Connect with us

Svet

NATO oborio četvrtu iransku raketu iznad Turske tokom aktuelnog sukoba

Tursko ministarstvo odbrane potvrdilo incident, pokrenuta zajednička istraga sa Iranom

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Tursko ministarstvo odbrane potvrdilo incident, pokrenuta zajednička istraga sa Iranom

Balistička raketa lansirana iz Irana ušla je u turski vazdušni prostor i oborena je od strane NATO protivvazdušne i protivraketne odbrane raspoređene u istočnom Mediteranu, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane. Ovaj incident, koji se dogodio tokom aktuelnog američko-izraelskog sukoba sa Iranom, predstavlja četvrti slučaj presretanja iranske rakete iznad Turske od početka krize.

Prema navodima zvaničnika, tri slična incidenta zabeležena su ranije ovog meseca, što je podstaklo turske vlasti da ulože protest i upute zvanično upozorenje Iranu. Teheran je negirao da je odobrio lansiranja raketa u prethodnim slučajevima i predložio Ankari formiranje zajedničke istrage radi rasvetljavanja okolnosti.

“Preduzimamo sve neophodne mere odlučno i bez oklevanja protiv svake pretnje usmerene ka teritoriji i vazdušnom prostoru Republike Turske”, navodi se u saopštenju turskog ministarstva odbrane. Zvaničnici su potvrdili da je bezbednost stanovništva prioritet i da se nastavlja saradnja sa međunarodnim partnerima u cilju očuvanja stabilnosti regiona.

Istraga o incidentu je u toku, a nadležni organi Turske i Irana dogovorili su formiranje zajedničkog tima koji će razmotriti sve okolnosti i utvrditi odgovornost. Zvaničnici su istakli da nisu zabeležene žrtve niti materijalna šteta prilikom presretanja rakete.

Ovaj događaj dolazi u trenutku pojačanih tenzija na Bliskom istoku i povećane aktivnosti međunarodnih bezbednosnih snaga u regionu, što dodatno komplikuje odnose između uključenih strana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sjedinjene Američke Države obnovile rad ambasade u Karakasu posle sedam godina

Stejt department saopštio da će ponovo otvaranje ambasade omogućiti direktnu saradnju sa prelaznom vladom Venecuele

Published

on

By

Stejt department saopštio da će ponovo otvaranje ambasade omogućiti direktnu saradnju sa prelaznom vladom Venecuele

Sjedinjene Američke Države formalno su obnovile rad svoje ambasade u Karakasu 30.03.2026. godine, nakon što su dve zemlje obnovile pune diplomatske odnose. Ambasada je bila zatvorena sedam godina, još od prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa, a prema zvaničnim informacijama, rad na obnovi objekta je trajao zbog potrebnih popravki i čišćenja nakon dugotrajnog zatvaranja.

Kako je saopšteno, mali tim američkih diplomata bio je stacioniran u susednoj Kolumbiji i poslednjih mesec dana radio je u Karakasu, ali sama zgrada ambasade do sada nije bila otvorena. Zvaničnici ističu da nastavak rada ambasade predstavlja ključan korak u sprovođenju plana administracije Donalda Trampa u tri faze za Venecuelu.

“Nastavak rada ambasade SAD u Karakasu ključan je korak u implementaciji predsednikovog plana u tri faze za Venecuelu, i ojačaće našu sposobnost da radimo direktno sa prelaznom vladom Venecuele, civilnim društvom i privatnim sektorom”, naveli su iz Stejt departmenta.

U saopštenju se dodaje da se ambasada vraća uobičajenim aktivnostima, ali da se diplomatsko osoblje još uvek postepeno vraća i da sve usluge nisu odmah dostupne. Očekuje se da će narednih nedelja ambasada u potpunosti obnoviti funkcionisanje.

Ova diplomatska promena dolazi nakon što je početkom januara administracija Donalda Trampa svrgnula sa vlasti bivšeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura. Očekuje se da će direktna komunikacija doprineti daljoj implementaciji političkih i ekonomskih planova SAD prema Venecueli.

Pročitaj još

Svet

SAD i Iran razmatraju uslove za okončanje sukoba, u regionu pojačane tenzije

Zvaničnici najavili nove pregovore, dok napadi i dalje traju širom Bliskog istoka

Published

on

By

Zvaničnici najavili nove pregovore, dok napadi i dalje traju širom Bliskog istoka

Rat na Bliskom istoku traje već 31 dan, dok su Sjedinjene Američke Države i Iran u fazi razmatranja uslova za mogući prekid sukoba. Prema zvaničnim izvorima, predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Iran pristao na većinu od 15 tačaka iz američkih zahteva, ali još nije doneta konačna odluka. Istovremeno, Iran je najavio žestok odgovor u slučaju iskrcavanja američkih marinaca na ostrvo Harg, dok su Huti iz Jemena najavili nove napade na Izrael u narednim danima.

Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštilo je da je tokom poslednjih dana presretnuto 11 balističkih raketa i 27 dronova, bez povređenih. Od početka iranske odmazde na izraelsko-američke ciljeve, protivvazdušna odbrana UAE oborila je ukupno 425 balističkih raketa, 15 krstarećih raketa i 1.941 dron. U napadima su poginula dva vojnika UAE, jedan marokanski biznismen i osam stranih državljana, navodi se u saopštenju.

U Omanu, luka Salalah, koja je tokom vikenda pogođena dronom, ponovo će biti otvorena za rad sutra, potvrdile su omanske vlasti. U incidentu je povređen jedan radnik, a pričinjena je manja materijalna šteta. Oman je osudio napade i pokrenuo istragu o izvorima i motivima, ističući da nijedna strana još nije preuzela odgovornost.

Istovremeno, iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) nastavila je sa napadima na komandne centre i objekte za skladištenje dronova američkog i izraelskog vojnog osoblja širom regiona. Pakistan je najavio da će narednih dana biti održani pregovori između SAD i Irana. Zvaničnici su ocenili da se situacija i dalje razvija i da su svi scenariji mogući.

“Istraga je u toku i preduzimaju se mere za zaštitu bezbednosti građana”, naveli su nadležni organi u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još

Svet

Direktor Air Canada najavio povlačenje nakon reakcija na poruku upućenu samo na engleskom jeziku

Kompanija potvrdila odlazak direktora do kraja septembra, traži se naslednik sa znanjem francuskog jezika

Published

on

By

Kompanija potvrdila odlazak direktora do kraja septembra, traži se naslednik sa znanjem francuskog jezika

Izvršni direktor Air Canada, Majkl Ruso, saopštio je da će se povući sa funkcije do kraja septembra ove godine, nakon što je naišao na kritike zbog izjave upućene isključivo na engleskom jeziku povodom avionske nesreće u Njujorku. Kompanija, čije je sedište u Kvebeku, potvrdila je da će u potrazi za novim direktorom prioritet dati kandidatima koji mogu komunicirati na francuskom jeziku, što je u skladu sa zakonima Kanade o zvaničnoj dvojezičnosti.

Incident se dogodio 22. marta kada je avion kompanije Air Canada Jazz iz Montreala sleteo na aerodrom LaGuardia u Njujorku i sudario se sa vozilom za hitne intervencije na pisti. U nesreći su poginula dva pilota, Antoan Forest iz Kvebeka i Mekenzi Ganter iz Toronta, prema zvaničnim navodima. Nakon nesreće, direktor Ruso je objavio video-poruku saučešća na engleskom jeziku, dok su francuski prevodi bili dostupni kao titlovi.

Kanada ima status zvanično dvojezične zemlje, a premijer Mark Karni izjavio je da je poruka upućena samo na engleskom jeziku ukazala na manjak saosećanja i osećaja za procenu situacije. Premijer Kvebeka i drugi zvaničnici pozvali su tada na ostavku generalnog direktora, dok je Kancelarija komesara za zvanične jezike primila stotine žalbi građana.

Ministar saobraćaja Kanade, Stiven Makinon, zahvalio se Rusou na radu i naveo da će vlada nastaviti da sarađuje sa Air Canada kako bi se obezbedila bezbedna, pouzdana i dvojezična usluga svim putnicima. Premijer Kvebeka, Fransoa Lego, podsetio je da je Ruso prilikom preuzimanja dužnosti 2021. godine obećao da će naučiti francuski jezik. Pre imenovanja za direktora, Ruso je bio zamenik direktora i finansijski direktor u istoj kompaniji.

Kvebek, kao većinski francusko govorno područje u Kanadi, često je bio u centru rasprava o identitetu i jeziku još od 1760-ih godina, kada su britanske vlasti preuzele kontrolu nad regionom. Oko 80% stanovništva Kvebeka govori francuski jezik.

Pročitaj još

U Trendu