Connect with us

Svet

Donald Tramp upozorio Iran na moguće posledice ultimatuma o energetskim postrojenjima

Bivši predsednik SAD kritikovao NATO zbog pasivnosti, Iranska revolucionarna garda najavila odgovor na pretnje

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Bivši predsednik SAD kritikovao NATO zbog pasivnosti, Iranska revolucionarna garda najavila odgovor na pretnje

Donald Tramp, bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je da će Iran snositi ozbiljne posledice ukoliko ne pristane na ultimatum u vezi sa svojim energetskim postrojenjima. U razgovoru za izraelski Kanal 13, Tramp je naglasio da će ishod biti “veoma dobar” za Sjedinjene Američke Države, dodajući da se očekuje “potpuno uništenje Irana” ukoliko Teheran ne popusti pod pritiskom.

Tramp je u istoj izjavi uputio kritike članicama NATO saveza zbog nedostatka aktivnosti prema Iranu, ocenivši da “zemlje NATO-a ne rade ništa”, što je, kako je naveo, velika šteta. On je dodao da je Iran, prema njegovim rečima, “bio veoma loš 47 godina” i da sada “dobija zasluženu kaznu”.

Na ove pretnje reagovala je Iranska revolucionarna garda, koja je saopštila da će, u slučaju američkog napada na energetska postrojenja, doći do potpunog zatvaranja Ormuskog moreuza. U zvaničnom saopštenju navedeno je i da će kompanije u regionu gde Sjedinjene Američke Države imaju udeo biti “potpuno uništene”, kao i da će energetska postrojenja u državama regiona u kojima postoje američke baze postati “legitimne mete” iranskih snaga.

Prethodno je Tramp postavio rok od 48 sati za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, zapretivši uništenjem iranskih energetskih postrojenja ukoliko se to ne desi.

Sukobi su dodatno eskalirali nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara izveli, kako je saopšteno, “preventivne napade” na Iran, posle neuspelih pregovora o iranskom nuklearnom programu. Kao odgovor, Iran je pokrenuo masovne udare na mete povezane sa SAD i Izraelom širom regiona Bliskog istoka.

“Zemlje NATO-a ne rade ništa, što je velika šteta”, izjavio je Donald Tramp u intervjuu, dok je Iranska revolucionarna garda poručila da će “u slučaju američkog napada sve američke baze i interesi u regionu biti legitimne mete”.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Požar u centru Moskve usmrtio tri osobe, spaseno 19 stanara među kojima i deca

Policija i vatrogasne službe sprovode istragu o uzroku dok evakuisani čekaju povratak u stanove

Published

on

By

Policija i vatrogasne službe sprovode istragu o uzroku dok evakuisani čekaju povratak u stanove

Tri osobe su poginule, a četiri su povređene u požaru koji je izbio u hodniku devetospratne stambene zgrade u centru Moskve, prema zvaničnom saopštenju ruskog Ministarstva za vanredne situacije. Vatrogasno-spasilačke jedinice su, tokom intervencije, uspele da spasu 19 ljudi, među kojima je i petoro dece.

Požar je izbio na balkonu na drugom spratu, a vatra je zahvatila još nekoliko spratova. U gašenju je učestvovalo 86 vatrogasaca i 23 vozila specijalizovane opreme. Požar je lokalizovan, a ekipe i dalje rade na terenu kako bi procenile bezbednost zgrade.

“Tačan uzrok požara biće utvrđen na osnovu rezultata istrage o protivpožarnoj bezbednosti”, saopštila je policija. Nadležne službe su najavile sprovođenje detaljne istrage kako bi se utvrdile sve okolnosti nesreće.

Stanari evakuisanih stanova čekaju procenu nadležnih organa kako bi, nakon što bude potvrđena bezbednost, mogli da se vrate u svoje domove.

Pročitaj još

Svet

Devojčica (4) u Kaliforniji progutala bateriju, u kritičnom stanju u bolnici

Lekari sprovode hitno lečenje nakon što su utvrdili teške povrede jednjaka, istraga o okolnostima incidenta je u toku

Published

on

By

Lekari sprovode hitno lečenje nakon što su utvrdili teške povrede jednjaka, istraga o okolnostima incidenta je u toku

Četvorogodišnja devojčica hospitalizovana je u kritičnom stanju u Kaliforniji nakon što je progutala bateriju veličine dugmeta, saopšteno je iz bolnice. Incident se dogodio pre nešto više od dve nedelje, a kako navode roditelji, dete je u početku imalo povišenu temperaturu i druge simptome zbog kojih je zatražena medicinska pomoć.

Prema navodima majke, lekari su isprva sumnjali na virusnu infekciju, ali se stanje devojčice pogoršalo. Nakon dodatnih pregleda i rendgenskog snimanja, otkriveno je da se mala baterija zaglavila u stomaku deteta, uzrokujući ozbiljna oštećenja jednjaka, svega nekoliko milimetara udaljena od pluća.

Lekari su odmah uklonili bateriju, ali su posledice bile ozbiljne zbog hemijske reakcije izazvane kontaktom baterije sa pljuvačkom, što je dovelo do opekotina i perforacije jednjaka. Dete je potom prebačeno na intenzivnu negu i trenutno se nalazi u komi, dok lekari nastavljaju borbu za njen život.

Roditelji navode da nisu sigurni kako je devojčica došla do baterije, niti kada ju je progutala. “Nešto tako malo izazvalo je nešto tako veliko”, izjavila je majka devojčice. Istraga o ovom slučaju je u toku, a lekari apeluju na roditelje da obrate pažnju na potencijalno opasne predmete u domaćinstvu.

Pročitaj još

Svet

Hronologija ključnih događaja u odnosima SAD i Irana tokom 2025. godine

Stručnjaci analiziraju tok pregovora, diplomatske inicijative i eskalaciju napetosti između Vašingtona i Teherana

Published

on

By

Stručnjaci analiziraju tok pregovora, diplomatske inicijative i eskalaciju napetosti između Vašingtona i Teherana

Tokom 2025. godine, odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Irana obeleženi su nizom važnih događaja i promena u pristupu, što je uticalo na bezbednosnu i političku situaciju u regionu. Hronologija ovih događaja pruža uvid u uzroke i posledice koji oblikuju trenutne tenzije.

Nakon što je Donald Tramp 20. januara 2025. godine preuzeo predsedničku funkciju, njegova administracija obnovila je politiku “maksimalnog pritiska” s ciljem da primora Iran na novi nuklearni sporazum i ograniči njegov regionalni uticaj. Tramp je naglasio da neće tolerisati razvoj nuklearnog oružja u Iranu i istakao da su moguće sve opcije, uključujući vojnu akciju, ukoliko diplomatija ne bude uspešna.

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, 7. februara 2025. godine, ocenio je predložene pregovore sa Sjedinjenim Državama kao “neinteligentne, nemudre i nečasne”. Sledećeg meseca, savetnik vrhovnog vođe, Ali Larijani, izjavio je da će Iran biti prinuđen da razvija nuklearno naoružanje u slučaju napada od strane SAD ili Izraela. Predsednik Tramp je 7. marta 2025. godine poslao pismo Hamneiju sa predlogom za novi nuklearni sporazum, na šta je iranski vrhovni vođa odgovorio da pojedine vlade pregovaraju kako bi nametnule svoja očekivanja.

Situacija je dodatno eskalirala 15. marta 2025. godine, kada su Sjedinjene Države pokrenule intenzivne vazdušne napade na Hute u Jemenu, članove takozvane “Osovine otpora” povezane sa Iranom. U aprilu iste godine, direktor Organizacije za atomsku energiju Irana, Mohammad Eslami, najavio je planove za izgradnju dodatnih nuklearnih elektrana, dok je Iran predložio korake za deeskalaciju, uključujući ograničavanje aktivnosti određenih savezničkih grupa.

Početkom aprila 2025. godine najavljeni su direktni pregovori između SAD i Irana u Omanu, ali je Teheran potvrdio da će razgovori biti indirektni. Prva runda održana je 12. aprila, uz posredovanje omanskog ministra spoljnih poslova, dok je druga runda 19. aprila organizovana u Italiji, gde su delegacije imale i kratki direktni susret. Treća runda pregovora održana je 26. aprila, zajedno sa razgovorima na ekspertskom nivou. U isto vreme, Francuska je upozorila na mogućnost pokretanja “snapback” mehanizma za vraćanje sankcija Iranu ukoliko ne dođe do sporazuma.

U maju 2025. godine, istraživanje javnog mnjenja u Sjedinjenim Državama pokazalo je da većina Amerikanaca podržava bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja. Prvog maja, američki sekretar odbrane Pit Hegset izjavio je da će Iran snositi posledice zbog podrške napadima Huta na trgovačke brodove, dok je predsednik Tramp najavio moguće sekundarne sankcije za subjekte koji sarađuju sa Iranom.

Analitičari ističu da precizno praćenje hronologije pomaže u razumevanju uzroka i logike događaja, kao i identifikaciji ključnih trenutaka koji su uticali na razvoj situacije. “Hronologija nije samo beleženje prošlosti, već način da se sagleda čitava priča, od uzroka do posledica koje se osećaju i danas”, navodi se u stručnoj analizi.

Pročitaj još

U Trendu