Connect with us

Svet

Republikanski lideri predstavili plan za okončanje blokade DHS kroz zakon u Senatu

Zvaničnici potvrdili zajednički predlog za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbednost; očekuje se nastavak postupka u Kongresu

Published

on

pexels-photo-30179028

Zvaničnici potvrdili zajednički predlog za finansiranje Ministarstva za unutrašnju bezbednost; očekuje se nastavak postupka u Kongresu

Republikanski lideri u američkom Kongresu i bivši predsednik Donald Tramp izneli su 1. aprila 2026. godine plan za okončanje delimične blokade rada Ministarstva za unutrašnju bezbednost (DHS) i obnovu njegovog finansiranja. Predlog je predstavljen u Vašingtonu i podrazumeva usvajanje novog zakona u Senatu, kao i proces budžetskog usklađivanja kako bi sredstva bila odobrena bez učešća demokratskih glasova u Senatu.

Prethodni pokušaji Senata da reši pitanje finansiranja DHS naišli su na protivljenje u Predstavničkom domu, ali su najnovije izjave republikanskih lidera ukazale na promenu stava. Na društvenim mrežama, Donald Tramp je pozvao Kongres da odmah obezbedi sredstva za Agenciju za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE) i Graničnu patrolu, koristeći proceduralni mehanizam koji omogućava republikancima da predlog usvoje bez podrške demokrata. Tramp je naveo da očekuje da zakon bude prosleđen do 1. juna.

“Radićemo brzo i fokusirano kako bismo obnovili sredstva za naše granične i ICE agente, a protivnička strana neće biti u mogućnosti da to spreči”, izjavio je Tramp.

Prema planu, većina budžetskih sredstava za DHS bila bi obezbeđena do oktobra kroz standardni zakon o izdvajanjima, dok bi finansiranje ICE i Granične patrole bilo rešeno kroz proces budžetske usklađenosti. Predsedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson i lider republikanske većine u Senatu Džon Tun najavili su da će raditi na sprovođenju ovog plana u narednim danima.

Tokom prethodne nedelje, republikansko rukovodstvo u Predstavničkom domu kritikovalo je predlog Senata koji je izdvajao sredstva za pojedine delove DHS, ali su poslednji događaji ukazali na promenu pristupa. Zvanični predstavnici nisu precizirali sve detalje predloženog rešenja, ali je najavljeno da će narednih dana Kongres razmatrati konkretne zakonske predloge.

Blokada rada Ministarstva za unutrašnju bezbednost traje više od četrdeset dana, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih posledica na bezbednosne i imigracione procese u Sjedinjenim Američkim Državama. Očekuje se da će narednih dana biti poznat dalji tok pregovora i potencijalno glasanje u oba doma Kongresa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Afrička prašina izazvala probleme u vazdušnom saobraćaju na Kritu

Vlasti prate situaciju, letovi preusmereni zbog smanjene vidljivosti na aerodromu u Heraklionu

Published

on

By

Vlasti prate situaciju, letovi preusmereni zbog smanjene vidljivosti na aerodromu u Heraklionu

Intenzivna afrička prašina, u kombinaciji sa lošim vremenskim uslovima, izazvala je značajne poteškoće u vazdušnom saobraćaju na Kritu 25.03.2024. godine. Prema zvaničnim informacijama, vidljivost na aerodromu “Nikos Kazancakis” u Heraklionu smanjena je na 1.000 metara, što je ispod dozvoljenog minimuma za sletanje.

Zbog ovih uslova, najmanje dva aviona su preusmerena na alternativne aerodrome. Let avio-kompanije iz Brisela, koji je trebalo da sleti u Heraklion, preusmeren je za Atinu, dok je let iz Londona preusmeren na Krf. Vlasti na Kritu prate situaciju i preduzimaju potrebne mere kako bi se obezbedila bezbednost putnika i osoblja.

“Situacija se prati dok afrička prašina nastavlja da utiče na vidljivost i rad aerodroma, uzrokujući operativne poteškoće avio-kompanijama i kašnjenja u dolascima”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Prema informacijama, južni vetrovi dodatno pogoršavaju fenomen, uzrokujući da se Heraklion i okolina nalaze pod gustim slojem prašine, što je dovelo do otežanih uslova i u gradskoj luci. Očekuje se da će se koncentracija prašine postepeno smanjivati od popodnevnih sati.

Pročitaj još

Svet

Stejt department menja test za diplomate i uvodi predavanja o novoj spoljnopolitičkoj strategiji

SAD najavile izmene u testiranju budućih diplomata i obuku u skladu sa aktuelnim prioritetima, potvrđeno iz Stejt departmenta

Published

on

By

SAD najavile izmene u testiranju budućih diplomata i obuku u skladu sa aktuelnim prioritetima, potvrđeno iz Stejt departmenta

Stejt department Sjedinjenih Američkih Država saopštio je u sredu da sprovodi izmene u proceduri testiranja kandidata za poziciju službenika spoljne službe, kako bi ispit odražavao ciljeve aktuelne spoljnopolitičke strategije i odgovorio na „izazove 21. veka“. Novo usmerenje, prema zvaničnim informacijama, podrazumeva izmenu sadržaja testa sa akcentom na zasluge u procesu selekcije, pri čemu se ukidaju pitanja koja su bila usmerena na proveru usklađenosti kandidata sa principima raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Portparol Stejt departmenta naveo je da se ovom promenom modernizuje proces selekcije kako bi budući američki diplomati bili spremni da zastupaju nacionalne interese na globalnoj sceni. Prema njegovim rečima, obuka će obuhvatiti veštine poput javnog nastupa, pregovaranja i upoznavanja sa teorijom međunarodnih odnosa, sa posebnim fokusom na teme kao što su komercijalna diplomatija i strateško planiranje. Zvaničnici su pozvali građane iz cele zemlje da se prijave za učešće na konkursu za nove članove spoljne službe.

Uz izmene u testiranju, najavljeno je i ukidanje dosadašnje Kvalifikacione komisije, koja je do sada pregledala i bodovala dokumentaciju kandidata u višenedeljnim procedurama. Umesto toga, biće uveden novi pisani test, a zvaničnici objašnjavaju da je sposobnost kritičkog mišljenja i jasnoće u pisanju i dalje ključna za buduće diplomate.

Pored izmena u procesu selekcije, Stejt department je najavio i promene u programu obuke za nove službenike, poznatom kao A-100. U okviru tog programa, predviđena su predavanja iz diplomatske istorije i američke spoljnopolitičke strategije, uključujući analize govora i radova ranih američkih predsednika i autora Federalističkih spisa.

Ove izmene deo su šire inicijative za modernizaciju rada najstarijeg američkog državnog organa. Cilj promena, prema zvaničnim navodima, jeste prilagođavanje procesa selekcije i obuke potrebama savremene diplomatije i novim prioritetima spoljne politike.

Pročitaj još

Svet

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi dodatno uticati na cene nafte i gasa

Ekonomisti upozoravaju na moguće posledice po globalno tržište energenata, dok se očekuju nove izjave zvaničnika SAD

Published

on

By

Ekonomisti upozoravaju na moguće posledice po globalno tržište energenata, dok se očekuju nove izjave zvaničnika SAD

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi nastavak zatvaranja Ormuskog moreuza mogao dovesti do daljeg povećanja cena nafte i gasa na svetskom tržištu. Ova procena dolazi nakon što je predsednik SAD izjavio da očekuje kraj sukoba sa Iranom u naredne dve do tri nedelje, što je privremeno uticalo na smanjenje cene nafte i rast berzanskih indeksa. Međutim, prema mišljenju više ekonomista, optimizam na finansijskim tržištima može biti kratkotrajan ukoliko ne dođe do brzog ponovnog otvaranja strateški važnog moreuza.

Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, izjavio je za međunarodne medije da su scenariji značajnog rasta cene nafte izuzetno realni. On je naveo mogućnost da cena barela nafte dostigne 150, pa čak i 200 američkih dolara, ukoliko se trenutna situacija nastavi. Na cenu benzina u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je vezana za globalnu cenu nafte, nastavak blokade moreuza mogao bi da utiče tako što bi prosečna cena nastavila da se penje iznad četiri dolara po galonu, saopštio je Bernard Yaros, vodeći ekonomista u kompaniji Oxford Economics.

Prema poslednjim izveštajima, prosečna cena benzina u SAD u sredu je dostigla 4,06 dolara po galonu, što je najviši nivo od avgusta 2022. godine. Zvaničnici navode da bi svako dodatno produžavanje zatvorenosti Ormuskog moreuza moglo održati ili povećati ovaj trend rasta cena.

Ormuzki moreuz je jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za izvoz nafte iz Persijskog zaliva. Blokada ovog prolaza ima direktan uticaj na globalni snabdevanje energentima. Analitičari ističu da će buduća kretanja zavisiti od razvoja situacije na terenu i eventualnih političkih dogovora.

Predsednik SAD najavio je novo obraćanje javnosti povodom sukoba sa Iranom, dok ekonomski eksperti i dalje prate kretanja na berzama i potencijalne posledice po svetsku ekonomiju. Prema navodima izvora, dalji razvoj situacije zavisiće od odluka političkih aktera i spremnosti na pregovore. Nezavisno nije moguće potvrditi sve procene o mogućim cenama nafte i gasa u narednom periodu.

Pročitaj još

U Trendu