Connect with us

Svet

Ekonomisti upozoravaju na rizik dezintegracije Ruske Federacije zbog rata u Ukrajini

Analitičari ističu da ekonomska izolacija i vojni pritisci ugrožavaju stabilnost i budžet federalnih subjekata

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Analitičari ističu da ekonomska izolacija i vojni pritisci ugrožavaju stabilnost i budžet federalnih subjekata

Rusija se suočava sa ozbiljnim ekonomskim i političkim izazovima dok rat u Ukrajini ulazi u 2026. godinu, navode ekonomski analitičari i istoričari. Prema najnovijim podacima, državna potrošnja za finansiranje ratnih operacija dovela je do iscrpljivanja strateških rezervi i otežanog funkcionisanja civilnog sektora i industrije. Model “Tvrđave Rusije” ozbiljno je narušen zbog ekonomske izolacije i pada prihoda od energenata, što dodatno opterećuje budžete federalnih subjekata.

Situacija je dodatno pogoršana nakon što su ukrajinske snage uspele da napadnu industrijski region Urala, koji je tradicionalno bio smatran sigurnim za namensku industriju. Ovi događaji izazvali su sumnju u sposobnost centralne vlasti da zaštiti teritoriju, dok građani sve češće gube poverenje u digitalni platni sistem i nacionalnu valutu zbog tehničkih problema i ograničenja u bankarskim uslugama.

Istoričari i geopolitički stručnjaci upozoravaju da trenutna politika asimilacije susednih naroda i oslanjanje na vojnu silu mogu dovesti do dublje unutrašnje podele i eventualne dezintegracije Rusije na manje entitete. “Pokušaji očuvanja imperije postali su glavni uzrok njenog unutrašnjeg slabljenja”, navodi se u analizama stručnjaka.

Ukrajinski zvaničnici ocenjuju da jedini izlaz iz trenutne krize leži u napuštanju imperijalnih ambicija i modernizaciji kroz održive civilizacijske modele. U martu 2026. godine, ruska vojska ostaje u pozicionom ratu, dok režim produžava sukob kao sredstvo za očuvanje unutrašnje stabilnosti.

“Ekonomska izolacija i vojno opterećenje sve više ugrožavaju stabilnost zemlje”, ističu analitičari. Stručnjaci predviđaju mogućnost podele Rusije na manje nacionalne entitete, što bi pojedinim regionima omogućilo samostalno oblikovanje političkih ciljeva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Policija ispituje navode o mogućoj vezi Gislejn Maksvel sa nestankom devojčice u Portugalu

Istražni organi iz Evrope analiziraju svedočenja i fotorobot, potvrđujući da nema dokaza o umešanosti Maksvel

Published

on

By

Istražni organi iz Evrope analiziraju svedočenja i fotorobot, potvrđujući da nema dokaza o umešanosti Maksvel

Policijske vlasti u Evropi analiziraju navode o mogućoj vezi između Gislejn Maksvel (64), bivše saradnice Džefrija Epstajna, i nestanka trogodišnje devojčice iz Velike Britanije tokom porodičnog odmora u Portugalu 2007. godine. Iako su na društvenim mrežama pokrenute spekulacije na osnovu svedočenja i fotorobota, istražitelji do sada nisu pronašli dokaze koji bi povezali Maksvel sa ovim slučajem.

Prema dostupnim informacijama, svedok je 2009. godine prijavio da je dve godine ranije video ženu i dete na ulici, naknadno primetivši sličnost žene sa Maksvel. Ipak, policija navodi da viđenje ostaje nepotvrđeno i da nema dokaza da su u pitanju Maksvel i nestala devojčica. Privatni istražitelji su, na osnovu svedočenja iz Barselone od 7. maja 2007, napravili fotorobot žene koja je viđena četiri dana nakon nestanka devojčice. Žena sa fotorobota navodno je imala kratku tamnu kosu, vitku građu, visinu oko 1,58 metara i australijski ili novozelandski akcenat, a svedoci tvrde da je ličila na Viktoriju Bekam.

Na zvaničnom sajtu posvećenom potrazi za devojčicom, navedeno je da je ova osoba od posebnog interesa za istragu i upućen je apel javnosti za pomoć u identifikaciji. Policija, međutim, ističe da postoje brojne nedoslednosti: Maksvel je 2007. godine imala 45 godina, dok je svedok ženu procenio na 30-35 godina, a fotografije pokazuju da nije imala kratku frizuru u tom periodu. Takođe, Maksvel je odrasla u Velikoj Britaniji i govori britanskim akcentom, dok su svedoci naveli drugačiji akcenat.

Nemački istražitelji i dalje kao glavnog osumnjičenog za nestanak devojčice navode nemačkog državljanina koji je u to vreme živeo u Portugalu. On je trenutno pod nadzorom, ali nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice u vezi sa ovim slučajem. Gislejn Maksvel trenutno služi zatvorsku kaznu u Teksasu zbog uloge u kriminalnim delima povezanih sa Epstajnom. “Istraga je u toku”, saopštili su iz policijskih izvora.

Pročitaj još

Svet

Štrajk sindikata Verdi obustavio sve letove na aerodromu u Berlinu

Vazdušni saobraćaj potpuno zaustavljen, 57.000 putnika pogođeno, sindikat najavljuje nastavak protesta

Published

on

By

Vazdušni saobraćaj potpuno zaustavljen, 57.000 putnika pogođeno, sindikat najavljuje nastavak protesta

Vazdušni saobraćaj na aerodromu Berlin Brandenburg (BER) u potpunosti je obustavljen danas zbog štrajka zaposlenih članova sindikata Verdi, kako je saopšteno. Nijedan putnički avion nije poleteo niti sleteo, dok je ukupno 445 letova otkazano, što je uticalo na oko 57.000 putnika. Putnicima je savetovano da kontaktiraju svoje avio-kompanije radi informacija o alternativama.

Štrajk je rezultat trenutnih pregovora o platama između sindikata Verdi i uprave aerodroma. Prema navodima, sindikat zahteva povećanje plata od šest odsto za oko 2.000 zaposlenih, najmanje 250 evra mesečno, kao i dodatni slobodan dan za članove.

Pored aerodroma, štrajk je pogodio i javni prevoz u Minhenu. Metro, tramvaji i autobusi saobraćaju skraćeno, a od 11.00 sati prešli su na hitnu mrežu, dok prigradski vozovi i regionalni autobusi nisu pogođeni.

Sindikat Verdi najavio je da će slični štrajkovi biti organizovani i narednog dana u drugim većim gradovima Bavarske, Severne Rajne-Vestfalije i Hamburga.

“Apelujemo na putnike da se pravovremeno informišu kod svojih avio-kompanija o daljim mogućnostima putovanja”, saopšteno je iz nadležnih službi.

Pročitaj još

Svet

Iranski raketni napad na Tel Aviv, dve osobe poginule

Bezbednosne službe istražuju napad, oštećena infrastruktura u više gradova centralnog Izraela

Published

on

By

Bezbednosne službe istražuju napad, oštećena infrastruktura u više gradova centralnog Izraela

U intenzivnom raketnom napadu na Tel Aviv i centralni deo Izraela, koji se dogodio 17.03.2026, poginule su dve osobe, potvrđeno je iz hitnih službi. Napad je izveden korišćenjem balističkih raketa tipa Horamšahr-4, a prema zvaničnim izvorima, zabeležena je i upotreba kasetne municije.

Prema bezbednosnim izvorima, rakete su ispaljene iz Irana kao odgovor na prethodno ubistvo šefa nacionalne bezbednosti Alija Laridžanija, a napad je zahvatio više od 100 ciljeva u Tel Avivu i okolini. Snažna eksplozija oštetila je infrastrukturne objekte, dok su fragmenti raketa izazvali prekide u saobraćaju i materijalnu štetu.

Komandant iranske vojske, general-major Amir Hatami, izjavio je da je napad odgovor na ubistvo Laridžanija i najavio nastavak odlučnih mera u cilju, kako je naveo, odbrane nacionalnog dostojanstva. “Krv ovog uzvišenog mučenika i drugih časnih mučenika biće osvećena”, dodao je Hatami.

Bezbednosne službe Izraela aktivirale su sistem protivvazdušne odbrane, a istraga o napadu je u toku. Nadležni su potvrdili da je u napadu poginulo dvoje ljudi u centralnom delu zemlje, dok je više lokacija pretrpelo materijalnu štetu.

“Istraga je u toku, a sve jedinice su na terenu kako bi procenile razmere štete i okolnosti napada”, navodi se u saopštenju izraelskih službi bezbednosti.

Pročitaj još

U Trendu