Connect with us

Svet

Iran izvršio 56 pogubljenja zbog ugrožavanja državne bezbednosti u poslednjih pet meseci

Stotinama osuđenih u Iranu preti smrtna kazna pod optužbama vezanim za državnu bezbednost i drogu

Objavljeno pre

,

Iran izvršio 56 pogubljenja zbog ugrožavanja državne bezbednosti u poslednjih pet meseci – pogubljenja u Iranu Foto Izvor: Tanjug AP/Altaf Qadri

Stotinama osuđenih u Iranu preti smrtna kazna pod optužbama vezanim za državnu bezbednost i drogu

Najmanje 56 ljudi pogubljeno je u Iranu zbog optužbi za ugrožavanje državne bezbednosti tokom proteklih pet meseci, prema izjavi visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava. Ova informacija o pogubljenjima u Iranu izazvala je zabrinutost međunarodne zajednice i dovela do poziva Teheranu da obustavi pogubljenja i preispita primenu smrtne kazne.

Povećan broj smrtnih kazni i reakcije međunarodne zajednice

Prema saopštenju visokog komesara UN za ljudska prava Folker Tirk, broj pogubljenja u Iranu od marta značajno je porastao. Tirk je istakao da su smrtne kazne često korišćene kao sredstvo za stvaranje straha u populaciji i suzbijanje neslaganja. Osim toga, stotine ljudi suočavaju se sa istom kaznom po sličnim optužbama, kao i zbog krivičnih dela povezanih sa drogom.

„Uznemiren sam povećanjem broja pogubljenja i smrtnih presuda izrečenih u Iranu od marta, kao i kontinuiranom upotrebom smrtne kazne za ulivanje straha u stanovništvo i suzbijanje neslaganja“, naveo je Folker Tirk.

Optužbe za ugrožavanje državne bezbednosti i demonstracije

Među pogubljenima nalazi se 27 osoba koje su osuđene u slučajevima povezanim sa masovnim demonstracijama koje su izbile krajem decembra i početkom januara. Prema dostupnim podacima, masovni antivladini protesti izbili su 28. decembra, a vrhunac nasilja zabeležen je 8. i 9. januara. Ovi protesti su pokrenuti ekonomskom krizom i padom vrednosti iranskog rijala, a proširili su se na svih 31 pokrajinu uz pozive na promene u rukovodstvu Islamske Republike.

Iranske vlasti brane postojeće zakone koji omogućavaju primenu smrtne kazne, navodeći da su oni pravno osnovani i neophodni za očuvanje državne bezbednosti. Takođe, pored optužbi za ugrožavanje državne bezbednosti, brojni osuđeni suočavaju se sa smrtnim kaznama zbog dela povezanih sa drogom.

Stotine osuđenih i apel za ukidanje smrtne kazne

Stotine ljudi u Iranu nalaze se pred sličnim optužbama i mogućim pogubljenjem, prema izveštaju visokog komesara UN. On je pozvao iranske vlasti da obustave sva pogubljenja i preispitaju upotrebu smrtne kazne, posebno u slučajevima gde postoje sumnje u pravičnost postupaka ili gde je kazna izrečena zbog izražavanja neslaganja sa vlastima.

Pored toga, slučajevi iz januarskih demonstracija ukazuju na široku primenu smrtne kazne prema onima koji su učestvovali u protestima ili su na neki način dovodili u pitanje državnu politiku. Međunarodna zajednica nastavlja da prati situaciju i apeluje na Iran da poštuje međunarodne standarde ljudskih prava.

Pročitaj još

Svet

Avion sa putnicima se previše približio predsedničkom helikopteru u kojem je bio Donald Tramp

Federalna uprava za vazduhoplovstvo istražuje incident u kojem je avion kompanije American Airlines došao blizu helikoptera Marine One

Objavljeno pre

,

Objavio:

Avion sa putnicima se previše približio predsedničkom helikopteru u kojem je bio Donald Tramp – incident u kojem je avion sa putnicima

Federalna uprava za vazduhoplovstvo istražuje incident u kojem je avion kompanije American Airlines došao blizu helikoptera Marine One

Incident u kojem je avion sa putnicima previše približio predsedničkom helikopteru u kojem se nalazio Donald Tramp dogodio se u utorak popodne u Vašingtonu, prema saopštenju Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA). Helikopter Marine One poleteo je sa heliodroma Elipsa, na južnom travnjaku Bele kuće, dok je saobraćaj na obližnjem civilnom aerodromu Vašington Nešnal bio nastavljen samo nekoliko minuta nakon poletanja.

Istraga o incidentu kod Bele kuće

Analiza komunikacije kontrole letenja pokazala je da su piloti Marine One najmanje tri puta obavestili kontrolni toranj aerodroma Vašington Nešnal o planiranom poletanju. Međutim, izgleda da potvrda prijema poruke nije stigla. „Kula, da li me čujete. Marine One, tri minuta do poletanja“, rekao je pilot helikoptera u 14.31. Nakon toga je ponovio poruku, dok je kontrolor leta odgovorio da je prenos bio „prekinut i nejasan“.

Marine One je poleteo oko 14.33, a samo minut kasnije, sa piste aerodroma Vašington Nešnal, uzleteo je avion kompanije American Airlines na letu ka Pensakoli, Florida. Ovo je dovelo do toga da se avion sa putnicima previše približi predsedničkom helikopteru, što je pokrenulo istragu nadležnih službi.

Reakcije i bezbednosne mere

Prema saopštenju FAA, nadležne službe američke administracije trenutno istražuju sve okolnosti ovog događaja. Posebno se analizira komunikacija između pilota Marine One i kontrole letenja, ali i procedure koje su bile na snazi tokom poletanja i sletanja helikoptera na području Bele kuće.

Takođe, podaci pokazuju da je helikopter poleteo u vreme kada je na obližnjem aerodromu još uvek bio dozvoljen civilni vazdušni saobraćaj. Zbog toga, incident u kojem je avion sa putnicima došao preblizu državnom helikopteru, izazvao je dodatnu pažnju javnosti, kao i bezbednosnih službi.

Dalji koraci i značaj incidenta

U međuvremenu, istraga FAA treba da utvrdi da li su sve bezbednosne procedure ispoštovane i da li je komunikacija između kontrolnog tornja i pilota bila dovoljna da spreči ovakvu situaciju. Incident u kojem je avion sa putnicima previše približio predsedničkom helikopteru u kojem je bio Donald Tramp, dodatno naglašava važnost striktne kontrole vazdušnog saobraćaja u blizini ključnih državnih lokacija.

Rezultati istrage biće poznati nakon što FAA završi analizu svih relevantnih podataka i izjava učesnika. U ovom trenutku, nema informacija o povređenima niti o materijalnoj šteti.

Pročitaj još

Svet

Princeza Eugenija rodila ćerku, promenjen red nasleđivanja britanskog trona

Treće dete princeze Eugenije sada zauzima 15. mesto u redosledu za krunu, a rođenje utiče na položaj drugih članova porodice.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Princeza Eugenija rodila ćerku, promenjen red nasleđivanja britanskog trona

Treće dete princeze Eugenije sada zauzima 15. mesto u redosledu za krunu, a rođenje utiče na položaj drugih članova porodice.

Rođenje trećeg deteta princeze Eugenije donelo je promene u red nasleđivanja britanskog trona. Vest o ovom događaju izazvala je pažnju javnosti, jer ćerka princeze, čije ime nije odmah objavljeno, sada zauzima 15. mesto. Princeza Eugenija (36) i njen suprug Džek Bruksbank (40) dobili su devojčicu 3. avgusta, kako je zvanično objavljeno.

Red nasleđivanja britanskog trona promenjen rođenjem trećeg deteta

Nakon što je princeza Eugenija rodila ćerku, red nasleđivanja britanskog trona doživeo je određene izmene. Njihova ćerka pridružila se starijoj braći Ogustu (5) i Ernestu (3), a iako deca princeze nemaju kraljevske titule, nalaze se u zvaničnom redosledu nasleđivanja. Kao rezultat toga, nova članica porodice zauzela je 15. mesto neposredno nakon svoje majke, dok su njena braća sada na 13. i 14. mestu.

Međutim, rođenje deteta uticalo je i na ostale članove kraljevske porodice. Princ Edvard, najmlađi sin kraljice Elizabete, pomeren je sa 15. na 16. mesto. Takođe, deca princa Edvarda, princeza Ana, kao i njena deca i unuci, svi su se pomerili za jedno mesto niže u redu za tron.

Ko ima pravo na krunu posle najnovije promene

Na čelu red nasleđivanja britanskog trona nalazi se trenutni monarh kralj Čarls. Njegov stariji sin, princ Vilijam, zauzima prvo mesto kao prestolonaslednik. Zatim slede deca princa Vilijama, dok se princeza Eugenija trenutno nalazi na 12. mestu. Za njom slede njeno troje dece, i to po redosledu rođenja.

Pre svega, važno je naglasiti da, iako deca princeze nemaju titule, njihovo mesto u redu za tron ostaje nepromenjeno time što su članovi kraljevske porodice po majčinoj liniji. Zbog toga svako novo rođenje utiče na redosled svih ostalih potencijalnih naslednika, što se pokazalo i ovim slučajem.

Na kraju, ova promena još jednom podseća na važnost svakog člana kraljevske porodice u pitanju red nasleđivanja. Svako novo dete menja poziciju ostalih, što red nasleđivanja britanskog trona čini dinamičnim i zanimljivim za javnost.

Pročitaj još

Svet

SAD nudi 25 miliona dolara za informacije o vođi meksičkog kartela

Nagrada povećana sa 5 na 25 miliona dolara za hapšenje Juana Carlosa Gonzáleza, vođe moćnog Jalisco kartela.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD nudi 25 miliona dolara za informacije o vođi meksičkog kartela – nagrada za vođu kartela

Nagrada povećana sa 5 na 25 miliona dolara za hapšenje Juana Carlosa Gonzáleza, vođe moćnog Jalisco kartela.

Povećanje nagrade kao pritisak na kartel

Američko Ministarstvo države u sredu je objavilo povećanje nagrade za informacije koje bi dovele do hapšenja Juana Carlosa Gonzáleza, poznatijeg kao ‘Pelón’, na čak 25 miliona dolara. Ovaj potez dolazi kao deo šire strategije administracije predsednika Trumpa koja ima za cilj da intenzivira pritisak na vođe meksičkih narko-kartela. Juan Carlos González, rođen u Kaliforniji, trenutno je na čelu Jalisco Nueva Generación Kartela, jednog od najmoćnijih narko-kartela u Meksiku.

Strategija i posledice

Osim povećanja nagrade, administracija je takođe uvela restrikcije na vize za članove porodica i poslovne saradnike ljudi povezanih sa kartelom. Ove mere su deo šireg plana koji uključuje ukupno 102 miliona dolara nagrada za različite vođe Kartela Jalisco Nueva Generación. Prethodno, u februaru, meksička vojska je uz pomoć američkih obaveštajnih podataka uspela da eliminiše Nemesio Rubén Oseguera Cervantesa, poznatog kao ‘El Mencho’, što je rezultiralo povećanjem nasilja u državi Jalisco.

Pročitaj još

U Trendu