Connect with us

Svet

Evropska komisija usvojila akcioni plan za elektrifikaciju i dekarbonizaciju

Novi plan predviđa 46% elektrifikacije do 2040. godine i investicije od 100 milijardi evra

Objavljeno pre

,

Evropska komisija usvojila akcioni plan za elektrifikaciju i dekarbonizaciju Foto Izvor: Tanjug/Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine/Đorđe Krstić

Novi plan predviđa 46% elektrifikacije do 2040. godine i investicije od 100 milijardi evra

Evropska komisija predstavila je ambiciozan akcioni plan za elektrifikaciju sa ciljem da transformiše Evropu u prvi kontinent na električni pogon. Ovaj plan deo je šire strategije kojom Brisel odgovara na globalne šokove i koristi dekarbonizaciju kao motor nove ekonomske bezbednosti EU. Prema saopštenju, akcioni plan za elektrifikaciju predviđa povećanje stope elektrifikacije sa trenutnih 23% na 46% do 2040. godine.

Glavne mere akcioni plan za elektrifikaciju

Uz akcioni plan za elektrifikaciju, Evropska komisija je najavila temeljnu reformu tržišta ugljenika (ETS). Ove mere predstavljaju odgovor na zaključke Evropskog saveta iz juna 2026. godine i deo su novog Čistog industrijskog sporazuma. Dugogodišnja zavisnost EU od uvoznih fosilnih goriva pokazala se kao značajan ekonomski i geopolitički rizik. Iako se već 70% električne energije u EU proizvodi iz domaćih, čistih izvora, ukupna stopa elektrifikacije nije rasla poslednju deceniju.

Komisija navodi da bi ostvarivanje cilja donelo značajne ekonomske koristi. To uključuje godišnju uštedu od 260 milijardi evra na uvozu fosilnih goriva, kao i niže cene energije za domaćinstva i industriju. Pored toga, akcioni plan direktno rešava tržišne prepreke. Trenutno je električna energija često i do tri puta skuplja od gasa, dok priključenje na mrežu traje godinama.

Podrška industriji i investicioni instrumenti

Brisel predlaže državama članicama smanjenje mrežnih taksi i poreza za energetski intenzivnu industriju. Takođe, predviđeno je ubrzano uvođenje pametnih brojila i hitno usvajanje paketa za mreže do kraja godine. Uvedeni su i finansijski instrumenti poput socijalnog lizinga radi smanjenja troškova za toplotne pumpe i električna vozila.

Od pokretanja 2005. godine, sistem trgovine emisijama (ETS) generisao je preko 270 milijardi evra prihoda i pomogao smanjenju emisija za 50% u pokrivenim sektorima. Međutim, kako se navodi, sistem je modernizovan uz novi linearni faktor redukcije (LRF) od 3,7% za period 2031–2035. i 1,7% za 2036–2040. Ova izmena treba da omogući industriji lakšu prilagodbu novim uslovima.

Finansiranje dekarbonizacije i ključne reforme

Nova institucija raspolagaće sa 100 milijardi evra za masovnu dekarbonizaciju industrije širom Evrope. Prva faza podrazumeva aktivaciju ETS Investment Booster pre 2030. godine. Države članice moraće da usmere 50% prihoda od ETS-a direktno u investicije za dekarbonizaciju sektora. Za sektore obuhvaćene prekograničnom taksom na ugljenik, smanjenje besplatnih kvota biće ubrzano, dok će njihovo potpuno ukidanje biti produženo do 2038. godine. Pored toga, predviđen je poseban paket benčmarka vredan 6 milijardi evra za period 2026–2030.

Reforma uključuje i integraciju tehnologija za trajno uklanjanje ugljenika, širenje na sektor spaljivanja otpada i stroža pravila za avijaciju i pomorski saobraćaj. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naglasila je značaj elektrifikacije i dekarbonizacije za ekonomsku bezbednost i nezavisnost Evrope. „Najbolji način da smanjimo zavisnost Evrope od fosilne energije jeste da našu ekonomiju pokrećemo električnom energijom iz čistih, domaćih izvora. Danas predlažemo da Evropa postane prvi kontinent na svetu na električni pogon. Od snižavanja cena struje do prilagođavanja našeg tržišta ugljenika promenjenim globalnim realnostima, ovo je ujedno plan za investicije i plan za nezavisnost. Cilj je da čistu tranziciju održimo na pravom putu, donesemo olakšanje našoj industriji i podržimo dekarbonizaciju. Uključimo pogon“, izjavila je fon der Lajen.

Na taj način, akcioni plan za elektrifikaciju i prateće reforme predstavljaju centralni deo strategije Evropske unije za jačanje ekonomske otpornosti i nezavisnosti u sve složenijem globalnom okruženju.

Pročitaj još

Svet

Sudar vozova u Španiji: Broj poginulih korigovan na 69, otkriveni propusti u procedurama

Komisija za istraživanje železničkih nesreća potvrdila je novi broj žrtava, a istraga ukazuje na tehničke i proceduralne greške.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sudar vozova u Španiji: Broj poginulih korigovan na 69, otkriveni propusti u procedurama

Komisija za istraživanje železničkih nesreća potvrdila je novi broj žrtava, a istraga ukazuje na tehničke i proceduralne greške.

Broj poginulih u sudaru vozova u mestu Urda, u španskoj pokrajini Toledo, iznosi 69, što je novi podatak koji je saopštila Komisija za istraživanje železničkih nesreća (CIAF). Prema prethodnim informacijama, broj žrtava bio je 74, ali je nakon provere i identifikacije tela taj broj zvanično korigovan. Komisija je potvrdila podatak koji je ranije objavila vlada autonomne zajednice Kastilja-La Manča.

Spasilačke ekipe nastavile su danas rad na izvlačenju stradalih i raščišćavanju mesta gde se desio sudar dva brza voza. Prema nalazima istrage i audio-snimcima komunikacije između mašinovođa i kontrolnog centra, nesreći je prethodio tehnički kvar, a zatim najmanje tri ozbiljna propusta u procedurama.

Tok istrage i utvrđeni propusti

Istraga je pokazala da je iz kontrolnog centra mašinovođi voza AVE naloženo da nastavi vožnju “normalnom brzinom”, što je prema železničkim protokolima bilo nedozvoljeno u datim okolnostima. Slična instrukcija upućena je i mašinovođi voza kompanije Irio, ali je ona ubrzo javila da njen voz stoji na pruzi i nije uspeo da nastavi kretanje. U tom trenutku niko nije uočio da se drugi voz velikom brzinom približava zaustavljenoj kompoziciji.

Problemi su počeli oko 8.30 časova, kada je zbog informatičkog kvara prestao da radi sistem za kontrolu saobraćaja LZB, naveo je ministar saobraćaja Oskar Puente. Kada sistem LZB ne funkcioniše, vozovi prelaze u tzv. degradirani režim rada, koristeći bočnu signalizaciju. Tada je jedina tehnička zaštita sistem automatskog kočenja ASFA, a prema pravilima, vozovi moraju da se kreću sa posebnom opreznošću, brzinom do 40 kilometara na čas.

Identifikacija žrtava i posledice nesreće

Vidljivost iz kabine mašinovođe u takvim uslovima obično ne prelazi 400 metara, dok je brzom vozu koji se kreće između 160 i 200 kilometara na čas potrebno više od jednog kilometra za potpuno zaustavljanje. Do sada je identifikovano pet žrtava, a obdukcije su završene za 48 tela. Porodice pet žrtava obaveštene su o identifikaciji na osnovu otisaka prstiju, uz pomoć Službe kriminalistike Civilne garde. U Institutu za sudsku medicinu u Toledu i Sijudad Realu primljeno je 69 tela stradalih. Civilna garda je primila 70 prijava nestanka, a dve osobe su pronađene žive.

Većina prijava nestalih potiče iz Toleda (38) i Madrida (23), a manji broj iz drugih gradova. U sudaru vozova kompanija Iryo i Renfe koji se dogodio u sredu, povređeno je više desetina putnika, a oko 50 osoba i dalje se nalazi na bolničkom lečenju.

Stanje železničkog saobraćaja i dalji koraci istrage

Železnički saobraćaj na brzoj pruzi Madrid–Andaluzija obustavljen je u oba smera, dok je kompanija Renfe suspendovala prodaju karata za ovu liniju do decembra. Preliminarni podaci pokazuju da se voz AVE kretao brzinom između 160 i 200 kilometara na čas kada je udario u zaustavljeni voz kompanije Irio. Tačna brzina biće utvrđena analizom crnih kutija koje su preuzeli pripadnici Civilne garde.

Uzroci nesreće još nisu definitivno utvrđeni, ali se prema istražnim pretpostavkama pominje moguća ljudska greška nakon problema sa bezbednosnim sistemom LZB. Komisija za istraživanje železničkih nesreća još 2024. godine upozorila je na rizik od sudara u situacijama kada bezbednost saobraćaja zavisi isključivo od vizuelne provere železničkog osoblja, bez dodatnih tehničkih zaštitnih mehanizama.

Na današnjem sastanku kriznog štaba u Toledu, prema najavama, prisustvovaće i španski premijer Pedro Sančez, zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Fernandom Grande-Marlaskom. Vlada Španije proglasila je trodnevnu nacionalnu žalost zbog ove tragedije.

Pročitaj još

Svet

Peter Mađar o Orbanovoj kandidaturi za UN: Da li bi mafijaški bos trebalo da vodi organizaciju?

Mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da Ujedinjene nacije ne treba da vodi neko koga poredi sa mafijaškim bosom, govoreći o navodima da bi Viktor Orban mogao biti kandidat za generalnog sekretara.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Peter Mađar o Orbanovoj kandidaturi za UN: Da li bi mafijaški bos trebalo da vodi organizaciju? – Orban generalni sekretar UN

Mađarski premijer Peter Mađar izjavio je da Ujedinjene nacije ne treba da vodi neko koga poredi sa mafijaškim bosom, govoreći o navodima da bi Viktor Orban mogao biti kandidat za generalnog sekretara.

Premijer Mađarske, Peter Mađar, izneo je oštre stavove povodom navoda da bi bivši premijer Viktor Orban mogao biti kandidat za novog generalnog sekretara Ujedinjenih nacija. Tema “Orban generalni sekretar UN” izazvala je značajnu pažnju javnosti, a Mađar se na ovu temu oglasio tokom konferencije za novinare u Pragu. On je jasno istakao da Ujedinjene nacije nisu kriminalna organizacija i da, prema njegovom mišljenju, ne bi trebalo da ih vodi “mafijaški bos”.

Mađar je govorio nakon zajedničke sednice vlada Češke i Mađarske u glavnom gradu Češke. Tom prilikom, odgovarajući na pitanja novinara, osvrnuo se na medijske navode prema kojima bi Sjedinjene Američke Države mogle predložiti Orbana za ovu visoku funkciju. On je podvukao da niko ne planira da ukine Ujedinjene nacije, ali je dodao da bi, ukoliko bi neko poželeo da ih uništi, “dobar početak bio da postavi jednog Orbana”.

Stavovi Peter Mađara o Orban generalni sekretar UN

Premijer Mađar je naglasio da, pored svih nedostataka koje Ujedinjene nacije imaju, ne smatra da su one kriminalna organizacija. Istakao je da nije prihvatljivo da takvu međunarodnu instituciju vodi osoba koju upoređuje sa mafijaškim bosom. “UN ne treba da vodi mafijaški bos”, poručio je Mađar, jasno ukazujući na svoje neslaganje sa mogućnošću da Orban preuzme ovu međunarodnu funkciju.

On je takođe istakao da su trojica bivših visokih zvaničnika Orbanove vlade već u pritvoru, što dodatno pojačava njegovo protivljenje mogućem kandidovanju Orbana za mesto generalnog sekretara UN. Ova izjava privukla je pažnju domaće i međunarodne javnosti, naročito zbog trenutnog političkog konteksta u regionu.

Reakcije i širi kontekst na Orbanovu eventualnu kandidaturu

Tema “Orban generalni sekretar UN” podstakla je brojne rasprave među političkim analitičarima i u medijima. Iako nije potvrđeno da će Orban zaista biti kandidat, Mađarova izjava jasno stavlja do znanja njegov stav prema toj ideji. Prema postojećim informacijama, ni Ujedinjene nacije ni druge međunarodne institucije nisu zvanično komentarisale ove navode.

Pored toga, Mađar je iskoristio priliku da istakne značaj očuvanja integriteta međunarodnih organizacija. On smatra da je važno da osobe na čelu takvih tela budu ličnosti sa visokim moralnim standardima. Tema “Orban generalni sekretar UN” nastaviće da privlači pažnju javnosti dok se ne dobije zvanična potvrda o eventualnoj kandidaturi.

Zbog toga, ostaje da se vidi kakav će biti dalji razvoj događaja i da li će ovi navodi dobiti potvrdu u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Novi detalji stravične tragedije u Španiji: Voz koji je udario drugi voz kretao se brzinom između 160 i 200 kilometara na sat

Preliminarni izveštaj otkriva da je jedan od vozova u španskoj nesreći išao između 160 i 200 km/h, a istraga je u toku.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Železnička nesreća u Španiji: Voz udario zaustavljeni voz brzinom do 200 km/h

Preliminarni izveštaj otkriva da je jedan od vozova u španskoj nesreći išao između 160 i 200 km/h, a istraga je u toku.

U teškoj železničkoj nesreći koja se dogodila u Španiji, jedan od vozova koji su učestvovali u sudaru, prema preliminarnom izveštaju, kretao se brzinom između 160 i 200 kilometara na sat. Ova informacija potvrđena je nakon prve tehničke analize nezavisnog tela za istraživanje nesreća, koje je naglasilo da će precizna brzina biti poznata tek po izdavajanju podataka iz “crne kutije”. U nesreći je poginulo 74 ljudi, dok je istraga o svim okolnostima i dalje u toku.

Prema saopštenju nezavisnog tela za tehničko istraživanje nesreća, voz kompanije AVE u sredu je udario u zaustavljeni voz kompanije Iryo na brzim prugama u mestu Urdi. Voz se kretao velikom brzinom dok je drugi stajao na šinama, a podaci iz informativne beleške ukazuju na ozbiljne propuste u bezbednosnim procedurama. Rad istražitelja na mestu nesreće očekuje se da traje još najmanje jedan dan.

Tehnički kvar i ljudske greške u fokusu istrage

Prema dostupnim informacijama, uzrok nesreće mogao bi biti kombinacija tehničkog kvara i niza grešaka u ljudskom faktoru. Problemi su nastali oko 8.30 časova, kada je zbog softverskog kvara prestao da funkcioniše sistem za kontrolu saobraćaja LZB. Kontrolni centar je tada, uprkos neispravnom bezbednosnom sistemu, dao dozvolu mašinovođi voza AVE da nastavi vožnju redovnom brzinom.

Bezbednosni protokoli nalažu da se u takvim situacijama brzina smanji na najviše 40 kilometara na sat i da se prilagodi uslovima vidljivosti. Ipak, prema saopštenju, instrukcija za nastavak vožnje normalnom brzinom bila je upućena i mašinovođi voza Iryo. Oko 8.48 časova, iz voza Iryo obavestili su kontrolni centar da voz i dalje stoji na šinama i ne može da nastavi kretanje.

Dalji koraci u istrazi nesreće

U tom trenutku, prema informacijama iz istrage, nije primećeno da se drugi voz velikom brzinom približava zaustavljenom vozu Iryo. Istražitelji sada pokušavaju da utvrde zbog čega je vožnja voza AVE nastavljena po redovnim uslovima, iako bezbednosni sistem nije radio, kao i zašto voz Iryo nije uspeo da krene sa mesta zaustavljanja.

Preliminarni nalazi ističu da su tehnički kvar i niz ljudskih grešaka bili ključni faktori u nastanku ove tragedije. Konačni izveštaj očekuje se nakon detaljne analize podataka iz “crne kutije” i završetka rada istražitelja na terenu. Ova železnička nesreća u Španiji izazvala je veliku pažnju javnosti i stručnjaka, dok porodice stradalih i dalje čekaju odgovore o uzrocima i odgovornosti za događaj.

Pročitaj još

U Trendu