Connect with us

Svet

Evropska komisija razmatra uvođenje ograničenja za pristup društvenim mrežama za decu mlađu od 13 godina

Brisel predlaže potpunu zabranu pristupa deci do 13 godina, uz najavu strožih pravila za maloletnike

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: TV Pink Printscreen

Brisel predlaže potpunu zabranu pristupa deci do 13 godina, uz najavu strožih pravila za maloletnike

Evropska unija najavila je moguće uvođenje novih mera zaštite dece na internetu, uključujući zabranu pristupa društvenim mrežama i veštačkim asistentima za decu mlađu od 13 godina, saopšteno je iz Evropske komisije. Predlozi stručnjaka predstavljeni su 13. jula, a konačne odluke očekuju se nakon letnje pauze.

Prema nacrtu, deca do 13 godina imala bi potpunu zabranu pristupa društvenim mrežama i AI asistentima, osim u edukativne svrhe i uz strogi roditeljski nadzor. Za tinejdžere od 13 do 18 godina, pristup bi bio dozvoljen samo na platformama sa sertifikovanom proverom uzrasta i dokazima da njihov dizajn ne izaziva zavisnost.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da detinjstvo treba provoditi u stvarnom, a ne digitalnom prostoru. „Potrebno je razmotriti ograničen pristup različitim uzrasnim grupama“, navela je u izjavi i najavila konkretne predloge kasnije tokom godine.

U predlogu se takođe navodi da bi potpuna ‘digitalna punoletnost’ bila dostižna sa 18 godina, a pristup sadržajima za odrasle bio bi moguć samo uz strogu verifikaciju uzrasta. Stručnjaci Marija Melšior i Jerg Fegert naglasili su potrebu da pružaoci platformi dokažu tehničku bezbednost svojih usluga pre nego što dobiju pristup evropskom tržištu.

Evropska komisija je već zahtevala od velikih kompanija da izmene svoje platforme, navodeći rizik od zavisnosti kod maloletnika i najavljujući stroge kazne za nepoštovanje novih pravila. Slične mere već su uvedene u nekim državama članicama, dok Brisel nastoji da uspostavi jedinstven pristup na nivou cele Unije.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 5,2 pogodio Aljasku, nema prijavljenih povređenih

Seizmološke službe prate situaciju, epicentar na dubini od 24 kilometra

Objavljeno pre

,

Objavio:

Seizmološke službe prate situaciju, epicentar na dubini od 24 kilometra

Zemljotres jačine 5,2 stepena po Rihterovoj skali zabeležen je na području Aljaske u utorak, 14.07.2026. godine u 20:51, prema podacima seizmoloških službi. Epicentar potresa lociran je na geografskim koordinatama 54.0957 severne širine i -162.5683 zapadne dužine.

Prema izveštaju Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), zemljotres je zabeležen na dubini od oko 24 kilometra ispod površine Zemlje. Podrhtavanje tla osetilo je stanovništvo šireg područja, ali za sada nema informacija o materijalnoj šteti niti o povređenima.

Nadležne službe nastavljaju da prate razvoj situacije i prikupljaju podatke sa terena. „Trenutno nema izveštaja o povređenima ili većoj šteti, ali se seizmička aktivnost pažljivo nadzire“, saopšteno je iz relevantnih službi.

Prema dosadašnjim informacijama, nije izdato upozorenje na cunami, a građanima se savetuje oprez i praćenje zvaničnih saopštenja. Osim kratkotrajnog podrhtavanja, nisu zabeležene značajnije posledice na infrastrukturi. Dalja istraga i monitoring situacije su u toku.

Pročitaj još

Svet

Porast slučajeva ciklosporijaze izaziva nedoumice oko bezbednosti hrane

Zvaničnici javnog zdravlja još nisu identifikovali izvor zaraze, građani bez preciznih smernica

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zvaničnici javnog zdravlja još nisu identifikovali izvor zaraze, građani bez preciznih smernica

Rastući broj slučajeva ciklosporijaze, bolesti izazvane parazitom ciklospora, zabeležen je u Sjedinjenim Američkim Državama tokom jula 2026. godine. Građani izražavaju zabrinutost zbog nedostatka informacija o tome koju hranu je potrebno izbegavati, dok zdravstvene vlasti još nisu identifikovale izvor aktuelnog oboljenja.

Ciklosporijaza može izazvati produžene epizode dijareje i dehidrataciju, što posebno može biti opasno za decu, starije osobe i imunokompromitovane pacijente. Prema navodima stručnjaka za javno zdravlje, zbog nedostatka ključnih informacija o izvoru zaraze, javnost ne može da preduzme konkretne mere zaštite.

Dr Celine Gounder, medicinski dopisnik i urednik za javno zdravlje, navela je da situacija zahteva mere opreza koje se inače preporučuju za putovanja u zemlje sa povećanim zdravstvenim rizicima: „Preporuka je da se ne jede sveže povrće koje nije termički obrađeno ili koje se ne može oljuštiti.“ Naglašeno je da potrošači, u odsustvu zvaničnih informacija, ne mogu samostalno rešiti problem izbegavanja kontaminirane hrane.

Nedostatak zvaničnih saopštenja i preporuka doveo je do širenja spekulacija na društvenim mrežama. Neki korisnici navode konkretne prodavnice, restorane ili proizvođače hrane, iako zvanične institucije nisu izdale upozorenja ili povukle određene proizvode iz prodaje. Dr Gounder je upozorila da takve pretpostavke nisu potvrđene i da mogu dovesti do dezinformacija, naglašavajući da do trenutka kada zvaničnici utvrde konkretan izvor zaraze, ne postoje jasne preporuke o tome koja hrana bi trebalo da se izbegava.

Prema poslednjem zvaničnom saopštenju iz američke savezne države Mičigen, gde je registrovan značajan broj slučajeva, postoji sumnja da bi izvor zaraze mogao biti povezan sa salatom ili zelenim povrćem. Međutim, zdravstvene vlasti ističu da su istraživanja u toku i da je potrebno više podataka za potvrdu ove pretpostavke. Do sada nije izdat zvaničan opoziv hrane.

Zdravstvene institucije nastavljaju sa analiziranjem slučajeva i prikupljanjem informacija o mogućim izvorima infekcije, a javnosti se savetuje oprez i praćenje najnovijih zvaničnih uputstava.

Pročitaj još

Svet

Senat SAD odložio glasanje o odbrambenom zakonu zbog neslaganja oko Irana

Demokrate blokirale predlog zakona o odbrani, izražavajući zabrinutost zbog vođenja sukoba sa Iranom bez saglasnosti Kongresa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Demokrate blokirale predlog zakona o odbrani, izražavajući zabrinutost zbog vođenja sukoba sa Iranom bez saglasnosti Kongresa

Senat Sjedinjenih Američkih Država nije usvojio predlog godišnjeg zakona o odbrambenoj politici, poznat kao Zakon o budžetu za nacionalnu odbranu (NDAA), tokom glasanja održanog 14. jula 2026. godine u Vašingtonu. Glasanje je završeno sa 50 glasova protiv i 46 za, čime je zaustavljeno dalje razmatranje predloga, potvrđuju izvori iz američkog Kongresa.

Demokratski senatori izrazili su protivljenje predlogu zakona, navodeći kao razlog način na koji je tadašnja administracija predsednika Donalda Trampa upravljala sukobom sa Iranom, bez prethodne saglasnosti zakonodavne grane vlasti. Senator Ričard Blumental iz Konektikata izjavio je da je „NDAA, po njegovom mišljenju, postao referendum o ratu sa Iranom“.

Senatska većina, predvođena Džonom Tunom, glasala je protiv proceduralnog predloga, što omogućava ponovno razmatranje zakona u budućnosti. Demokratski senatori kritikovali su poteze administracije u vezi sa vojnim angažmanom u Iranu, ističući da je, prema Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, predsednik dužan da obavesti Kongres u roku od 48 sati nakon upućivanja trupa u akciju bez odobrenja Kongresa, kao i da svaka neodobrena vojna operacija može trajati najduže 60 dana.

Administracija predsednika Trampa tvrdila je da su neprijateljstva sa Iranom „prekinuta“ u aprilu, ali su se, prema navodima zvaničnika, sukobi obnovili u poslednjim danima. Pred glasanje, lider demokratske manjine u Senatu, Čak Šumer, ukazao je da je Bela kuća prethodnog dana zvanično obavestila Kongres o nastavku vojnih aktivnosti u Iranu.

U svom obraćanju pre glasanja, Šumer je istakao da ne smatra prikladnim da Senat razmatra ključni zakon o nacionalnoj bezbednosti dok traje aktuelna kriza u vezi sa Iranom. On je izjavio da će glasati protiv predloga zakona, naglašavajući potrebu za transparentnošću i jasnim ciljevima vojnog angažmana.

Demokratski senatori su, između ostalog, naveli da ne žele da zakon o budžetu za nacionalnu odbranu bude tumačen kao odobrenje za produžavanje ili širenje vojnog angažmana bez jasnog odobrenja Kongresa. Predstavnici republikanske većine nisu iznosili detaljne komentare nakon glasanja.

Zakon o budžetu za nacionalnu odbranu predstavlja osnovni okvir za finansiranje i definisanje politike američkih oružanih snaga. Ovakva glasanja često su predmet rasprave u slučajevima kada postoji neslaganje oko međunarodnih vojnih misija ili pitanja primene ratnih ovlašćenja. Očekuje se da će predlog zakona biti ponovo razmatran u narednom periodu, dok traju konsultacije između dve političke stranke.

Pročitaj još

U Trendu