Connect with us

Svet

Broj mrtvih migranata tokom pokušaja prelaska u Seutu i Melilju dostigao 141

Zvaničnici navode stotine povređenih i više od 120 uhapšenih tokom masovnog prelaska granice

Objavljeno pre

,

Broj mrtvih migranata tokom pokušaja prelaska u Seutu i Melilju dostigao 141 Foto Izvor: Tanjug AP/STR

Zvaničnici navode stotine povređenih i više od 120 uhapšenih tokom masovnog prelaska granice

Broj mrtvih migranata tokom pokušaja prelaska u Seutu i Melilju porastao je na 141, prema najnovijim izveštajima zvaničnih institucija. Prema dostupnim podacima, samo u pokušaju prelaska u Seutu pre nedelju dana život je izgubilo 96 migranata, dok je broj žrtava dodatno povećan nakon što su u crni bilans uključeni i incidenti u Melilji.

Broj mrtvih migranata tokom pokušaja prelaska u Seutu i Melilju

Prema informacijama španske televizije, 82 osobe su izgubile život na španskoj strani, dok je na marokanskoj strani stradalo 14 ljudi tokom poslednjeg prelaska u Seutu. Marokansko udruženje za ljudska prava procenjuje ukupni broj žrtava na 141, uključujući i događaje u Melilji. Ove brojke pokazuju ozbiljnost situacije na granici između Maroka i španskih enklava.

Institucije su potvrdile da je glavni uzrok smrti mehanička asfiksija usled utapanja. Prema rečima direktora Instituta za sudsku medicinu u Seuti, obdukcije nad pronađenim telima su završene, a identifikovano je svega šest osoba. Sve identifikovane žrtve su punoletni muškarci iz Maroka. Dodatni forenzičari iz drugih delova Španije poslati su u Seutu kako bi ubrzali proces identifikacije, dok su otisci prstiju prosleđeni marokanskim vlastima.

Stotine povređenih i uhapšenih tokom masovnog prelaska

Pripadnici hitnih službi opisali su situaciju na lukobranu pored plaže Tarahal kao izuzetno tešku. U najintenzivnijim trenucima, na špansku teritoriju pristizalo je između 60 i 100 ljudi u minuti. Mnogi migranti su već bili mrtvi ili u stanju potpune iscrpljenosti kada su stigli do obale.

Prema saopštenju marokanskog Nacionalnog veća za ljudska prava, na marokanskoj strani povređeno je 236 osoba, među kojima je 87 pripadnika bezbednosnih snaga. U blizini Seute i Melilje uhapšeno je više od 120 ljudi. Osim ljudskih žrtava, tokom nemira uništeno je oko 90 vozila, što dodatno ilustruje razmere incidenta.

Uloga društvenih mreža i nastavak istrage

Istraga je pokazala da su društvene mreže imale značajnu ulogu u organizaciji prelaska. Identifikovano je 23 Fejsbuk grupe sa više od milion članova koje su koordinisale akciju. Zbog toga su španske i marokanske vlasti uvele dodatne mere radi otkrivanja i sprečavanja daljih pokušaja masovnog prelaska granice.

U međuvremenu, istraga o incidentima je u toku. Zvaničnici nastoje da identifikuju preostale žrtve i utvrde sve okolnosti koje su dovele do povećanja broja mrtvih migranata tokom pokušaja prelaska u Seutu i Melilju.

Pročitaj još

Svet

Otkrivena nova vrsta žabe u plantažama kafe u Kostariki

Nova vrsta, poznata kao ‘kafena žaba’, suočava se sa pretnjama zbog upotrebe pesticida

Objavljeno pre

,

Objavio:

Otkrivena nova vrsta žabe u plantažama kafe u Kostariki – nova vrsta žabe u Kostariki

Nova vrsta, poznata kao ‘kafena žaba’, suočava se sa pretnjama zbog upotrebe pesticida

Novootkrivena vrsta žabe u Kostariki

U centralnom Pacifičkom regionu Kostarike, na plantažama kafe, nedavno je otkrivena nova vrsta žabe. Ova mala zelena noćna žaba, koja meri manje od 4 centimetra, poznata je pod nazivom ‘proljećna žaba’. Istraživač Vagner Čaves-Akuna izjavio je da je ovo nova vrsta stablašice za nauku i da je endemična za Kostariku.

Pretnje od pesticida

Unatoč otkriću, ova vrsta se suočava sa ozbiljnim rizicima zbog agrohemikalija koje se koriste u poljoprivredi. ‘Noću, kada su najaktivniji, može se čuti kako mužjaci pevaju dok su smješteni na grmovima kafe’, dodao je Čaves-Akuna. Žabe generalno traže hladovinu, vlagu i hranu među usevima, ali ne hrane se bobama kafe, već malim insektima koji žive u ovom staništu.

Vagner Čaves-Akuna, istraživač i jedan od autora studije, naglasio je važnost očuvanja ovih jedinstvenih stvorenja i potrebu za smanjenjem upotrebe pesticida na plantažama kako bi se zaštitila njihova prirodna staništa.

Pročitaj još

Svet

Zamena rodea za policijsku akciju: Zamajac iz Alabame vraćen bez povreda

Zamajac težak preko 680 kilograma privremeno je izazvao haos u Pikens okrugu, ali je brzo savladan.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zamena rodea za policijsku akciju: Zamajac iz Alabame vraćen bez povreda – potera za zamajcem u Alabami

Zamajac težak preko 680 kilograma privremeno je izazvao haos u Pikens okrugu, ali je brzo savladan.

U neobičnom događaju koji više liči na scenu iz vestern filma nego na uobičajeni policijski dan, zamajac težak oko 1,500 funti (oko 680 kilograma) privukao je pažnju stanovnika i policije u Pikens okrugu, Alabama. Incident se dogodio prošlog petka, kada je zamajac uspeo da pobegne iz ograde i zaputi se ka lokalnom naselju.

Potera za zamajcem na ulicama Alabame

Video snimci prikazuju kako zamajac mirno šeta kroz predgrađe, dok ga trojica policajaca na konjima pokušavaju uhvatiti koristeći laso. Kako se laso približavao, zamajac je počeo da beži, ali bez većeg uspeha da izmakne policiji.

Pikens okružni šerifov ured objavio je da su, nakon nekoliko padova i klizanja, uspeli da ‘prevelikog umetnika bekstva’ vrate u ogradu bez ikakvih povreda. Policajci su šaljivo komentarisali da su možda bolji u patroliranju ulica nego u rodeu.

‘Vratićemo naše kaubojske šešire i čizme nazad na zid, bar dok se sledeći zamajac ne odluči na izlet’, zaključili su iz šerifovog ureda.

Pročitaj još

Svet

Vanredne mere u Rumuniji: Barže potopljene na Dunavu radi zaštite nuklearke Černavoda

Rumunske vlasti potopile tri barže kod reke Dunav kako bi obezbedile hlađenje elektrane Černavoda tokom niskog vodostaja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vanredne mere u Rumuniji: Barže potopljene na Dunavu radi zaštite nuklearke Černavoda – potapanje barži na Dunavu

Rumunske vlasti potopile tri barže kod reke Dunav kako bi obezbedile hlađenje elektrane Černavoda tokom niskog vodostaja.

Rumunija je uvela vanredne mere zbog izuzetno niskog vodostaja reke Dunav, što je dovelo do potapanja tri od četiri barže u rukavcu Bala. Ova mera ima za cilj da preusmeri deo vodenog toka i spreči dalji pad nivoa vode u blizini nuklearne elektrane Černavoda, čime se obezbeđuje dovoljan protok za hlađenje reaktora. Prema saopštenju, ekipe su spremne i za potapanje četvrte barže, koje bi trebalo da bude završeno tokom večeri, ukoliko ne dođe do dodatnih komplikacija.

Potapanje barži na Dunavu zbog sigurnosti

Operacija je počela u petak popodne, ali je prethodno bilo kašnjenja od dva dana zbog problema sa utovarom barži, jakim rečnim strujama i administrativnim procedurama. Potapanje barži na Dunavu deo je tehničke intervencije koja ima za cilj da zaštiti normalan rad nuklearne elektrane Černavoda i spreči moguće poremećaje u snabdevanju energijom. Prema prognozi Nacionalnog instituta za hidrologiju i upravljanje vodama, protok Dunava na ulasku u zemlju iznosio je 1.400 kubnih metara u sekundi, sa blagim porastom koji se očekuje do sredine naredne nedelje.

S druge strane, stručne službe ističu da je drugi blok elektrane za sada u stabilnom režimu rada. Međutim, ukazuju na to da bi reaktor mogao biti isključen ukoliko radovi na potapanju barži ne budu završeni na vreme. Ova situacija zahteva kontinuirano praćenje i brzu reakciju nadležnih organa.

Važnost stabilnog protoka vode za Černavoda

Zbog niskog vodostaja Dunava, obezbeđivanje stabilnog protoka vode postalo je ključno za funkcionisanje nuklearne elektrane Černavoda. Potapanje barži trebalo bi da omogući preusmeravanje dovoljne količine vode prema elektrani kako bi sistem hlađenja radio bez zastoja. Ukoliko bi došlo do prekida u radu reaktora, posledice bi mogle biti značajne za energetsku stabilnost Rumunije.

Tokom čitave intervencije, nadležne službe prate situaciju i procenjuju dalji razvoj događaja. Takođe, stručnjaci upozoravaju da svako odlaganje radova može povećati rizik za bezbedan rad elektrane. Konačno, očekuje se da će, ukoliko operacija bude sprovedena bez novih prepreka, sistem hlađenja elektrane ostati stabilan dok se ne stabilizuje vodostaj Dunava.

Pročitaj još

U Trendu