazdušne udare na više vojnih objekata u Iranu nakon raketnog napada na trupe SAD u Jordanu.

Objavljeno pre

,

Sjedinjene Američke Države izvele napad na vojne ciljeve u Iranu Foto Izvor: Tanjug AP/Ohad Zwigenberg

Američka vojska sprovela vazdušne udare na više vojnih objekata u Iranu nakon raketnog napada na trupe SAD u Jordanu.

Sjedinjene Američke Države izvele su napad na vojne ciljeve u Iranu u okviru opsežne vazdušne operacije. Ovaj napad je usledio svega dvanaest sati nakon što je predsednik Donald Tramp uputio oštro upozorenje vlastima u Teheranu. Komanda američke vojske saopštila je da su mete napada bili ključni vojni centri, komandna mesta, kao i skladišta raketa i dronova pod kontrolom Iranske revolucionarne garde.

Napad na vojne ciljeve u Iranu predstavlja odgovor na prethodni raketni napad iz Irana na položaje američkih snaga u Jordanu. Prema zvaničnoj izjavi, američka strana procenila je da je hitan vojni odgovor neophodan kako bi se zaštitili njihovi vojnici i vojni resursi u regionu. Ove mere odraz su povećanih tenzija na Bliskom istoku, koje traju već duže vreme.

Detalji američkog napada na vojne ciljeve u Iranu

Prema saopštenju, napad je bio opsežan i ciljano izveden na lokacije za koje se smatra da su od strateškog značaja za Iransku revolucionarnu gardu. Meta su bila skladišta oružja, komandna infrastruktura i postrojenja povezana sa raketnom i dron tehnologijom. Ovakav pristup ima za cilj da oslabi kapacitete Irana za dalje napade na američke snage u regionu.

Ovom akcijom, Sjedinjene Američke Države žele da pošalju jasnu poruku o svojoj spremnosti da odgovore na svaki napad na svoje trupe. Predsednik Donald Tramp ranije je upozorio da SAD neće tolerisati napade na američke vojnike i da će odgovoriti odlučno i snažno. Takva retorika prethodila je samoj vojnoj akciji.

Oštra retorika i nastavak napetosti

Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana deo je šireg konteksta nestabilnosti na Bliskom istoku. Napad na vojne ciljeve u Iranu dolazi nakon višemesečnih tenzija i više incidenata u regionu. Očekuje se da će ovakve akcije dodatno uticati na odnose između dve zemlje, ali i na bezbednosne prilike u širem regionu.

Osim toga, razvoj događaja pažljivo prate i druge države koje imaju interese na Bliskom istoku. U međuvremenu, američka vojska ostaje u stanju pripravnosti, dok međunarodna zajednica poziva na uzdržanost svih strana. Ipak, ostaje neizvesno kakav će biti dalji tok događaja i da li će doći do eskalacije sukoba.

Pročitaj još

Svet

Severnoameričke zemlje odbacile Infantinov plan za investicije u Svetski kup

UEFA podržala bojkot, CONCACAF izrazio zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti

Objavljeno pre

,

Objavio:

Severnoameričke zemlje odbacile Infantinov plan za investicije u Svetski kup – odbacivanje Infantinovog plana

UEFA podržala bojkot, CONCACAF izrazio zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti

Odbijanje plana za privatne investicije

Severnoameričko fudbalsko tijelo CONCACAF odbacilo je u četvrtak plan predsjednika FIFA-e Giannija Infantina za prodaju udjela u Svetskom kupu privatnim investitorima. Ovaj potez dolazi nakon što je UEFA, evropsko fudbalsko tijelo, najavilo bojkot Svetskog kupa i svih ostalih FIFA takmičenja kao protest protiv Infantinovog plana. CONCACAF je izrazio duboku zabrinutost zbog nedostatka propisanog postupka oko predloga, veštački postavljenih kratkih rokova i odsustva bilo kakve revizije ili odobrenja od strane relevantnih organa upravljanja FIFA-e.

Sumnje u potrebu za investicijama

Dodatno, postavljena su pitanja o potrebi za privatnim kapitalom za finansiranje novih i postojećih programa FIFA Forward nakon što je poslednji Svetski kup bio najprofitabilniji u istoriji. Infantinov tajni projekat, koji je otkriven u utorak, predviđa osnivanje nove filijale pod nazivom FIFA Forward Enterprise (FFE), koja bi bila vlasništvo privatnih investitora do 20%. Glavni investitor bio bi newyorška investiciona firma Thrive Capital, koju je osnovao Joshua Kushner, brat zeta predsednika Trumpa, Jareda Kushnera. Gianni Infantino ima bliske veze sa Jaredom Kushnerom i vodio je tajne razgovore s potencijalnim američkim investitorima o stvaranju filijale FFE sa 4,2 milijarde dolara privatnog kapitala.

Pročitaj još

Svet

Vlasnik kompanije Paradigm Peptides osuđen na skoro 6 godina zatvora

Matthew Kawa, vlasnik kompanije, priznao krivicu za prodaju neodobrenih lekova i nelegalni uvoz.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vlasnik kompanije Paradigm Peptides osuđen na skoro 6 godina zatvora – osuđen na zatvor

Matthew Kawa, vlasnik kompanije, priznao krivicu za prodaju neodobrenih lekova i nelegalni uvoz.

Presuda u Južnom Bendu

Južni Bend, Indijana – Federalni sudija je u četvrtak izrekao kaznu od skoro šest godina zatvora Matthewu Kawi, vlasniku kompanije Paradigm Peptides. Kawa je priznao krivicu za prodaju neodobrenih lekova i njihov nelegalni uvoz iz inostranstva.

Detalji optužbe

Paradigm Peptides je, prema tužilaštvu, imao 54,000 jedinstvenih kupaca iz svih 50 američkih država i 80 zemalja. Kawa je ignorisao brojna upozorenja regulatornih tela i na taj način nanosio štetu zdravlju ljudi.

Konsekventne akcije

Osim zatvorske kazne, Kawa će morati da preda 5 miliona dolara kao deo sporazuma o priznanju krivice. Sudija Cristal Brisco istakla je da je Kawa više bio fokusiran na razvoj svog poslovanja nego na posledice svojih akcija.

Pročitaj još

Svet

Evropska komisija odobrila 3,47 milijardi evra pomoći za ukrajinsku odbranu

Nova tranša iz Zajma za podršku Ukrajini namenjena je jačanju PVO, nabavci dronova i aviona Gripen

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska komisija odobrila 3,47 milijardi evra pomoći za ukrajinsku odbranu – pomoć Ukrajini

Nova tranša iz Zajma za podršku Ukrajini namenjena je jačanju PVO, nabavci dronova i aviona Gripen

Evropska komisija je, prema saopštenju, isplatila novu tranšu od 3,47 milijardi evra u okviru paketa Zajam za podršku Ukrajini, čija je ukupna vrednost 90 milijardi evra. Ova sredstva su usmerena na hitno jačanje ukrajinskih vojnih kapaciteta, a fokus je stavljen na protivvazdušnu odbranu, nabavku modernih dronova i borbenih aviona.

Sredstva iz novog paketa omogućavaju finansiranje dodatnih količina bespilotnih letelica, uključujući mlazne dronove dugog dometa. Takođe, deo tranše pokriva nabavku raketnih sistema, protivvazdušne odbrane i švedskih borbenih aviona Gripen. Osim toga, Evropska komisija ističe da je cilj povezivanje evropskih industrijskih kapaciteta sa ukrajinskom inovativnošću kroz novi koncept pod nazivom „Ugovor o dronovima“.

Detalji o paketu pomoći i ciljevima Evropske komisije

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naglasila je da Evropska unija ulaže u zaštitu ukrajinskog neba. Takođe, poručila je da svaki naredni napad na Ukrajinu dodatno učvršćuje odlučnost Evrope da pruži dugoročnu podršku. Sa njom su se složili i izvršna potpredsednica za tehnološki suverenitet i bezbednost Hena Virkunen, kao i komesar za odbranu i svemir Andrius Kubilius.

Prema njihovim izjavama, jačanje odbrane Ukrajine doprinosi i bezbednosti same Evrope. Evropska komisija ističe da je povezivanje industrijskih resursa Evrope sa inovacijama iz Ukrajine ključno za uspešnu implementaciju paketa pomoći.

Struktura paketa od 90 milijardi evra i prethodne isplate

Paket pomoći od 90 milijardi evra podeljen je na dva ključna dela. Prvi deo, vredan 60 milijardi evra, namenjen je jačanju odbrambenih kapaciteta i vojne industrije. Drugi deo uključuje 30 milijardi evra budžetske podrške za funkcionisanje državnih službi i stabilnost privrede.

Za 2026. godinu predviđa se ukupno do 45 milijardi evra podrške, od čega 28,3 milijarde direktno za odbrambenu industriju. Isplata od 3,47 milijardi evra deo je kontinuiranog procesa, koji uključuje i prethodne tranše poput 3,2 milijarde evra makrofinansijske pomoći u junu, kao i ranijih odbrambenih paketa od 3,9 milijardi i 1,1 milijarde evra.

Ukupna pomoć Evropske unije Ukrajini i planovi za 2026. godinu

Od početka ratnih sukoba, Evropska unija i članice obezbedile su Ukrajini pomoć vrednu više od 220 milijardi evra. Deo sredstava, tačnije 3,8 milijardi evra, dolazi iz prihoda generisanih od zamrznute ruske imovine. U međuvremenu, planirani paketi pomoći za 2026. godinu očekuju se da budu finalizovani i sukcesivno isplaćivani do kraja godine.

Na taj način, Evropska komisija nastavlja sa kontinuiranom podrškom ukrajinskim odbrambenim kapacitetima. Ovaj pristup ima za cilj jačanje sigurnosti Ukrajine, ali i očuvanje stabilnosti i bezbednosti evropskog kontinenta.

Pročitaj još

U Trendu