Connect with us

Svet

SAD i Izrael sprovode vojne operacije protiv iranske infrastrukture, Rusija uvodi ograničenja interneta

Prema zvaničnim izvorima, američka vojska intenzivira napade na iranske snage dok Moskva pooštrava kontrolu nad digitalnom komunikacijom

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Prema zvaničnim izvorima, američka vojska intenzivira napade na iranske snage dok Moskva pooštrava kontrolu nad digitalnom komunikacijom

Sjedinjene Američke Države i Izrael poslednjih dana sprovode intenzivne akcije protiv iranske vojne infrastrukture, dok istovremeno Rusija uvodi oštra ograničenja u upotrebi interneta i društvenih mreža, navodi se u najnovijem geopolitičkom pregledu. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je situacija sa Iranom u fazi brzog razvoja, ističući uspehe američke vojske u nizu operacija tokom protekle dve nedelje. Tramp je ocenio da su iranske vojne snage značajno oslabljene i dodao da će SAD nastaviti sa vojnom i ekonomskom kampanjom protiv iranskog režima.

Američka Centralna komanda potvrdila je gubitak aviona za dopunu gorivom KC-135 iznad Iraka 12. marta, pri čemu je poginulo svih šest članova posade. Prema zvaničnim informacijama, incident nije uzrokovan neprijateljskom niti prijateljskom vatrom, a istraga o uzrocima pada je u toku. Identitet članova posade biće objavljen nakon što najbliži rođaci budu obavešteni.

U Iranu je, prema dostupnim izveštajima, zabeležena promena unutar političkog i vojnog vrha. Tradicionalni verski establišment navodno je izgubio kontrolu, a vojska, tačnije komandanti Revolucionarne garde, preuzeli su vodeću ulogu. Istovremeno, Modžtaba Hamnei, sin dosadašnjeg vrhovnog vođe, prema više izvora, oporavlja se od povreda u Moskvi pod zaštitom ruskog predsednika Vladimira Putina. Njegovo prisustvo u javnosti nije zabeleženo od 8. marta, a zvanične informacije o njegovom zdravstvenom stanju i dalje nisu potvrđene.

Na diplomatskom planu, tokom telefonskog razgovora predsednika Putina i Trampa, ruski predsednik je predložio prebacivanje iranskog obogaćenog uranijuma u Rusiju kao deo šireg dogovora o okončanju sukoba. Američka strana je ovaj predlog odbila, navodeći da nije spremna da prepusti kontrolu nad iranskim nuklearnim materijalom Moskvi.

U Persijskom zalivu, ostrvo Harg ostaje ključna tačka iranske naftne industrije i globalnog snabdevanja energentima. Tramp je izjavio da SAD za sada neće uništavati naftnu infrastrukturu na ovom ostrvu, ali je upozorio da bi odluka mogla biti preispitana ukoliko Iran nastavi sa ometanjem slobodnog prolaza brodova kroz Ormuški moreuz.

Rusija, s druge strane, pojačava kontrolu nad internetom i društvenim mrežama, što ukazuje na dalje ograničavanje slobode informisanja i komunikacije u toj zemlji. Zvanične reakcije na ove mere za sada nisu dostupne.

“Istraga uzroka pada aviona KC-135 je u toku”, potvrdili su iz američke Centralne komande.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rubio svedoči na suđenju bivšem kongresmenu optuženom za prikriveno lobiranje

Zvaničnici potvrdili da Marco Rubio daje iskaz pred federalnim sudom u Majamiju u okviru procesa protiv Davida Rivere

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da Marco Rubio daje iskaz pred federalnim sudom u Majamiju u okviru procesa protiv Davida Rivere

Američki državni sekretar Marco Rubio očekuje se danas pred federalnim sudom u Majamiju, gde će svedočiti u toku krivičnog postupka protiv bivšeg kongresmena sa Floride, Davida Rivere. Rivera je optužen da je tokom prve administracije Donalda Trampa učestvovao u tajnom lobiranju u korist tadašnje vlade Venecuele.

Prema navodima federalnih tužilaca, Rivera je s Esther Nuhfer, koja se takođe nalazi na optuženičkoj klupi, pokušao da utiče na američku politiku prema Venecueli, u ime tadašnjeg predsednika Nikolasa Madura i tadašnje ministarke spoljnih poslova Delcy Rodriguez. Cilj navodnog lobiranja bio je smanjenje političkih tenzija i ublažavanje sankcija između Sjedinjenih Država i Venecuele. Rodriguez je, prema navodima iz sudskih dokumenata, sada privremena predsednica Venecuele, nakon što je Maduro u januaru prebačen u Sjedinjene Države na osnovu optužbi koje uključuju i zaveru za narco-terorizam.

Optužnica protiv Rivere i Nuhfer podignuta je 2022. godine u Južnom okrugu Floride. Terete se za pranje novca i nelegalno delovanje kao neregistrovani strani agenti. Prema sudskim dokumentima, dvoje optuženih dobili su ugovor vredan 50 miliona dolara za tromesečno lobiranje 2017. godine, koje su obavljali za američku podružnicu venecuelanske državne naftne kompanije PDVSA, poznatu kao CITGO.

U optužnici se navodi da su Rivera i Nuhfer pokušali da lobiraju tadašnjeg republikanskog senatora iz Majamija, Marca Rubia, kao i druge zvaničnike prve administracije Donalda Trampa. Cilj je, kako se ističe u sudskim dokumentima, bio stvaranje povoljnijeg političkog okruženja za Venecuelu u odnosima sa Sjedinjenim Državama.

Suđenje protiv Rivere u Majamiju deo je šireg okvira pravosudnih postupaka koji se vode zbog navodnog prikrivenog lobiranja u korist stranih vlada, što je u Sjedinjenim Državama regulisano posebnim zakonima. Rubio, koji je u vreme navodnih događaja bio senator, danas bi trebalo da iznese svoj iskaz povodom navoda iz optužnice. Do sada nije bilo zvaničnih izjava od strane Rubia u vezi sa predmetom.

Prema dostupnim informacijama, sudski proces i dalje traje, a očekuje se da će iskaz Rubia biti značajan segment postupka. Tužilaštvo navodi da će detalji ugovora i komunikacije između optuženih i američkih zvaničnika biti prezentovani tokom suđenja. Očekuje se da će suđenje rasvetliti način na koji su, prema optužnici, pokušani uticaji na zvaničnu američku politiku u odnosu na Venecuelu.

Pročitaj još

Svet

Pad deteta sa devetog sprata u Bukureštu, komšije iznele sumnje na majku

Policija vodi istragu o smrti petogodišnjeg deteta, majka hospitalizovana, sve hipoteze otvorene

Published

on

By

Policija vodi istragu o smrti petogodišnjeg deteta, majka hospitalizovana, sve hipoteze otvorene

Petogodišnje dete preminulo je nakon pada sa devetog sprata stambene zgrade u luksuznom delu Bukurešta, saopšteno je iz policijskih izvora. Incident se dogodio u ponedeljak usred dana, a prema navodima, majka deteta bila je prisutna u stanu u trenutku pada.

Svedoci su odmah pozvali hitnu pomoć, ali detetu nije bilo spasa. Istraga je u toku, a stan u kojem se dogodio događaj zapečaćen je od strane istražitelja. Prema izjavama komšija, majka je nekoliko dana pre incidenta viđena na balkonu sa detetom, što je dodatno izazvalo sumnje.

Komšije navode da je ponašanje majke nakon incidenta bilo neuobičajeno i da, prema njihovim rečima, nije delovala kao osoba pogođena smrću deteta. Takođe tvrde da je na društvenim mrežama objavila poruku koja je izazvala zabrinutost. Porodična situacija bila je, prema rečima izvora, problematična i ranije, sa čestim prijavama zbog buke i svađa, posebno noću.

Poznati kriminolog Dan Antonesku istakao je da je neophodno sačekati rezultate istrage kako bi se utvrdilo da li je reč o nesreći ili o delu izazvanom psihičkim stanjem majke. Forenzički stručnjaci su više sati radili na licu mesta kako bi rasvetlili okolnosti pod kojima je dete palo sa balkona.

Prema dostupnim informacijama, majka deteta, koja je strane državljanke i navodi da je arhitekta, trenutno je hospitalizovana u psihijatrijskoj bolnici i još uvek nije ispitana zbog pretrpljenog šoka. Istraga o svim okolnostima događaja je u toku.

Pročitaj još

Svet

Bivši komandant specijalne policije svedočio o ubistvima aktivista tokom aparthejda u Južnoj Africi

Istraga o događajima iz 1985. godine nastavljena, komandant negirao umešanost, fokus na praksi policije tog perioda

Published

on

By

Istraga o događajima iz 1985. godine nastavljena, komandant negirao umešanost, fokus na praksi policije tog perioda

Jedan od najpoznatijih bivših komandanta policije iz perioda aparthejda u Južnoj Africi, Judžin de Kok, svedočio je u ponedeljak pred istragom o ubistvu četvorice aktivista 1985. godine. Ova istraga deo je obnovljenog interesovanja za događaje i postupke bez kazne koje su u to vreme sprovodile bezbednosne snage tokom perioda rasne segregacije.

De Kok, koji je bio komandant specijalne policijske jedinice za kontra-pobunu, negirao je da je učestvovao u slučaju poznatom kao „Kradočka četvorka“, ali je naveo da su policijske strukture tada imale fotografije oko 6.000 protivnika režima koje su klasifikovali kao osobe koje treba pratiti i eliminisati ukoliko hapšenje nije moguće. On je istakao da među tim osobama nisu bila imena četvorice aktivista iz Kradočka.

Prema navodima iz istrage, Metju Goniwe, Fort Kalata, Sicelo Mhlauli i Sparrow Mkonto, od kojih su trojica bili nastavnici, uhapšeni su na policijskoj kontroli, a potom su njihova tela pronađena spaljena. Ovaj slučaj je ostao jedan od najupečatljivijih tokom perioda aparthejda.

De Kok je tokom svedočenja rekao da je jedan od policajaca koji su povezani s ovim slučajem zatražio od njega pomoć u prikrivanju događaja, uključujući i nabavku drugog vatrenog oružja i mogućnost uticaja na balističke dokaze. Ove navode je izneo pred komisijom koja istražuje događaje iz tog perioda.

On je 1996. godine osuđen na dve doživotne kazne zatvora i dodatnih 212 godina zbog optužbi za ubistvo, otmicu i druge slučajeve povezane sa njegovim delovanjem protiv aktivista tokom aparthejda. De Kok je pušten na uslovnu slobodu 2015. godine.

U javnosti i ranijim izveštajima, poznato je da je De Kok kasnije izrazio žaljenje zbog svojih postupaka i tražio oproštaj od pojedinih žrtava i njihovih porodica. On je ranije pisao porodici jednog advokata koji je stradao u pismu-bombi, izražavajući lično kajanje za posledice svojih dela.

Istraga o ubistvima iz 1985. godine deo je šireg procesa preispitivanja nerasvetljenih slučajeva iz perioda aparthejda i obuhvata svedočenja policijskih funkcionera i drugih aktera tog vremena.

Pročitaj još

U Trendu