Connect with us

Svet

Evropska komisija usvojila akcioni plan za elektrifikaciju i dekarbonizaciju

Novi plan predviđa 46% elektrifikacije do 2040. godine i investicije od 100 milijardi evra

Objavljeno pre

,

Evropska komisija usvojila akcioni plan za elektrifikaciju i dekarbonizaciju Foto Izvor: Tanjug/Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine/Đorđe Krstić

Novi plan predviđa 46% elektrifikacije do 2040. godine i investicije od 100 milijardi evra

Evropska komisija predstavila je ambiciozan akcioni plan za elektrifikaciju sa ciljem da transformiše Evropu u prvi kontinent na električni pogon. Ovaj plan deo je šire strategije kojom Brisel odgovara na globalne šokove i koristi dekarbonizaciju kao motor nove ekonomske bezbednosti EU. Prema saopštenju, akcioni plan za elektrifikaciju predviđa povećanje stope elektrifikacije sa trenutnih 23% na 46% do 2040. godine.

Glavne mere akcioni plan za elektrifikaciju

Uz akcioni plan za elektrifikaciju, Evropska komisija je najavila temeljnu reformu tržišta ugljenika (ETS). Ove mere predstavljaju odgovor na zaključke Evropskog saveta iz juna 2026. godine i deo su novog Čistog industrijskog sporazuma. Dugogodišnja zavisnost EU od uvoznih fosilnih goriva pokazala se kao značajan ekonomski i geopolitički rizik. Iako se već 70% električne energije u EU proizvodi iz domaćih, čistih izvora, ukupna stopa elektrifikacije nije rasla poslednju deceniju.

Komisija navodi da bi ostvarivanje cilja donelo značajne ekonomske koristi. To uključuje godišnju uštedu od 260 milijardi evra na uvozu fosilnih goriva, kao i niže cene energije za domaćinstva i industriju. Pored toga, akcioni plan direktno rešava tržišne prepreke. Trenutno je električna energija često i do tri puta skuplja od gasa, dok priključenje na mrežu traje godinama.

Podrška industriji i investicioni instrumenti

Brisel predlaže državama članicama smanjenje mrežnih taksi i poreza za energetski intenzivnu industriju. Takođe, predviđeno je ubrzano uvođenje pametnih brojila i hitno usvajanje paketa za mreže do kraja godine. Uvedeni su i finansijski instrumenti poput socijalnog lizinga radi smanjenja troškova za toplotne pumpe i električna vozila.

Od pokretanja 2005. godine, sistem trgovine emisijama (ETS) generisao je preko 270 milijardi evra prihoda i pomogao smanjenju emisija za 50% u pokrivenim sektorima. Međutim, kako se navodi, sistem je modernizovan uz novi linearni faktor redukcije (LRF) od 3,7% za period 2031–2035. i 1,7% za 2036–2040. Ova izmena treba da omogući industriji lakšu prilagodbu novim uslovima.

Finansiranje dekarbonizacije i ključne reforme

Nova institucija raspolagaće sa 100 milijardi evra za masovnu dekarbonizaciju industrije širom Evrope. Prva faza podrazumeva aktivaciju ETS Investment Booster pre 2030. godine. Države članice moraće da usmere 50% prihoda od ETS-a direktno u investicije za dekarbonizaciju sektora. Za sektore obuhvaćene prekograničnom taksom na ugljenik, smanjenje besplatnih kvota biće ubrzano, dok će njihovo potpuno ukidanje biti produženo do 2038. godine. Pored toga, predviđen je poseban paket benčmarka vredan 6 milijardi evra za period 2026–2030.

Reforma uključuje i integraciju tehnologija za trajno uklanjanje ugljenika, širenje na sektor spaljivanja otpada i stroža pravila za avijaciju i pomorski saobraćaj. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen naglasila je značaj elektrifikacije i dekarbonizacije za ekonomsku bezbednost i nezavisnost Evrope. „Najbolji način da smanjimo zavisnost Evrope od fosilne energije jeste da našu ekonomiju pokrećemo električnom energijom iz čistih, domaćih izvora. Danas predlažemo da Evropa postane prvi kontinent na svetu na električni pogon. Od snižavanja cena struje do prilagođavanja našeg tržišta ugljenika promenjenim globalnim realnostima, ovo je ujedno plan za investicije i plan za nezavisnost. Cilj je da čistu tranziciju održimo na pravom putu, donesemo olakšanje našoj industriji i podržimo dekarbonizaciju. Uključimo pogon“, izjavila je fon der Lajen.

Na taj način, akcioni plan za elektrifikaciju i prateće reforme predstavljaju centralni deo strategije Evropske unije za jačanje ekonomske otpornosti i nezavisnosti u sve složenijem globalnom okruženju.

Pročitaj još

Svet

Princ Hari razmatra povratak u kraljevsku porodicu, Megan Markl zabrinuta zbog posledica

Povratak princa Harija u kraljevsku porodicu izazvao neslaganja sa Megan Markl zbog straha od pritiska i medijske pažnje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Princ Hari razmatra povratak u kraljevsku porodicu, Megan Markl zabrinuta zbog posledica

Povratak princa Harija u kraljevsku porodicu izazvao neslaganja sa Megan Markl zbog straha od pritiska i medijske pažnje.

Princ Hari je, prema navodima bliskih izvora, ponovo iskazao želju za povratkom u kraljevsku porodicu nakon nedavnog susreta sa kraljem Čarlsom na imanju Hajgrouv. Ova inicijativa izazvala je neslaganja sa suprugom Megan Markl, koja izražava zabrinutost zbog mogućih posledica po njihov porodični život i privatnost. Ključna tema, povratak u kraljevsku porodicu, dominira razgovorima para nakon povratka iz Velike Britanije.

Različiti stavovi o povratku u kraljevsku porodicu

Prema saopštenjima, princ Hari veruje da povratak ne mora biti stalan, već zamišlja „polovični“ angažman — podelu vremena između SAD i Velike Britanije. Takođe, nada se da bi mogao pronaći rešenje koje bi omogućilo njegovoj porodici češći boravak u Britaniji, uz odgovarajuće mere bezbednosti. Podsećamo, ranije je pokrenuo pravne postupke zbog ukidanja policijskog obezbeđenja koje mu je nekada bilo dostupno o državnom trošku.

Brige Megan Markl zbog povratka i medijskog pritiska

Sa druge strane, Megan Markl nije oduševljena idejom povratka u kraljevsku porodicu. Kako navode izvori, Megan se pribojava da bi povratak mogao obnoviti stare pritiske, povećati medijsku pažnju i izazvati nove porodične tenzije. Njena zabrinutost, kako ističu sagovornici, usmerena je na zaštitu privatnosti i dobrobit njihove dece.

Bezbednost i porodični život u fokusu

U međuvremenu, princ Hari i dalje ističe značaj bezbednosti za svoju porodicu tokom svakog boravka u Velikoj Britaniji. Megan, iako poštuje Harijevu želju da njihova deca, Arči i Lilibet, neguju veze sa britanskim korenima, ostaje oprezna i zadržava distancu prema ideji ponovnog približavanja kraljevskoj porodici. Međutim, konačna odluka para još nije poznata, a razvoj situacije pažljivo prate svi koji su zainteresovani za odnose unutar britanske kraljevske porodice.

Pročitaj još

Svet

SAD potvrdile skoro 100 povređenih vojnika i evakuaciju posade broda u Ormuzkom moreuzu

Američki zvaničnici navode povrede vojnika tokom poslednjih sukoba, dok je posada broda napustila plovilo posle napada.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD potvrdile skoro 100 povređenih vojnika i evakuaciju posade broda u Ormuzkom moreuzu – napad u Ormuzkom moreuzu

Američki zvaničnici navode povrede vojnika tokom poslednjih sukoba, dok je posada broda napustila plovilo posle napada.

Skoro 100 američkih vojnika zadobilo je povrede tokom poslednje dve nedelje sukoba na Bliskom istoku, saopštili su zvaničnici. U istom periodu, posada broda napadnutog u Ormuzkom moreuzu bila je prinuđena da napusti plovilo, što je izazvalo dodatnu zabrinutost za bezbednost u regionu. Prema saopštenju, napad u Ormuzkom moreuzu deo je šire eskalacije napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Pentagon je potvrdio da je od 7. jula blizu 100 pripadnika američke vojske pretrpelo povrede različitog stepena, uglavnom lakše prirode. S druge strane, američke snage izvele su nove napade na ciljeve u Iranu, što je posledica obećanja predsednika Donalda Trampa o odmazdi za prethodno stradale vojnike. Iranski državni mediji navode da je došlo do eksplozija na više lokacija tokom ovih napada.

Napad u Ormuzkom moreuzu i reakcije posade

Britanska pomorska služba saopštila je da je posada broda napadnutog u Ormuzkom moreuzu napustila plovilo u ponedeljak i prešla u čamac za spasavanje. Ovaj incident dodatno komplikuje situaciju u regionu, s obzirom na značaj Ormuzkog moreuza za međunarodni transport nafte i energenata. Napad u Ormuzkom moreuzu izazvao je zabrinutost kod međunarodnih partnera i stručnjaka za bezbednost, koji upozoravaju na moguće posledice daljih eskalacija.

Osim toga, tokom sukoba između SAD i Irana, iranska protivofanziva bila je usmerena i na arapske države koje izlaze na Persijski zaliv. Takođe, te zemlje trpe štete na energetskoj i naftnoj infrastrukturi, što bi moglo imati dugoročne ekonomske posledice za ceo region.

Reakcije Zalivskih država i izbegavanje vojne eskalacije

Uprkos napadima i šteti, lideri država Zaliva za sada izbegavaju vojni odgovor. Prema oceni stručnjaka, moguće dalje pogoršanje sukoba moglo bi ugroziti ambiciozne projekte modernizacije i napore za privlačenje investicija u tim državama. Veoma su svesni geografske blizine Irana i sopstvene ranjivosti.

Međutim, napad u Ormuzkom moreuzu ukazuje da bezbednosna situacija ostaje napeta i neizvesna. Zvaničnici prate razvoj događaja uz pojačanu pažnju, dok međunarodna zajednica apeluje na uzdržanost svih strana. Situacija na Bliskom istoku ostaje promenljiva, a eventualna dalja eskalacija može imati šire posledice za globalnu bezbednost i stabilnost energetskog tržišta.

Pročitaj još

Svet

Stejt department izdao upozorenje Amerikancima zbog tenzija na Bliskom istoku

Američkim državljanima savetuje se oprez i praćenje bezbednosnih obaveštenja zbog složene situacije u regionu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stejt department izdao upozorenje Amerikancima zbog tenzija na Bliskom istoku

Američkim državljanima savetuje se oprez i praćenje bezbednosnih obaveštenja zbog složene situacije u regionu.

Stejt department izdao je upozorenje američkim državljanima zbog tenzija na Bliskom istoku, ističući da je bezbednosna situacija složena i da postoji mogućnost nepredviđene eskalacije, kako je saopšteno na zvaničnoj platformi. Ovo upozorenje se odnosi na sve Amerikance koji se trenutno nalaze u regionu, ali i na one koji planiraju putovanja u narednom periodu.

Bezbednosne preporuke za američke putnike

U saopštenju Stejt departmenta navodi se da Amerikanci na Bliskom istoku treba da budu posebno oprezni. Preporučuje se spremnost na moguća otkazivanja letova, periodična zatvaranja vazdušnog prostora i potencijalne poremećaje u putovanjima. Osim toga, svim američkim državljanima savetuje se da redovno prate bezbednosna obaveštenja ambasada i konzulata, kao i lokalnih vlasti i medija.

Takođe, upozorenje se odnosi i na Amerikance koji se nalaze van Bliskog istoka. Njima je preporučeno da pažljivo preispitaju putovanja u region i kroz njega, zbog povećanog rizika od iznenadnih promena bezbednosne situacije.

Razlozi za izdavanje upozorenja

Prema saopštenju Stejt departmenta, američke diplomatske misije, uključujući i one van Bliskog istoka, u poslednjem periodu bile su izložene napadima. Upozorava se da Iran i grupe koje ga podržavaju mogu ciljati američke interese ili lokacije povezane sa Sjedinjenim Državama i njihovim državljanima širom sveta. Zbog toga je, kako se navodi, neophodna dodatna opreznost i stalno praćenje zvaničnih informacija.

Pored toga, naglašava se da promenljiva situacija može dovesti do nepredviđenih bezbednosnih izazova. Zbog toga se Amerikancima preporučuje fleksibilnost u planiranju putovanja i spremnost na moguće promene itinerera ili privremena ograničenja kretanja.

Preporučene mere opreza i praćenje informacija

Stejt department savetuje američke državljane da imaju spremne planove za vanredne situacije i da budu u kontaktu sa najbližom ambasadom ili konzulatom. Preporučuje se korišćenje zvaničnih kanala za informacije i izbegavanje nepotrebnog rizika. Takođe, savetuje se da svi Amerikanci koji putuju ili borave u regionu redovno ažuriraju podatke o svom boravištu i kontaktima kod lokalnih diplomatskih predstavništava.

Na kraju, Stejt department ističe da praćenje bezbednosnih obaveštenja i preporuka može doprineti smanjenju rizika i omogućiti pravovremenu reakciju u slučaju pogoršanja situacije na Bliskom istoku.

Pročitaj još

U Trendu