Connect with us

Svet

Francuska astronautkinja postavila evropski rekord: 235 dana u svemiru i povratak na Zemlju

Sofi Adeno vratila se na Zemlju nakon što je sa posadom provela više od osam meseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici, oborivši evropski rekord u trajanju boravka u orbiti.

Objavljeno pre

,

Francuska astronautkinja postavila evropski rekord: 235 dana u svemiru i povratak na Zemlju – Sofi Adeno svemir Foto Izvor: Tanjug AP/NASA via AP

Sofi Adeno vratila se na Zemlju nakon što je sa posadom provela više od osam meseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici, oborivši evropski rekord u trajanju boravka u orbiti.

Francuska astronautkinja Sofi Adeno oborila je evropski rekord u dužini neprekidnog boravka u svemiru, nakon što se vratila na Zemlju posle 235 dana provedenih na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Povratak Sofi Adeno i još troje astronauta označio je kraj misije koja je trajala više od osam meseci na oko 400 kilometara iznad Zemlje, prema saopštenju.

Kapsula sa posadom, u kojoj su pored Sofi Adeno bili još jedan ruski i dvoje američkih astronauta, završila je svoje spuštanje u more oko 17.30 po lokalnom vremenu. Na taj način, uspešno je okončan povratak posade, ali time njihov put nije bio završen, jer će helikopterima biti prebačeni na kopno.

Rekordni boravak Sofi Adeno u svemiru

Adeno je tokom svoje prve svemirske misije provela ukupno 235 dana u orbiti, što je novi evropski rekord za neprekidan boravak u svemiru među astronautima sa ovog kontinenta. Tokom boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici, izvela je tri vanbrodske aktivnosti, koje su deo uobičajenih zadataka posade MSS.

Osim toga, više od osam meseci rada i života na stanici na visini od oko 400 kilometara iznad Zemlje predstavlja značajan doprinos evropskim naporima u istraživanju svemira. Kao rezultat, njen povratak privukao je pažnju stručne i šire javnosti.

Povratak posade i dalji koraci

Nakon uspešnog spuštanja kapsule u more, posada uključujući Sofi Adeno biće prebačena helikopterom na kopno. Taj proces je standardna procedura nakon dugih svemirskih letova, kako bi astronauti mogli da nastave sa medicinskim pregledima i prilagode se uslovima na Zemlji.

Pre svega, boravak od 235 dana u svemiru zahteva dodatnu pažnju lekarskih timova zbog uticaja bestežinskog stanja na organizam. Takođe, povratak astronauta obično uključuje period oporavka i analizu rezultata misije, što je standard u ovakvim misijama.

Evropski rekord i značaj misije

Postavljanjem novog evropskog rekorda, Sofi Adeno je upisana u istoriju svemirskih istraživanja sa Starog kontinenta. Pored toga, njen doprinos tokom boravka na Međunarodnoj svemirskoj stanici predstavlja važan korak za dalja istraživanja i saradnju među međunarodnim partnerima u svemirskim programima.

Pročitaj još

Svet

USS Abraham Lincoln se vratio u San Diego nakon više od 10 meseci

Nakon dugog razdoblja provedenog na moru, USS Abraham Lincoln i njegova posada konačno su se vratili kući.

Objavljeno pre

,

Objavio:

USS Abraham Lincoln se vratio u San Diego nakon više od 10 meseci – povratak USS Abraham Lincoln

Nakon dugog razdoblja provedenog na moru, USS Abraham Lincoln i njegova posada konačno su se vratili kući.

Povratak nakon duge misije

USS Abraham Lincoln, američki nosač aviona, sa svojih preko 4,500 mornara vratio se u četvrtak u San Diego, prvi put nakon 321 dana. Povratak je bio dočekan s velikim oduševljenjem, dok su stotine članova porodica i prijatelja satima čekale pod suncem. Elizabeth Campbell, izveštačica CBS News, opisala je scene radosti kako su mornari stajali mirno dok se brod približavao luci, a zatim su počeli mahati i zvati svoje najmilije čim su dobili dozvolu.

Emotivni susreti

Jedan od najdirljivijih trenutaka bio je susret McKenzie Adkins sa svojim desetonedeljnim sinom Declanom i suprugom Alexanderom koji je prvi put upoznao svog sina. USS Abraham Lincoln proveo je veći deo svoje misije na Bliskom istoku, podržavajući američke snage u ratu protiv Irana, a poslednje stanice pre povratka kući bile su Tajland i Guam.

Problemi tokom misije

Tokom misije, na brodu su zabeleženi problemi sa snabdevanjem i kvarovi na instalacijama, što je izazvalo zabrinutost porodica članova posade. Ovi izazovi nisu umanjili duh posade koja se uspešno vratila kući, spremna za zasluženi odmor i ponovni susret sa svojim porodicama.

Pročitaj još

Svet

Pacijent preminuo od majmunskih boginja u Španiji: Sumnja na bolničku zarazu otvara pitanja

Muškarac iz San Sebastijana, koji je bolovao od onkološke bolesti, izgubio je život usled posledica majmunskih boginja. Vlasti istražuju mogućnost da je do zaraze došlo tokom boravka u bolnici.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pacijent preminuo od majmunskih boginja u Španiji: Sumnja na bolničku zarazu otvara pitanja

Muškarac iz San Sebastijana, koji je bolovao od onkološke bolesti, izgubio je život usled posledica majmunskih boginja. Vlasti istražuju mogućnost da je do zaraze došlo tokom boravka u bolnici.

Pacijent preminuo od majmunskih boginja u Španiji privukao je pažnju javnosti nakon što su zdravstvene vlasti Baskije potvrdile slučaj smrti u bolnici Donostija u San Sebastijanu. Preminuli je bio muškarac star 61 godinu, ranije hospitalizovan zbog onkološke bolesti, ali, prema dostupnim informacijama, nije bio u terminalnoj fazi bolesti.

Kako je navedeno u saopštenju zdravstvenih vlasti, sumnja se da je do infekcije došlo tokom boravka u bolnici, gde je pacijent delio sobu sa drugim bolesnikom. Kod tog drugog pacijenta je naknadno potvrđena infekcija majmunskim boginjama (mpoks), što je pokrenulo pitanje bolničke zaraze i odgovarajućih protokola zaštite.

Detalji slučaja i sumnje na bolničku zarazu

Zdravstvene institucije su pojasnile da je preminuli pacijent nekoliko nedelja bio na lečenju zbog onkološke bolesti. Tokom hospitalizacije, boravio je u istoj sobi sa osobom kod koje je kasnije laboratorijski potvrđena infekcija mpoks virusom. Nakon potvrde infekcije kod drugog pacijenta, on je odmah izolovan i otpušten iz bolnice uz nastavak kućne izolacije.

Prema saopštenju bolničkih izvora, detalji o načinu prenosa još se razmatraju, a slučaj pacijenta preminulog od majmunskih boginja u Španiji stavlja dodatni fokus na potrebu za strogom kontrolom u zdravstvenim ustanovama. S obzirom na to da preminuli nije bio u terminalnom stadijumu svoje osnovne bolesti, okolnosti infekcije izazvale su dodatnu zabrinutost među stručnjacima i javnošću.

Reakcije zdravstvenih vlasti i dalji koraci

Medicinska direktorka bolnice Donostija Sara Arevalo potvrdila je da se istražuju svi detalji slučaja. Šef Službe za infektivne bolesti takođe je naglasio da će biti sprovedena analiza bolničkih procedura kako bi se sprečile slične situacije u budućnosti. Takođe, u toku su dodatne mere predostrožnosti za pacijente i osoblje koji su bili u kontaktu sa inficiranim osobama.

Iako je mpoks virus poznat po tome što uglavnom izaziva blaže simptome, smrtni ishodi su mogući kod osoba sa oslabljenim imunitetom ili težim hroničnim bolestima. Ovaj slučaj pokazuje koliko je važno pratiti protokole zaštite u zdravstvenim ustanovama, posebno kod pacijenata sa oslabljenim zdravljem. Zdravstvene vlasti napominju da je istraga u toku i da će javnost biti obaveštena o svim novim saznanjima.

Pročitaj još

Svet

Slučaj ‘otrovne dame’: Misterija koja i dalje zbunjuje naučnike

Tokom incidenta u Kaliforniji, lekari i sestre doživeli su neobične simptome dok su pokušavali da spasu Gloriju R.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Slučaj 'otrovne dame': Misterija koja i dalje zbunjuje naučnike – slučaj otrovne dame

Tokom incidenta u Kaliforniji, lekari i sestre doživeli su neobične simptome dok su pokušavali da spasu Gloriju R.

Jedan od najpoznatijih medicinskih misterija, slučaj ‘otrovne dame’, ostaje tema rasprava više od tri decenije. Incident se dogodio 19.02.1994. godine u bolnici u Riversajdu, Kalifornija, kada je osoblje pokušavalo da spasi život Glorije R., pacijentkinje sa terminalnim rakom grlića materice. Tokom intervencije, više od 20 članova medicinskog tima razvilo je simptome, što je uzrokovalo paniku i evakuaciju dela bolnice. Slučaj ‘otrovne dame’ i danas izaziva pažnju javnosti zbog neobjašnjivih događaja i kontradiktornih naučnih tumačenja.

Tokom reanimacije, osoblje je primetilo jak miris sličan amonijaku i voćni miris nalik belom luku. Na koži pacijentkinje uočili su neobičan sjaj, a u krvi bele kristale. Nedugo zatim, medicinska sestra izgubila je svest, a ubrzo su i drugi članovi tima osetili vrtoglavicu, glavobolju, mučninu i povraćanje. Neki su imali konvulzije i gubitak svesti. Zbog toga je bolnica proglasila vanrednu HAZMAT situaciju, a lekari su nastavili lečenje u zaštitnoj opremi. Nažalost, Glorija R. je preminula 35 minuta nakon dolaska.

Slučaj ‘otrovne dame’ pokrenuo je istragu o uzroku simptoma

U incidentu je čak 23 zaposlenih razvilo simptome, a šestoro je hospitalizovano zbog težih tegoba. Simptomi su uključivali iritaciju disajnih puteva, suzenje očiju, povraćanje, drhtanje, probleme sa disanjem i kratkotrajne poremećaje pamćenja. Testiranja nisu otkrila prisustvo otrovnih gasova. Istražitelji su ostali bez jasnog odgovora na pitanje šta je izazvalo masovne zdravstvene probleme kod osoblja.

Obdukcijom tela Glorije R., uz poštovanje HAZMAT protokola, nisu pronađeni tragovi otrovnih materija u tkivima i tečnostima. Kao uzrok smrti naveli su disritmiju srca zbog otkazivanja bubrega. Zvanično objašnjenje bilo je da je reč o masovnoj sociogenoj bolesti — stanju gde grupa ljudi razvija slične simptome bez stvarnog hemijskog izlaganja. Međutim, ostalo je nejasno kako su se pojavile konvulzije kod lekara i bele kristale u krvi.

Naučnici ponudili hemijsku teoriju kao alternativu

Nakon što je slučaj ‘otrovne dame’ privukao pažnju javnosti, biološki materijal iz Glorijinog tela poslat je na dodatna istraživanja u Nacionalnu laboratoriju Lorens Livermor. Naučnici su pronašli dimetil-sulfon (DMSO2), produkt razgradnje dimetil-sulfoksida (DMSO), rastvarača koji se koristi kroz kožu za ublažavanje bolova ili kao deo terapije kod pojedinih oboljenja. Pretpostavili su da je Glorija R. možda koristila DMSO, koji se akumulirao zbog otkazivanja bubrega.

Teorija laboratorije Livermor sugerisala je da je dodatni kiseonik tokom reanimacije mogao da pretvori DMSO2 u dimetil-sulfat — supstancu koja može izazvati glavobolje, grčeve, komu i oštećenje pluća. To bi objasnilo simptome osoblja, uključujući konvulzije lekara i potrebu za respiratorom. DMSO2 se na telesnoj temperaturi rastvara, ali na sobnoj temperaturi može kristalisati, što bi objasnilo bele kristale u krvi.

Ipak, i dalje nije pronađen dokaz da je Glorija R. zaista koristila DMSO. U njenim tkivima nađen je samo produkt razgradnje. Takođe, ostalo je nejasno zašto su oboleli samo neki članovi osoblja, dok ekipa hitne pomoći nije razvila simptome. Moguće je da je potrebna određena dužina kontakta sa hemikalijama ili da je deo reakcija bio psihogene prirode.

Masovna sociogena bolest ili hemijska reakcija: misterija ostaje

Slučaj ‘otrovne dame’ i dalje deli naučnike na dva tabora. Jedni smatraju da je reč o masovnoj sociogenoj bolesti, dok drugi veruju da je hemijska reakcija izazvala simptome. Incident u Riversajdu ostaje predmet medicinskih i forenzičkih analiza, a pitanja o pravom uzroku i dalje nisu dobila konačan odgovor. Više od tri decenije kasnije, slučaj Glorije R. podseća koliko su granice između medicine i nepoznatog ponekad tanke.

Pročitaj još

U Trendu