Connect with us

Svet

Nemačka razmatra ovlašćenja za preventivne sajber-napade na ciljeve u Rusiji

Predlog uključuje mogućnost napada na fabrike dronova radi sprečavanja bezbednosnih pretnji pre nego što stignu do Nemačke.

Objavljeno pre

,

Nemačka razmatra ovlašćenja za preventivne sajber-napade na ciljeve u Rusiji Foto Izvor: Tanjug AP/Michael Probst

Predlog uključuje mogućnost napada na fabrike dronova radi sprečavanja bezbednosnih pretnji pre nego što stignu do Nemačke.

Predsednik Odbora Bundestaga za kontrolu obaveštajnih službi Mark Henrihman predložio je proširenje kapaciteta nemačkih obaveštajnih agencija, kako bi mogle da sprovode preventivne sajber-napade na ciljeve u Rusiji. Prema njegovim rečima, tradicionalno prikupljanje informacija više nije dovoljno, te bi službe morale dobiti i pravne i tehničke mogućnosti za reagovanje u ranoj fazi potencijalnih pretnji.

Predlog za nove ovlasti obaveštajnih službi

Kako je izjavio Henrihman, nemačke agencije treba da budu sposobne ne samo za prikupljanje podataka, već i za neutralizaciju pretnji pre nego što ugroze bezbednost u Nemačkoj. On je posebno istakao mogućnost napada kojima bi se onemogućili napadački dronovi ili čak izveli sajber-napadi na postrojenja za njihovu proizvodnju. „U idealnom slučaju, takva akcija bi trebalo da se sprovede pre nego što ruski dron uopšte bude upućen ka nekom nemačkom aerodromu ili pre nego što ugrozi ljude u Nemačkoj“, naveo je Henrihman.

Reakcije na predlog u Berlinu

Iako je predlog za preventivne sajber-napade na ciljeve u Rusiji naišao na pažnju, odmah su se pojavile i oprečne reakcije u Berlinu. Protivnici ističu da bi značajno proširenje ovlašćenja obaveštajnih službi moglo izazvati rizike po privatnost građana i građanske slobode unutar Nemačke. Takođe, postoji zabrinutost da bi takve mere mogle da dovedu do eskalacije tenzija u međunarodnom sajber-prostoru.

Rasprava o balansu bezbednosti i sloboda

Pre svega, deo javnosti i političkih aktera upozorava na potrebu očuvanja demokratskih standarda. Oni smatraju da je važno pronaći balans između bezbednosti i zaštite osnovnih prava. S druge strane, zagovornici proširenja ovlašćenja pozivaju se na složenost savremenih pretnji i potrebu proaktivnog delovanja.

Implikacije za nemačku i međunarodnu politiku

Inicijativa za preventivne sajber-napade na ciljeve u Rusiji otvara pitanja o budućoj ulozi obaveštajnih službi i granicama njihovih ovlašćenja. Konačno, ova rasprava ističe izazove sa kojima se suočavaju savremene države u digitalnom okruženju, uz potrebu za pravnim okvirima koji odgovaraju novim bezbednosnim zahtevima.

Pročitaj još

Svet

Tornada i oluje pogodile Srednji zapad SAD, troje poginulih i 700.000 bez struje

Nekoliko saveznih država pogođeno je ekstremnim vremenskim uslovima, a službe i dalje rade na otklanjanju posledica

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tornada i oluje pogodile Srednji zapad SAD, troje poginulih i 700.000 bez struje – tornada i oluje na Srednjem zapadu

Nekoliko saveznih država pogođeno je ekstremnim vremenskim uslovima, a službe i dalje rade na otklanjanju posledica

Ekstremno vreme sa tornadima i olujama pogodilo je Srednji zapad SAD, pri čemu su tri osobe izgubile život, a više od 700.000 domaćinstava ostalo je bez električne energije, prema saopštenju nadležnih službi. Oluje su izazvale poplave, oborile drveće i oštetile infrastrukturu u više saveznih država, dok su hitne ekipe tokom noći i dana radile na sanaciji štete.

Detalji o posledicama tornada i oluja na Srednjem zapadu

Jedan četvorogodišnji dečak poginuo je u Indijani kada je drvo palo na kuću tokom nevremena, saopštila je kancelarija šerifa okruga Dženings. U Ohaju je, prema rečima guvernera Majka DeVajna, stanovnik Rouzvila preminuo tokom zdravstvene vanredne situacije jer hitne službe nisu mogle da dođu do njega zbog poplavljenih puteva. U Portidžu, Indijana, vlasti istražuju vezu između nevremena i eksplozije kuće u kojoj je jedna osoba izgubila život.

U zatvorskom kompleksu jugozapadno od Klivlenda grom je pogodio objekat, pri čemu je povređeno 16 zatvorenika koji su prevezeni u bolnicu. Njihovo zdravstveno stanje za sada nije poznato. Oluje su nanele značajnu štetu od oblasti Čikaga do zapadne Pensilvanije, a službe su morale da intervenišu na brojnim lokacijama.

Prekid struje i upozorenja meteorologa

Jutros je više od 700.000 korisnika u Ilinoisu, Indijani, Ohaju i Kentakiju ostalo bez električne energije, pokazuju podaci sa portala za praćenje prekida struje. Nacionalna meteorološka služba je potvrdila tri tornada u okruzima južno od Čikaga i upozorila da će opasnost od snažnih grmljavinskih oluja, obilnih padavina i poplava trajati još nekoliko dana u delovima Srednjeg zapada, dolini Ohaja i centralnim Apalačima.

Spasilačke ekipe su prijavile evakuacije iz poplavljenih područja u više saveznih država. U Ohaju je guverner DeVajn poslao 40 pripadnika Nacionalne garde da pomognu u dva okruga istočno od Kolumbusa. U samom Čikagu juče su oglašene sirene za tornado, a letovi na dva glavna aerodroma privremeno su obustavljeni zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Vlasti su upozorile putnike na kašnjenja dok se saobraćaj postepeno normalizuje.

Šteta i meteorološka prognoza za naredne dane

Fotografije iz pogođenih oblasti prikazuju poplavljene puteve, oboreno drveće preko dalekovoda i oštećene kuće. U Geriju, Indijana, zabeležen je udar vetra od 159 kilometara na čas, dok su na drugim lokacijama brzine vetra dostizale najmanje 128 kilometara na čas. Centar za predviđanje oluja Nacionalne meteorološke službe naveo je da preliminarni podaci ukazuju da se sistem koji je prešao iz Ajove u Indijanu može klasifikovati kao „dereho“ — dugotrajan i širok sistem snažnih pravolinijskih vetrova sličan tornadu ili uraganu.

Meteorolozi objašnjavaju da se Srednji zapad nalazi na ivici područja sa vrlo toplim i nestabilnim vazduhom, što doprinosi razvoju snažnih oluja. U Dejtonu, Ohajo, palo je 5,25 centimetara kiše, čime je oboren dnevni rekord iz 1915. godine. Očekuju se novi talasi obilnih padavina i rizik od poplava u dolini Ohaja najmanje do petka.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp komentariše bezbednosne mere tokom tajnog premeštanja u Turskoj

Američki predsednik istakao da uticajni lideri dobijaju pretnje, naglašavajući sopstveni politički značaj

Objavljeno pre

,

Objavio:

Donald Tramp komentariše bezbednosne mere tokom tajnog premeštanja u Turskoj – tajno premeštanje u Turskoj

Američki predsednik istakao da uticajni lideri dobijaju pretnje, naglašavajući sopstveni politički značaj

Donald Tramp, predsednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da uticajni lideri često dobijaju pretnje, posebno nakon događaja koji je uključivao tajno premeštanje u Turskoj. Prema zvaničnoj izjavi, američke bezbednosne službe su tokom samita NATO-a u Ankari procenile da postoje bezbednosni rizici, zbog čega je Tramp morao da promeni planirani let i koristi drugi avion. Ovakva odluka, kako je saopšteno, doneta je kao mera predostrožnosti na osnovu procene Tajne službe i vojne komande.

Tajno premeštanje u Turskoj izazvalo reakcije

Tramp je novinarima objasnio da je bez rezerve prihvatio preporuke svog bezbednosnog tima. „Slušam Tajnu službu i vojsku. Hteli su da letim drugim letom, drugim avionom… Radim ono što mi kažu. Pretpostavljam da sam možda najuticajniji predsednik“, izjavio je Tramp. Ova izjava usledila je neposredno nakon što su američki mediji izvestili o njegovom diskretnom prebacivanju sa predsedničkog aviona na manji vojni avion C-32A pri odlasku iz Ankare. Kao rezultat, tajno premeštanje u Turskoj postalo je tema diskusije među političkim analitičarima i bezbednosnim stručnjacima.

Bezbednosni izazovi za američke lidere

Prema zvaničnim informacijama, ovakve mere nisu neuobičajene za predsednike koji imaju značajan politički uticaj. Tramp je naglasio da svaki uticajan predsednik dobija mnogo pretnji i da se takvi izazovi podrazumevaju. Kao rezultat toga, bezbednosne službe su dužne da reaguju i prilagode planove u skladu sa procenama rizika. Osim toga, predsednik je istakao da u potpunosti veruje procenama i preporukama svog tima.

Politički značaj i bezbednosne procene

Tramp je tokom razgovora sa novinarima ponovio da je njegova uloga u svetskoj politici jedan od razloga za povećane mere predostrožnosti. „Mislim da sam ja možda najuticajniji predsednik“, rekao je Tramp, ukazujući na uzročno-posledičnu vezu između političkog uticaja i učestalosti pretnji. Na taj način, tajno premeštanje u Turskoj dodatno osvetljava izazove sa kojima se suočavaju lideri na globalnoj sceni. Pre svega, ovaj događaj pokazuje koliko su bezbednosne procedure prilagodljive i koliko su važne za zaštitu državnih lidera.

Pročitaj još

Svet

Kolumbija proglasila trodnevnu žalost zbog zemljotresa jačine 7,4 stepena

Nacionalna zastava na pola koplja, više od 200 poginulih i hiljade povređenih nakon snažnog potresa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kolumbija proglasila trodnevnu žalost zbog zemljotresa jačine 7,4 stepena – trodnevna žalost zbog zemljotresa

Nacionalna zastava na pola koplja, više od 200 poginulih i hiljade povređenih nakon snažnog potresa

Vlada Kolumbije proglasila je trodnevnu žalost zbog žrtava zemljotresa jačine 7,4 stepena Rihterove skale, koji je pogodio ovu zemlju. Prema zvaničnim informacijama, u ovom snažnom potresu poginulo je više od 200 ljudi, dok su hiljade osoba povređene. Trodnevna žalost uvedena je kako bi se odala počast svim nastradalima, a nacionalna zastava spuštena je na pola koplja na javnim zgradama širom Kolumbije, kao i u ambasadama i konzulatima u inostranstvu.

Detalji odluke o žalosti i posledice zemljotresa

Dekretom vlade Kolumbije, nacionalna zastava biće spuštena na pola koplja tokom celog perioda žalosti. Ova odluka odnosi se na sve javne institucije u zemlji, ali i na diplomatska predstavništva. Takođe, vlasti su istakle da je trodnevna žalost simbol sećanja na žrtve i znak solidarnosti sa porodicama stradalih.

Zemljotres je prouzrokovao značajnu materijalnu štetu na brojnim objektima, a spasilačke ekipe nastavile su potragu za preživelima. Ipak, prema saopštenju, brojevi poginulih i povređenih još uvek se ažuriraju, s obzirom na razmere katastrofe. Osim toga, vlasti su pozvale građane na oprez i poštovanje preporuka nadležnih službi.

Zemljotres jačine 7,4 stepena i reakcija vlasti

Kako je navedeno, zemljotres jačine 7,4 stepena pogodio je Kolumbiju i izazvao velike ljudske gubitke. Vlada je odlučila da donese mere žalosti kako bi ukazala poštovanje prema stradalima i pružila podršku ožalošćenim porodicama. Pored toga, naglašeno je da će sve aktivnosti biti usklađene sa zvaničnim preporukama i da su humanitarne organizacije uključene u pružanje pomoći.

Tokom narednih dana, očekuje se dodatno angažovanje spasilačkih službi i nastavak procene štete. U međuvremenu, građani su pozvani da prate zvanične informacije i pridržavaju se propisanih mera.

Konačno, vlasti su poručile da je briga o svim pogođenim građanima prioritet, dok traje trodnevna žalost zbog posledica zemljotresa.

Pročitaj još

U Trendu