Connect with us

Svet

Emanuel Makron odbacio komentare Donalda Trampa o privatnom životu

Francuski predsednik ocenio izjave američkog kolege kao neprimerene, dok su zvaničnici Francuske izrazili zabrinutost zbog tona razgovora

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Francuski predsednik ocenio izjave američkog kolege kao neprimerene, dok su zvaničnici Francuske izrazili zabrinutost zbog tona razgovora

Francuski predsednik Emanuel Makron odbio je da komentariše izjave američkog predsednika Donalda Trampa o njegovoj supruzi, navodeći da takvi komentari nisu ni elegantni ni primereni. Makron je na pitanje novinara o Trampovim navodima da se ‘Makronova supruga loše ophodi prema njemu’ i da se ‘jedva oporavlja od udarca u vilicu’, rekao da takve izjave ‘ni ne zaslužuju odgovor’.

Predsednica francuskog parlamenta Jael Bron-Pive takođe je kritikovala Trampove komentare, ističući da se u trenutku kada se u Iranu dešavaju ozbiljni događaji sa posledicama po milione ljudi, predsednik SAD bavi podsmehom i ruganjem. Poslanik levičarske stranke Nepokorena Francuska Manuel Bompar naveo je da, iako ima neslaganja sa Makronom, smatra neprihvatljivim način na koji Tramp govori o francuskom predsedniku i njegovoj supruzi.

Tramp je tokom obraćanja javnosti izjavio da je Makron odbio da pošalje francuske brodove kao podršku Sjedinjenim Američkim Državama u operaciji u Ormuskom moreuzu, kao i da Makrona ‘zlostavlja supruga’. Prema Trampovim rečima, tokom telefonskog razgovora je zatražio pomoć od Francuske, ali je dobio odgovor da brodovi mogu biti poslati ‘kada se rat dobije’. Tramp je naveo da nije prihvatio takav odgovor.

Makron je prethodnog dana saopštio da Francuska nije bila konsultovana o pokretanju rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana i da ne učestvuje u tim vojnim operacijama.

Više francuskih zvaničnika osudilo je Trampove izjave, naglašavajući da je u trenutnim međunarodnim okolnostima važno zadržati nivo ozbiljnosti u komunikaciji između lidera država.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Senat preduzeo korake za okončanje blokade DHS nakon promene stava Predstavničkog doma

Zvaničnici saopštili da je dogovor o finansiranju većeg dela Odeljenja za unutrašnju bezbednost u toku, dok se pregovori nastavljaju

Published

on

By

Zvaničnici saopštili da je dogovor o finansiranju većeg dela Odeljenja za unutrašnju bezbednost u toku, dok se pregovori nastavljaju

Senat Sjedinjenih Američkih Država započeo je u četvrtak proces usvajanja mera za finansiranje većeg dela Odeljenja za unutrašnju bezbednost (DHS), nakon što su lideri republikanske većine u Predstavničkom domu promenili raniji stav i pristali na plan koji predviđa otvaranje većeg dela federalne vlade, dok će se o dodatnim sredstvima odlučivati u narednom periodu.

Vođa većine u Senatu, Džon Tun, obratio se senatorima i pokrenuo proceduru za slanje Predstavničkom domu predloga o kojem su se prethodno usaglasile demokrate i republikanci u Senatu. Predlog predviđa finansiranje svih sektora DHS, izuzev Imigracione i carinske službe (ICE) i delova Carinske i granične službe (CBP).

Senatorska većina iz redova demokrata izrazila je protivljenje finansiranju operacija imigracione kontrole, navodeći dva smrtna slučaja izazvana delovanjem federalnih agenata u Mineapolisu ranije ove godine. Nakon što su prošlonedeljni pregovori o reformama ICE naišli na zastoj, Senat je odlučio da predloži finansiranje najvećeg dela Odeljenja za unutrašnju bezbednost.

Međutim, ovaj plan je naišao na protivljenje u Predstavničkom domu, gde je deo konzervativnih poslanika izrazio neslaganje. Predsedavajući Predstavničkog doma Majk Džonson odbacio je predlog Senata i izneo privremenu meru kojom bi bilo obezbeđeno finansiranje celokupnog DHS. Nakon toga, Predstavnički dom je napustio zasedanje zbog pauze, ostavljajući nerazjašnjen način za usaglašavanje dve verzije predloga.

Tokom srede, tadašnji predsednik Donald Tramp pozvao je zakonodavce da finansiraju ICE i graničnu službu kroz tzv. proces budžetskog usklađivanja, što omogućava republikancima da predlože zakon bez podrške demokrata iz Senata. Ubrzo potom, Tun i Džonson su izjavili da će nastojati da kroz isti proces obezbede trogodišnje finansiranje imigracionih službi, dok bi se o preostalim sredstvima odlučivalo u narednim danima.

Ova strategija predstavlja nastavak prethodnih pokušaja da se izbegne potpuna blokada DHS, uz usaglašavanje oko finansiranja većine sektora, dok se pitanja vezana za imigraciju i graničnu kontrolu razmatraju odvojeno. Pregovori između Senata i Predstavničkog doma se nastavljaju, pri čemu još nije postignut konačan dogovor o sredstvima za ceo DHS. Prema dostupnim informacijama, trenutni predlog podržava finansiranje svih sektora osim onih za koje postoje nesuglasice, dok se o imigracionim službama razmatra poseban zakonodavni okvir.

Blokada DHS traje već više nedelja, a pitanje finansiranja imigracionih službi ostaje ključno za postizanje dogovora. Dalji razvoj događaja zavisiće od postizanja kompromisa između dva doma Kongresa, kao i od konačnog izjašnjavanja o predloženim merama.

Pročitaj još

Svet

Ostaci danskog ratnog broda i mornara pronađeni nakon 225 godina u Kopenhagenu

Danski pomorski arheolozi potvrdili otkriće olupine broda i ljudskih ostataka iz bitke kod Kopenhagena 1801. godine

Published

on

By

Danski pomorski arheolozi potvrdili otkriće olupine broda i ljudskih ostataka iz bitke kod Kopenhagena 1801. godine

Danski pomorski arheolozi pronašli su olupinu ratnog broda i deo vilice mornara na dnu luke Kopenhagen, više od dva veka nakon što je brod potopljen tokom sukoba sa britanskom flotom pod komandom admirala Horacija Nelsona. Otkriveni ostaci nalaze se na oko 15 metara ispod površine mora, na mestu gde je planirana izgradnja nove stambene četvrti, zbog čega istraživači ubrzano rade na iskopavanjima.

Arheolozi sa Danskog muzeja brodova saopštili su da su otkriće objavili tačno 225 godina nakon Bitke kod Kopenhagena iz 1801. godine. Prema rečima Morten Johansena, rukovodioca pomorske arheologije u muzeju, projekat otkrivanja broda i ostataka mornara ima poseban značaj za dansku istoriju i nacionalni identitet.

Olupina pripada danskom ratnom brodu Dannebroge, koji je tokom sukoba predvodio Komodor Olfert Fišer. Brod je bio centralna tačka sukoba sa britanskom flotom, a prema istoriografiji, tokom višesatne bitke došlo je do velikih gubitaka sa obe strane. Cilj britanske operacije bio je da se Danska, zajedno sa drugim severnoevropskim državama, odvoji iz saveza i spreči dalje savezništvo sa Rusijom, Pruskom i Švedskom.

Tokom iskopavanja, arheolozi su radili u otežanim uslovima, zbog guste muljevite podloge i gotovo potpune nevidljivosti pod vodom. Istraživački tim naglašava da je otkriće broda i ostataka mornara dragocen izvor saznanja o životu i uslovima na ratnim brodovima tog perioda.

Morten Johansen je izjavio da brojni istorijski izvori opisuju bitku iz perspektive posmatrača, ali da materijalni dokazi mogu pružiti dodatni uvid u svakodnevicu na brodu tokom sukoba. Prema dostupnim informacijama, međunarodni novinari su imali pristup lokalitetu i dokumentovali napredak iskopavanja.

Bitka kod Kopenhagena smatra se jednom od značajnijih pomorskih operacija tog vremena, a arheološka otkrića doprinose razumevanju istorijskih okolnosti i posledica sukoba. Dalja istraživanja na lokalitetu zavisiće od dinamike građevinskih radova i mogućnosti očuvanja nalazišta. U ovom trenutku, arheološki tim nastavlja sa analizom pronađenih ostataka kako bi obezbedio što više informacija o brodu, posadi i samoj bitki.

Pročitaj još

Svet

Povećane cene goriva u SAD povezane sa sukobom u Iranu, tvrde američki zvaničnici

Demokratski deo Zajedničkog ekonomskog odbora saopštio da su vozači u SAD platili dodatnih 8,4 milijarde dolara za gorivo od početka sukoba

Published

on

By

Demokratski deo Zajedničkog ekonomskog odbora saopštio da su vozači u SAD platili dodatnih 8,4 milijarde dolara za gorivo od početka sukoba

Vozači širom Sjedinjenih Američkih Država platili su dodatnih 8,4 milijarde dolara za gorivo od početka sukoba u Iranu, navodi se u proceni demokratske manjine Zajedničkog ekonomskog odbora. Ova procena temelji se na dnevnim prosečnim cenama benzina koje je pratio američki auto-moto savez (AAA) u periodu od 28. februara, kada su SAD i Izrael izveli napad na Iran, do 31. marta. U okviru analize korišćeni su i podaci istraživačke kompanije Edmunds o veličini rezervoara najprodavanijih vozila na benzin u SAD, kao i federalni podaci o potrošnji goriva iz Uprave za drumski saobraćaj i Uprave za energetiku.

Prema ovim izveštajima, prosečna cena benzina u SAD dostigla je 4,06 dolara po galonu 2. aprila, što je prvi put od 2022. godine da cena prelazi 4 dolara, pokazuju podaci AAA. Analiza navodi da vozači Toyote RAV4 sada plaćaju 58,26 dolara za pun rezervoar, što je povećanje od 15,02 dolara u odnosu na period pre izbijanja sukoba u Iranu, odnosno 35% više. Vlasnici Ford F-150 plaćaju 144,65 dolara za punjenje rezervoara, što je povećanje od 37,29 dolara, dok je cena za pun rezervoar Toyote Camry sada 52,23 dolara, odnosno 13,46 dolara više nego u prethodnom mesecu.

Uprkos povišenim cenama goriva tokom marta, podaci o potrošnji putem kreditnih kartica pokazuju da potrošači i dalje ostvaruju potrošnju, što upućuje na to da domaćinstva za sada uspevaju da izdrže finansijski pritisak usled rasta cena goriva, prema analizama Navy Federal Credit Union. Ipak, izveštaj o indeksu poverenja potrošača koji je objavio Conference Board 31. marta ukazuje na smanjenje planiranih većih kupovina u narednih šest meseci, što sugeriše da određeni deo domaćinstava oseća posledice povećanih troškova goriva.

Glavna ekonomistkinja Navy Federal Credit Union, Heather Long, izjavila je putem elektronske pošte: “Opterećenje postaje vidljivo, posebno kako cena goriva prelazi 4 dolara po galonu na nacionalnom nivou. Gotovo sigurno će drugi kvartal biti slabiji po pitanju potrošnje i rasta BDP-a zbog uticaja rasta cena na potrošače.” Administracija Sjedinjenih Država navela je da se trenutni rast cena goriva smatra privremenim i da bi mogao da se stabilizuje u narednom periodu.

Zajednički ekonomski odbor nastavlja da prati uticaj međunarodnih događaja na domaće tržište goriva, dok analitičari ukazuju na to da promene na globalnom energetskom tržištu i dalje utiču na svakodnevne troškove američkih potrošača.

Pročitaj još

U Trendu