Connect with us

Svet

Američko ministarstvo unutrašnje bezbednosti ukinulo politiku odobravanja ugovora iznad 100.000 dolara

Sekretarijat za unutrašnju bezbednost potvrdio promenu, cilj je efikasniji rad i pojednostavljenje procedura

Published

on

pexels-photo-7841451

Sekretarijat za unutrašnju bezbednost potvrdio promenu, cilj je efikasniji rad i pojednostavljenje procedura

Ministarstvo unutrašnje bezbednosti Sjedinjenih Američkih Država objavilo je u sredu da je ukinulo politiku koju je prethodno uvela bivša sekretarka Kristi Noem, a koja je nalagala da sekretar ministarstva odobrava sve ugovore i grantove vrednosti iznad 100.000 dolara. Ova promena obuhvata sve sektore ministarstva, uključujući ključne agencije za imigraciju i bezbednost granica, kao što su Carinska i granična služba SAD i Imigraciona i carinska služba SAD.

Prema saopštenju ministarstva, trenutni sekretar Markwayne Mullin izvršio je ponovno razmatranje procesa ugovaranja sa ciljem da ministarstvo bolje i efikasnije služi poreskim obveznicima. “Danas je sekretar povukao memorandum o reviziji ugovora iznad 100.000 dolara”, navedeno je u izjavi. Ministarstvo je istaklo da se ovom odlukom ubrzava procedura i omogućava agencijama da brže i efikasnije ispunjavaju svoj zadatak zaštite zemlje.

Prema navodima jednog od zvaničnika Ministarstva unutrašnje bezbednosti, sekretar će i dalje lično razmatrati ugovore vrednosti iznad 25 miliona dolara. Ovakva praksa, kako je saopšteno, ostaje na snazi kako bi se obezbedio dodatni nadzor nad najvećim finansijskim angažmanima ministarstva.

Promena politike dolazi nakon što su prethodnih godina potpisani brojni ugovori koji su zahtevali odobrenje sekretara, što je, prema oceni trenutnog rukovodstva, usporavalo rad pojedinih sektora. Zvaničnici ministarstva navode da je cilj nove mere povećanje efikasnosti i osnaživanje pojedinačnih sektora da samostalno izvršavaju svoje zadatke u okviru zakonskih okvira.

Odluka je stupila na snagu odmah po objavljivanju, a ministarstvo je najavilo nastavak praćenja i procene svih ugovornih procesa radi očuvanja transparentnosti i odgovornosti. Dodatni detalji o broju i vrednosti ugovora koji su do sada zahtevali ovakvu vrstu odobravanja nisu objavljeni.

Kongresni predstavnici su ranije analizirali uticaj prethodne politike na funkcionisanje ministarstva, ali detalji tih nalaza nisu dostupni u trenutku izveštavanja. Ministarstvo unutrašnje bezbednosti je naglasilo da ostaje posvećeno odgovornom upravljanju javnim sredstvima i sprovođenju svih potrebnih unutrašnjih kontrola.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi dodatno uticati na cene nafte i gasa

Ekonomisti upozoravaju na moguće posledice po globalno tržište energenata, dok se očekuju nove izjave zvaničnika SAD

Published

on

By

Ekonomisti upozoravaju na moguće posledice po globalno tržište energenata, dok se očekuju nove izjave zvaničnika SAD

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi nastavak zatvaranja Ormuskog moreuza mogao dovesti do daljeg povećanja cena nafte i gasa na svetskom tržištu. Ova procena dolazi nakon što je predsednik SAD izjavio da očekuje kraj sukoba sa Iranom u naredne dve do tri nedelje, što je privremeno uticalo na smanjenje cene nafte i rast berzanskih indeksa. Međutim, prema mišljenju više ekonomista, optimizam na finansijskim tržištima može biti kratkotrajan ukoliko ne dođe do brzog ponovnog otvaranja strateški važnog moreuza.

Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, izjavio je za međunarodne medije da su scenariji značajnog rasta cene nafte izuzetno realni. On je naveo mogućnost da cena barela nafte dostigne 150, pa čak i 200 američkih dolara, ukoliko se trenutna situacija nastavi. Na cenu benzina u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je vezana za globalnu cenu nafte, nastavak blokade moreuza mogao bi da utiče tako što bi prosečna cena nastavila da se penje iznad četiri dolara po galonu, saopštio je Bernard Yaros, vodeći ekonomista u kompaniji Oxford Economics.

Prema poslednjim izveštajima, prosečna cena benzina u SAD u sredu je dostigla 4,06 dolara po galonu, što je najviši nivo od avgusta 2022. godine. Zvaničnici navode da bi svako dodatno produžavanje zatvorenosti Ormuskog moreuza moglo održati ili povećati ovaj trend rasta cena.

Ormuzki moreuz je jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za izvoz nafte iz Persijskog zaliva. Blokada ovog prolaza ima direktan uticaj na globalni snabdevanje energentima. Analitičari ističu da će buduća kretanja zavisiti od razvoja situacije na terenu i eventualnih političkih dogovora.

Predsednik SAD najavio je novo obraćanje javnosti povodom sukoba sa Iranom, dok ekonomski eksperti i dalje prate kretanja na berzama i potencijalne posledice po svetsku ekonomiju. Prema navodima izvora, dalji razvoj situacije zavisiće od odluka političkih aktera i spremnosti na pregovore. Nezavisno nije moguće potvrditi sve procene o mogućim cenama nafte i gasa u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp zapretio obustavom isporuke oružja Ukrajini zbog spora o Ormuskom moreuzu

Tri američka zvaničnika navode da je pretnja usledila nakon što su evropski saveznici odbili učešće u deblokadi strateškog prolaza

Published

on

By

Tri američka zvaničnika navode da je pretnja usledila nakon što su evropski saveznici odbili učešće u deblokadi strateškog prolaza

Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će Sjedinjene Američke Države obustaviti isporuku oružja Ukrajini ukoliko evropski saveznici ne pristanu da se pridruže koaliciji za deblokadu Ormuskog moreuza, navode izvori upoznati sa dešavanjima. Prema navodima tri neimenovana američka zvaničnika, Tramp je ovakav stav izneo nakon što su članice NATO, pre svega iz Evrope, odbile zahtev za angažovanje u ovom strateškom regionu.

Generalni sekretar NATO Mark Rute reagovao je na Trampovu pretnju time što je insistirao da Francuska, Nemačka i Velika Britanija izdaju zajedničku izjavu kojom bi izrazile spremnost da daju doprinos obezbeđivanju sigurnog prolaza kroz Ormuski moreuz. Kako navode izvori, izjava je brzo sastavljena, a ostale zemlje su se priključile naknadno zbog kratkog vremenskog roka.

Tramp je ranije isticao nezadovoljstvo evropskim saveznicima zbog, kako navodi, nedovoljne podrške Sjedinjenim Državama u konfliktu sa Iranom, dok istovremeno rat u Ukrajini prikazuje kao pretežno evropski problem. “Mi smo tu da štitimo NATO i evropske saveznike od Rusije, ali oni nisu tu za nas. To je smešno”, rekao je Tramp prošle nedelje tokom sastanka svog kabineta.

U današnjoj izjavi za javnost, Tramp je najavio da planira da razmotri mogućnost povlačenja SAD iz NATO, što će biti tema njegovog obraćanja američkoj javnosti. Prema navodima izvora, mehanizam za prioritetnu nabavku oružja za Ukrajinu mogao bi biti suspendovan ukoliko evropske države ne promene stav. “Rute je insistirao na zajedničkoj izjavi jer je Tramp zapretio da će se povući iz ovog mehanizma i iz podrške Ukrajini uopšte”, rekao je jedan od izvora.

Situacija je i dalje napeta, a zvaničnici najavljuju nastavak razgovora među saveznicima o zajedničkom pristupu bezbednosnim pitanjima u regionu Ormuskog moreuza i podršci Ukrajini.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Irana uputio otvoreno pismo američkom narodu povodom odnosa Vašingtona prema Teheranu

Masud Pezeškijan postavio pitanje interesa američke politike i pozvao na preispitivanje narativa o Iranu

Published

on

By

Masud Pezeškijan postavio pitanje interesa američke politike i pozvao na preispitivanje narativa o Iranu

Predsednik Irana Masud Pezeškijan objavio je danas otvoreno pismo upućeno građanima Sjedinjenih Američkih Država, u kojem je doveo u pitanje prioritete američke politike prema Iranu i ulozi Sjedinjenih Država na Bliskom istoku. U pismu je istakao da iranski narod ne gaji neprijateljstvo prema drugim narodima, uključujući građane Amerike, Evrope i susednih zemalja, već pravi jasnu razliku između vlada i naroda.

Pezeškijan je izjavio da prikazivanje Irana kao pretnje nije zasnovano na istorijskim činjenicama, već je rezultat političkih i ekonomskih interesa moćnih država, koje, prema njegovim rečima, stvaraju neprijatelje kako bi opravdale vojnu dominaciju i održale industriju naoružanja. On je naveo da su Sjedinjene Države koncentrisale veliki broj vojnih snaga oko Irana i ocenio da se nijedna zemlja u takvim okolnostima ne bi odrekla jačanja svojih odbrambenih kapaciteta.

“Ono što je Iran uradio, i nastavlja da radi, jeste odmeren odgovor zasnovan na legitimnoj samoodbrani, a nikako pokretanje rata ili agresije”, poručio je Pezeškijan. Dodao je da nastavak vojne agresije utiče na živote i perspektive ljudi, upitavši kojima interesima američkog naroda takvo ponašanje zaista služi i da li postoji objektivna pretnja koja bi opravdala takav pristup.

Predsednik Irana je naveo da je Iran vodio pregovore, postigao sporazum i ispunio svoje obaveze, dok je odluka o povlačenju iz sporazuma i eskalaciji konflikta bila izbor američke vlade. On je ocenio da napadi na iransku infrastrukturu predstavljaju ratni zločin i nose posledice koje prevazilaze granice Irana.

Pezeškijan je istakao da aktuelna politika nije demonstracija snage, već pokazatelj strateške zbunjenosti i nemogućnosti postizanja održivog rešenja. On je postavio pitanje da li je američka politika prema Iranu pod uticajem i manipulacijom izraelskog režima, kao i da li su tvrdnje o iranskoj pretnji deo pokušaja da se pažnja globalne javnosti skrene sa dešavanja u Palestini.

U svom obraćanju, Pezeškijan je pozvao građane SAD da, umesto oslanjanja na izveštaje i narative, razgovaraju sa onima koji su posetili Iran ili sa uspešnim iranskim imigrantima širom sveta. Prema njegovim rečima, svet se danas nalazi na raskrsnici, a budućnost generacija zavisi od izbora između konfrontacije i angažmana.

“Kroz milenijume istorije, Iran je opstao otporan i ponosan. Sve što je ostalo od agresora jesu ukaljana imena u istoriji, dok Iran i dalje postoji”, zaključio je Pezeškijan u svom pismu.

Pročitaj još

U Trendu