Connect with us

Svet

Predlog SAD o naplati taksi za prolaz kroz Ormuski moreuz izaziva zabrinutost

Stručnjaci upozoravaju na moguće ekonomske i pravne posledice, dok logističke kompanije osporavaju zakonitost takve mere

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Markus Winkler

Stručnjaci upozoravaju na moguće ekonomske i pravne posledice, dok logističke kompanije osporavaju zakonitost takve mere

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je mogućnost uvođenja takse od 20% na teret koji prolazi kroz Ormuski moreuz, što bi, prema procenama industrijskih stručnjaka, moglo znatno povećati troškove prevoza nafte i gasa u ovom strateškom pomorskom prolazu. Ova inicijativa izazvala je različite reakcije među stručnjacima i logističkim kompanijama koje ističu moguće ekonomske i pravne posledice takvog poteza.

Prema navodima stručnjaka, taksa od 20% za prolaz kroz Ormuski moreuz mogla bi za najveće brodove iznositi preko 30 miliona dolara po pošiljci. „Lloyd’s List“ procenjuje da bi za potpuno natovaren brod za prevoz prirodnog gasa taksa iznosila oko 17 miliona dolara po prolazu. Sa cenom barela nafte Brent od oko 80 dolara, stručnjaci iz industrije procenjuju da bi oko 16 dolara po barelu predstavljalo iznos takse. Čak i ukoliko bi cene pale na 60 dolara po barelu, prema navodima analitičara iz istraživačkog instituta RUSI Europe, iznos takse za veliki tanker sirove nafte mogao bi dostići 24 miliona dolara po pošiljci.

Za poređenje, iranske takse uvedene na početku aktuelnog sukoba procenjuju se na oko 2 miliona dolara po velikom tankeru, što je približno 1,2% vrednosti tereta, dok su, prema navodima izvora iz industrije, nezvanična plaćanja između vlada mogla biti znatno niža, na nivou od oko 120.000 dolara.

Predstavnici logističkih kompanija i deo stručne javnosti dovode u pitanje pravnu osnovu za uvođenje ovakve američke takse, navodeći da međunarodno pravo ne predviđa naplatu od strane SAD za prolaz kroz međunarodne pomorske prolaze kao što je Ormuski moreuz. Takođe, ističe se da nije jasno na koji način bi američka administracija sprovela naplatu takve takse.

Analitičari upozoravaju da bi uvođenje nove takse moglo imati šire međunarodne posledice i uticati na globalno tržište energenata. Ocenjuje se da bi takav potez mogao otvoriti, kako navode neki stručnjaci, „opasnu Pandorinu kutiju“ i podstaći druge države da uvedu slične naknade na strateškim tačkama svetske trgovine.

Za sada nema zvanične potvrde o konačnoj odluci američke administracije niti detalja o mogućoj primeni ove mere. Situacija se i dalje prati, a reakcije iz industrije i međunarodnih organizacija ukazuju na značaj ove teme za globalne ekonomske tokove.

Pročitaj još

Svet

Evropska komisija razmatra uvođenje ograničenja za pristup društvenim mrežama za decu mlađu od 13 godina

Brisel predlaže potpunu zabranu pristupa deci do 13 godina, uz najavu strožih pravila za maloletnike

Objavljeno pre

,

Objavio:

Brisel predlaže potpunu zabranu pristupa deci do 13 godina, uz najavu strožih pravila za maloletnike

Evropska unija najavila je moguće uvođenje novih mera zaštite dece na internetu, uključujući zabranu pristupa društvenim mrežama i veštačkim asistentima za decu mlađu od 13 godina, saopšteno je iz Evropske komisije. Predlozi stručnjaka predstavljeni su 13. jula, a konačne odluke očekuju se nakon letnje pauze.

Prema nacrtu, deca do 13 godina imala bi potpunu zabranu pristupa društvenim mrežama i AI asistentima, osim u edukativne svrhe i uz strogi roditeljski nadzor. Za tinejdžere od 13 do 18 godina, pristup bi bio dozvoljen samo na platformama sa sertifikovanom proverom uzrasta i dokazima da njihov dizajn ne izaziva zavisnost.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da detinjstvo treba provoditi u stvarnom, a ne digitalnom prostoru. „Potrebno je razmotriti ograničen pristup različitim uzrasnim grupama“, navela je u izjavi i najavila konkretne predloge kasnije tokom godine.

U predlogu se takođe navodi da bi potpuna ‘digitalna punoletnost’ bila dostižna sa 18 godina, a pristup sadržajima za odrasle bio bi moguć samo uz strogu verifikaciju uzrasta. Stručnjaci Marija Melšior i Jerg Fegert naglasili su potrebu da pružaoci platformi dokažu tehničku bezbednost svojih usluga pre nego što dobiju pristup evropskom tržištu.

Evropska komisija je već zahtevala od velikih kompanija da izmene svoje platforme, navodeći rizik od zavisnosti kod maloletnika i najavljujući stroge kazne za nepoštovanje novih pravila. Slične mere već su uvedene u nekim državama članicama, dok Brisel nastoji da uspostavi jedinstven pristup na nivou cele Unije.

Pročitaj još

Svet

Kina odbacila izveštaje o navodnom neosnovanom pritvoru američkog naučnika

Zvaničnici u Pekingu navode da je slučaj američkog državljanina vođen prema zakonima Kine, dok američka strana ističe diplomatske napore

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zvaničnici u Pekingu navode da je slučaj američkog državljanina vođen prema zakonima Kine, dok američka strana ističe diplomatske napore

Kineske vlasti su u utorak odbacile tvrdnje o navodnom neosnovanom pritvoru američkog državljanina, nakon izveštaja međunarodnih medija da je američki seizmolog u kineskom pritvoru skoro dve godine i da mu se sudi po optužbama za špijunažu.

Prema navodima izvora, reč je o naučniku Joulina Čenu, 54-godišnjem američkom državljaninu kineskog porekla, koji je ranije bio angažovan na projektima finansiranim iz SAD u vezi sa detekcijom nuklearnih testova u Severnoj Koreji. On je, prema istim izvorima, uhapšen na aerodromu u Pekingu 5. novembra 2024. godine, dok se spremao da se vrati u Boston.

Američki državni sekretar Marko Rubio označio je prošlog marta Čena kao osobu koja je „neosnovano pritvorena“, i naveo da je njegov slučaj među prioritetima za Sjedinjene Američke Države. Supruga pritvorenog naučnika, Jufang Rong, izjavila je da su je predstavnici Bele kuće i Stejt departmenta obavestili da je predsednik SAD intervenisao na najvišem nivou u ovom slučaju, ali da su detalji slučaja dugo bili poverljivi kako bi diplomatski napori imali više šansi.

Na pitanje o navodima iz izveštaja, portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Lin Đijan izjavio je tokom redovnog obraćanja medijima da „Kina poštuje vladavinu prava i da nadležne institucije postupaju u skladu sa zakonom“. Lin je naveo da u ovom slučaju, prema kineskim organima, „nema neosnovanog pritvora“.

Prema međunarodnim izveštajima, porodica pritvorenog naučnika u više navrata je tražila pomoć američkih vlasti, izražavajući zabrinutost zbog uslova pritvora i nedostatka transparentnosti u postupku. Zvaničnici Sjedinjenih Država nisu javno objavljivali detalje slučaja dok su trajali diplomatski kontakti, navodi supruga naučnika.

Slučajevi hapšenja državljana drugih zemalja u Kini često izazivaju pažnju diplomatskih i međunarodnih krugova, posebno kada su u pitanju optužbe za špijunažu. Kineske vlasti ističu da se svi postupci vode u skladu sa domaćim zakonodavstvom, dok strane vlade ponekad izražavaju zabrinutost zbog transparentnosti i prava pritvorenih lica.

Do trenutka objavljivanja ove vesti, nije bilo zvaničnog komentara iz drugih međunarodnih organizacija u vezi sa slučajem. Detalji o daljim koracima u ovom pravnom postupku nisu dostupni javnosti.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države uvode blokadu brodova ka iranskim lukama u Ormuskom moreuzu

Američki predsednik najavio potpunu blokadu brodova ka i iz Irana, trgovinski sporazumi sa državama Persijskog zaliva u fokusu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američki predsednik najavio potpunu blokadu brodova ka i iz Irana, trgovinski sporazumi sa državama Persijskog zaliva u fokusu

Sjedinjene Američke Države uvele su potpunu blokadu brodova koji plove ka iranskim lukama ili iz njih kroz Ormuski moreuz, saopštio je američki predsednik Donald Tramp. Ova odluka doneta je uz obrazloženje da je moreuz otvoren za sav brodski saobraćaj, osim za Iran, zbog, kako je naveo, postupaka iranskog rukovodstva.

Tramp je istakao da nafta kroz Ormuski moreuz teče „kao nikada ranije“, zahvaljujući, prema njegovim rečima, moći američke vojske. Posebno je pohvalio ministra odbrane Pita Hegseta, predsedavajućeg Združenog generalštaba Dena Kejna i komandanta Centralne komande Oružanih snaga admirala Breda Kupera, naglasivši da je zahvaljujući njihovom angažovanju moreuz ostao otvoren za međunarodnu trgovinu.

Prema zvaničnoj izjavi, blokada će se odnositi isključivo na brodove koji prevoze robu povezanu sa Iranom ili plove ka i iz iranskih luka. Tramp je dodao da je, na osnovu, kako je saopšteno, veoma produktivnih razgovora sa liderima Bliskog istoka, odlučeno da se odustane od ranije najavljene američke naknade od 20 odsto za korišćenje moreuza. Umesto toga, Sjedinjene Američke Države će sa državama Persijskog zaliva zaključiti trgovinske i investicione sporazume.

„Te investicije biće ogromne, ali će u isto vreme biti izuzetno korisne i za njih i za njihovu budućnost. Kao što je svima poznato, imamo najveći obim dolarskih ulaganja u Sjedinjene Američke Države od bilo koje zemlje u istoriji, ali će ove nove investicije taj iznos učiniti još većim“, naveo je Tramp.

Zvaničnici su naglasili da se blokada odnosi isključivo na brodove povezane sa Iranom, dok će za ostale zemlje Ormuski moreuz ostati otvoren za slobodnu plovidbu.

Pročitaj još

U Trendu