Connect with us

Svet

Kiril Dmitrijev upozorio na mogući nestanak goriva na evropskim pumpama oko 20. aprila

Zvaničnici najavljuju ozbiljne poremećaje na tržištu zbog zatvaranja Ormuskog moreuza i rasta cena nafte

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvaničnici najavljuju ozbiljne poremećaje na tržištu zbog zatvaranja Ormuskog moreuza i rasta cena nafte

Evropske benzinske pumpe mogle bi da ostanu bez goriva već oko 20. aprila, izjavio je Kiril Dmitrijev, šef Ruskog fonda za direktne investicije i specijalni predsednički predstavnik za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom. Prema njegovim rečima, poslednje pošiljke energenata trebalo bi da stignu u Evropsku uniju 11. aprila preko Ormuskog moreuza.

Dmitrijev je na društvenim mrežama naveo da građani treba da se pripreme za ozbiljne poremećaje na tržištu, preneli su zvanični izvori. Zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi petina svetske nafte, izazvalo je poremećaje u globalnom snabdevanju i dovelo do naglog rasta cena nafte, pri čemu je nafta marke “brent” dostigla rekordne nivoe.

Neimenovani iranski bezbednosni zvaničnik izjavio je ranije da bi trenutna situacija u Ormuskom moreuzu mogla da potraje, jer Iran, kako tvrdi, ima kapacitete da godinama održava blokadu. On je dodao da povećana pažnja Irana prema ovom strateškom plovnom putu proističe iz činjenice da većina opreme za snabdevanje američkih vojnih baza u regionu prolazi upravo ovim morskim putem.

Prema zvaničnim izjavama, trenutna eskalacija sukoba doprinosi neizvesnosti na tržištu energenata i može imati dalekosežne posledice po snabdevanje i cene goriva u Evropi.

Svet

SAD postavio rok Iranu za otvaranje Ormuskog moreuza, Tramp upozorava na posledice

Američki predsednik izdao ultimatum Iranu, tenzije oko strateškog prolaza i dalje visoke, Pentagon izneo podatke o ranjenima

Published

on

By

Američki predsednik izdao ultimatum Iranu, tenzije oko strateškog prolaza i dalje visoke, Pentagon izneo podatke o ranjenima

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država upozorio je Iran da ima 48 sati da ponovo otvori Ormuski moreuz ili će se suočiti sa posledicama. U poruci objavljenoj na društvenoj mreži, predsednik je naveo da je vreme za ispunjenje ultimatuma skoro isteklo i naglasio: „Još 48 sati pre nego što posledice nastupe.”

Ova izjava dolazi nekoliko dana nakon što je predsednik SAD, tokom obraćanja građanima u udarnom terminu, izjavio da su „iranske snage potpuno oslabljene vojno i ekonomski”. U obraćanju je naglasio i da su iranski radarski sistemi uništeni te da SAD predstavljaju „nezaustavljivu vojnu silu”.

Ratni sukob između SAD i Irana započeo je krajem februara zajedničkim napadima SAD i Izraela. Prema podacima Pentagona, u operacijama američkih snaga protiv Irana do sada je povređeno 365 američkih vojnika. Sukob je uzrokovao velike poremećaje na globalnim tržištima, zatvaranje ključnih pomorskih ruta i rast cena goriva. Broj žrtava u sukobu nije preciziran u javno dostupnim izveštajima.

Iran je, prema izveštajima sa terena, odgovorio na vazdušne napade napadima širom regiona. Ratne aktivnosti se intenziviraju, bez naznaka o skorom smirivanju situacije. Američki predsednik je 21. marta zapretio da će, ukoliko Iran ne otvori Ormuski moreuz bez uslova u roku od 48 sati, biti pogođene elektrane u toj zemlji, uključujući i najveću, ali je kasnije naveo da se vode „veoma dobri i produktivni razgovori” sa iranskim vlastima.

Ormukski moreuz je od izuzetne strateške važnosti jer predstavlja jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za izvoz nafte i gasa. Zatvaranje ili ograničavanje prolaza kroz ovaj moreuz ima direktan uticaj na globalno snabdevanje energentima i cene na svetskim berzama.

Međunarodna zajednica i dalje pažljivo prati razvoj situacije, a diplomatski napori za smanjenje tenzija još nisu dali vidljive rezultate. Detalji o eventualnim dogovorima između SAD i Irana nisu poznati javnosti. Nezavisna potvrda svih navoda iz ratne zone nije moguća.

Pročitaj još

Svet

Sud u SAD privremeno zaustavio zahtev za podatke o upotrebi rase pri upisu na fakultete

Savezni sudija iz Bostona doneo odluku o obustavi novih zahteva, potvrđeno u sudskim dokumentima, mera se odnosi na javne univerzitete u državama tužilaca

Published

on

By

Savezni sudija iz Bostona doneo odluku o obustavi novih zahteva, potvrđeno u sudskim dokumentima, mera se odnosi na javne univerzitete u državama tužilaca

Savezni sudija u Bostonu, F. Denis Sejlor IV, doneo je 4. aprila 2026. godine odluku kojom se privremeno zaustavlja sprovođenje zahteva američke administracije da visokoškolske ustanove dostave podatke koji bi dokazali da ne uzimaju u obzir rasu pri procesu upisa studenata. Ova privremena mera rezultat je tužbe koju je ranije u mesecu podnela grupa od 17 državnih tužilaca iz redova Demokratske stranke. Odluka suda važi isključivo za javne univerzitete u državama koje su deo tužbe.

Sudija Sejlor naveo je da federalna vlada verovatno ima ovlašćenja za prikupljanje ovih podataka, ali je istakao da je zahtev bio uveden “užurbano i haotično”. U obrazloženju odluke navodi se da je rok od 120 dana, koji je postavio predsednik, doprineo tome da Nacionalni centar za statistiku obrazovanja (NCES) nije imao dovoljno vremena za kvalitetnu komunikaciju s univerzitetima tokom procesa javne rasprave o novim pravilima.

Predsednik Donald Tramp je u avgustu prethodne godine naložio prikupljanje ovih podataka, izražavajući zabrinutost da univerziteti upotrebljavaju lične izjave i druge načine kao zamenu za rasu, što on smatra vidom nezakonite diskriminacije. Podseća se da je Vrhovni sud SAD 2023. godine doneo odluku protiv upotrebe afirmativne akcije u procesu upisa, ali je ostavio mogućnost univerzitetima da uzimaju u obzir kako je rasa oblikovala život kandidata, ukoliko oni sami to navedu u svojim esejima.

Države koje su podnele tužbu tvrde da bi zahtev za prikupljanjem ovih podataka mogao da ugrozi privatnost studenata i dovede do neopravdanih istraga protiv fakulteta i univerziteta. Takođe, ukazano je na to da ustanove nisu imale dovoljno vremena da prikupe tražene informacije. Pravni zastupnik tužilaca, Mišel Paskuči, izjavila je pred sudom da je zahtev upućen “prebrzo i neodgovorno”, što može izazvati dodatne probleme univerzitetima, te da deluje kao pokušaj da se pronađu nezakonite prakse.

Američko Ministarstvo obrazovanja branilo je zahtev, ističući da poreski obveznici imaju pravo na transparentnost u vezi sa načinom na koji se sredstva troše u institucijama koje primaju federalna sredstva.

Odluka saveznog suda ne predstavlja konačnu presudu, već privremenu meru koja će biti na snazi dok sud ne donese konačnu odluku po ovom pitanju. Dalje rasprave i postupci u ovom predmetu očekuju se u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Dva muškarca i maloletnik ostaju u pritvoru zbog napada na ambulantna vozila u Londonu

Britanske vlasti potvrdile zadržavanje osumnjičenih nakon požara u Golders Grinu, povređenih nije bilo

Published

on

By

Britanske vlasti potvrdile zadržavanje osumnjičenih nakon požara u Golders Grinu, povređenih nije bilo

Dva mladića i jedan maloletnik zadržani su u pritvoru u Velikoj Britaniji nakon što su se u subotu pojavili pred sudom zbog optužbi za podmetanje požara na četiri ambulantna vozila u vlasništvu jevrejske humanitarne organizacije u Londonu. Požar se dogodio 23. marta u naselju Golders Grin na severu Londona, poznatom po velikoj jevrejskoj zajednici. Prilikom incidenta uništena su četiri vozila organizacije Hatzola Northwest, koja pruža hitnu medicinsku pomoć u tom delu grada. Eksplozija kiseoničkih boca iz vozila oštetila je i prozore na obližnjoj stambenoj zgradi.

Prema navodima britanske policije, niko nije povređen tokom požara, a situacija je brzo stavljena pod kontrolu. Osumnjičeni Hamza Iqbal (20), Rehan Khan (19) i sedamnaestogodišnji dečak britansko-pakistanskog porekla, svi iz istočnog Londona, optuženi su za podmetanje požara i za ugrožavanje života. Maloletni osumnjičeni, čiji identitet nije objavljen zbog starosne dobi, biće zadržan u ustanovi za maloletnike.

Tokom saslušanja u sudu Westminster Magistrates u subotu, osumnjičeni nisu iznosili svoje odbrane. Sud je takođe obavešten da je četvrta osoba uhapšena u vezi sa ovim slučajem. Policija za borbu protiv terorizma vodi istragu, navodeći da se incident tretira kao zločin iz mržnje prema jevrejskoj zajednici. Policija takođe proverava tvrdnje o preuzimanju odgovornosti od strane grupe za koju se smatra da ima moguće veze sa Iranom, ali incident nije zvanično okarakterisan kao teroristički napad.

Tužilac Emma Harraway navela je pred sudom da postoje dokazi da je napad bio unapred planiran i usmeren prema lokalnoj jevrejskoj zajednici. Trojica optuženih trebalo bi da se ponovo pojave pred Centralnim krivičnim sudom u Londonu (Old Bailey) 24. aprila.

Dva muškarca koja su ranije uhapšena zbog sumnje na podmetanje požara sa namerom ugrožavanja života puštena su uz kauciju. Britanska i evropska javnost beleže porast incidenata usmerenih protiv jevrejskih zajednica u poslednjim mesecima, uključujući i nedavni slučaj eksplozije ispred jevrejske škole u Amsterdamu. Zvaničnici su apelovali na smirenost i istragu svih sličnih slučajeva.

Pročitaj još

U Trendu