Connect with us

Svet

Cene nafte porasle usled napetosti u Ormuzu, američko tržište beleži oporavak

Prema podacima tržišnih izvora, Brent nafta dostigla 115 dolara po barelu; indeksi na Volstritu zabeležili rast nakon višenedeljnih gubitaka

Published

on

pexels-photo-6546299

Prema podacima tržišnih izvora, Brent nafta dostigla 115 dolara po barelu; indeksi na Volstritu zabeležili rast nakon višenedeljnih gubitaka

Cene sirove nafte na svetskom tržištu zabeležile su značajan rast u ponedeljak, 30. marta 2026. godine, dok su američki berzanski indeksi ostvarili delimičan oporavak nakon prethodnih gubitaka, pokazuju podaci tržišnih analitičara. Brent nafta, kao međunarodni reper, dostigla je vrednost od 115 dolara po barelu tokom jutarnjeg trgovačkog toka, pre nego što je pala na 107,95 dolara po barelu, prema izveštajima sa lica mesta. Istovremeno, cena West Texas Intermediate nafte porasla je za 2% i iznosila 101,70 dolara po barelu.

Tržišna kretanja usledila su nakon novih izjava predsednika Sjedinjenih Američkih Država, koji je upozorio na mogućnost uništenja iranske infrastrukture, uključujući energetske objekte i naftne izvore, ukoliko ne dođe do ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza. Ove izjave dodatno su uticale na volatilnost energetskog sektora i izazvale reakciju na globalnom tržištu.

Uprkos neizvesnosti i prethodnim padovima, američko tržište akcija zabeležilo je rast u ponedeljak. Dow Jones Industrial Average, koji je tokom prethodne sedmice ušao u tzv. zonu korekcije nakon pet uzastopnih nedelja pada, porastao je za 381 poen (0,85%) do 11 časova po lokalnom vremenu. S&P 500 indeks ojačao je za 0,6%, dok je Nasdaq zabeležio rast od 0,3%. Prema rečima analitičara sa tržišta kapitala, izrazita volatilnost i dalje je prisutna zbog političke i bezbednosne neizvesnosti.

Prema tvrdnjama stručnjaka, većina geopolitičkih šokova ima ograničen uticaj na tržište, ali u situaciji bez jasnog ishoda sukoba na Bliskom istoku, investitori i dalje pokazuju oprez. Istovremeno, niži nivoi cena akcija u poređenju sa periodom pre izbijanja sukoba doveli su do toga da pojedini investitori procenjuju potencijal za kupovinu. Prema podacima, S&P 500 indeks završio je prošlu sedmicu 7,4% ispod svog istorijskog maksimuma iz januara, dok su Dow Jones i Nasdaq indeksi bili više od 10% ispod svojih rekordnih vrednosti, što se u finansijskoj industriji tumači kao korekcija tržišta.

Analitičari navode da trenutni nivo vrednovanja akcija, uz očekivanja rasta profita naredne godine, ukazuje na to da su akcije 17% jeftinije nego pre izbijanja sukoba. Ovakve procene se oslanjaju na istorijske podatke o sličnim krizama koje nisu rezultirale recesijom ili povećanjem referentnih kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi.

Uz rast cena nafte, analitičari upozoravaju i na rizike od inflatornih pritisaka, što dodatno komplikuje procene budućih kretanja na tržištu. Volatilnost na berzama i energetskom sektoru ostaje izražena, dok investitori i dalje prate razvoj događaja u vezi sa pregovorima i bezbednosnom situacijom u regionu Ormuskog moreuza.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sjedinjene Američke Države obnovile rad ambasade u Karakasu posle sedam godina

Stejt department saopštio da će ponovo otvaranje ambasade omogućiti direktnu saradnju sa prelaznom vladom Venecuele

Published

on

By

Stejt department saopštio da će ponovo otvaranje ambasade omogućiti direktnu saradnju sa prelaznom vladom Venecuele

Sjedinjene Američke Države formalno su obnovile rad svoje ambasade u Karakasu 30.03.2026. godine, nakon što su dve zemlje obnovile pune diplomatske odnose. Ambasada je bila zatvorena sedam godina, još od prvog predsedničkog mandata Donalda Trampa, a prema zvaničnim informacijama, rad na obnovi objekta je trajao zbog potrebnih popravki i čišćenja nakon dugotrajnog zatvaranja.

Kako je saopšteno, mali tim američkih diplomata bio je stacioniran u susednoj Kolumbiji i poslednjih mesec dana radio je u Karakasu, ali sama zgrada ambasade do sada nije bila otvorena. Zvaničnici ističu da nastavak rada ambasade predstavlja ključan korak u sprovođenju plana administracije Donalda Trampa u tri faze za Venecuelu.

“Nastavak rada ambasade SAD u Karakasu ključan je korak u implementaciji predsednikovog plana u tri faze za Venecuelu, i ojačaće našu sposobnost da radimo direktno sa prelaznom vladom Venecuele, civilnim društvom i privatnim sektorom”, naveli su iz Stejt departmenta.

U saopštenju se dodaje da se ambasada vraća uobičajenim aktivnostima, ali da se diplomatsko osoblje još uvek postepeno vraća i da sve usluge nisu odmah dostupne. Očekuje se da će narednih nedelja ambasada u potpunosti obnoviti funkcionisanje.

Ova diplomatska promena dolazi nakon što je početkom januara administracija Donalda Trampa svrgnula sa vlasti bivšeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura. Očekuje se da će direktna komunikacija doprineti daljoj implementaciji političkih i ekonomskih planova SAD prema Venecueli.

Pročitaj još

Svet

SAD i Iran razmatraju uslove za okončanje sukoba, u regionu pojačane tenzije

Zvaničnici najavili nove pregovore, dok napadi i dalje traju širom Bliskog istoka

Published

on

By

Zvaničnici najavili nove pregovore, dok napadi i dalje traju širom Bliskog istoka

Rat na Bliskom istoku traje već 31 dan, dok su Sjedinjene Američke Države i Iran u fazi razmatranja uslova za mogući prekid sukoba. Prema zvaničnim izvorima, predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je Iran pristao na većinu od 15 tačaka iz američkih zahteva, ali još nije doneta konačna odluka. Istovremeno, Iran je najavio žestok odgovor u slučaju iskrcavanja američkih marinaca na ostrvo Harg, dok su Huti iz Jemena najavili nove napade na Izrael u narednim danima.

Ministarstvo odbrane Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštilo je da je tokom poslednjih dana presretnuto 11 balističkih raketa i 27 dronova, bez povređenih. Od početka iranske odmazde na izraelsko-američke ciljeve, protivvazdušna odbrana UAE oborila je ukupno 425 balističkih raketa, 15 krstarećih raketa i 1.941 dron. U napadima su poginula dva vojnika UAE, jedan marokanski biznismen i osam stranih državljana, navodi se u saopštenju.

U Omanu, luka Salalah, koja je tokom vikenda pogođena dronom, ponovo će biti otvorena za rad sutra, potvrdile su omanske vlasti. U incidentu je povređen jedan radnik, a pričinjena je manja materijalna šteta. Oman je osudio napade i pokrenuo istragu o izvorima i motivima, ističući da nijedna strana još nije preuzela odgovornost.

Istovremeno, iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) nastavila je sa napadima na komandne centre i objekte za skladištenje dronova američkog i izraelskog vojnog osoblja širom regiona. Pakistan je najavio da će narednih dana biti održani pregovori između SAD i Irana. Zvaničnici su ocenili da se situacija i dalje razvija i da su svi scenariji mogući.

“Istraga je u toku i preduzimaju se mere za zaštitu bezbednosti građana”, naveli su nadležni organi u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još

Svet

Direktor Air Canada najavio povlačenje nakon reakcija na poruku upućenu samo na engleskom jeziku

Kompanija potvrdila odlazak direktora do kraja septembra, traži se naslednik sa znanjem francuskog jezika

Published

on

By

Kompanija potvrdila odlazak direktora do kraja septembra, traži se naslednik sa znanjem francuskog jezika

Izvršni direktor Air Canada, Majkl Ruso, saopštio je da će se povući sa funkcije do kraja septembra ove godine, nakon što je naišao na kritike zbog izjave upućene isključivo na engleskom jeziku povodom avionske nesreće u Njujorku. Kompanija, čije je sedište u Kvebeku, potvrdila je da će u potrazi za novim direktorom prioritet dati kandidatima koji mogu komunicirati na francuskom jeziku, što je u skladu sa zakonima Kanade o zvaničnoj dvojezičnosti.

Incident se dogodio 22. marta kada je avion kompanije Air Canada Jazz iz Montreala sleteo na aerodrom LaGuardia u Njujorku i sudario se sa vozilom za hitne intervencije na pisti. U nesreći su poginula dva pilota, Antoan Forest iz Kvebeka i Mekenzi Ganter iz Toronta, prema zvaničnim navodima. Nakon nesreće, direktor Ruso je objavio video-poruku saučešća na engleskom jeziku, dok su francuski prevodi bili dostupni kao titlovi.

Kanada ima status zvanično dvojezične zemlje, a premijer Mark Karni izjavio je da je poruka upućena samo na engleskom jeziku ukazala na manjak saosećanja i osećaja za procenu situacije. Premijer Kvebeka i drugi zvaničnici pozvali su tada na ostavku generalnog direktora, dok je Kancelarija komesara za zvanične jezike primila stotine žalbi građana.

Ministar saobraćaja Kanade, Stiven Makinon, zahvalio se Rusou na radu i naveo da će vlada nastaviti da sarađuje sa Air Canada kako bi se obezbedila bezbedna, pouzdana i dvojezična usluga svim putnicima. Premijer Kvebeka, Fransoa Lego, podsetio je da je Ruso prilikom preuzimanja dužnosti 2021. godine obećao da će naučiti francuski jezik. Pre imenovanja za direktora, Ruso je bio zamenik direktora i finansijski direktor u istoj kompaniji.

Kvebek, kao većinski francusko govorno područje u Kanadi, često je bio u centru rasprava o identitetu i jeziku još od 1760-ih godina, kada su britanske vlasti preuzele kontrolu nad regionom. Oko 80% stanovništva Kvebeka govori francuski jezik.

Pročitaj još

U Trendu