Connect with us

Svet

Alberta glasala o otcepljenju: Zašto je većina ipak izabrala ostanak u Kanadi

Prvi rezultati pokazuju da je 76,5 odsto građana Alberte glasalo za ostanak u Kanadi, dok je 23,5 odsto podržalo ideju referenduma o nezavisnosti.

Objavljeno pre

,

Alberta glasala o otcepljenju: Zašto je većina ipak izabrala ostanak u Kanadi – rezultati glasanja o otcepljenju od Kanade Foto Izvor: Pink.rs, Pixabay

Prvi rezultati pokazuju da je 76,5 odsto građana Alberte glasalo za ostanak u Kanadi, dok je 23,5 odsto podržalo ideju referenduma o nezavisnosti.

Stanovnici kanadske pokrajine Alberta odlučili su na glasanju da pokrajina ostane deo Kanade, što pokazuju prvi rezultati izjašnjavanja. Ključno pitanje ovog glasanja bilo je da li će se održati obavezujući referendum o otcepljenju, a prema preliminarnim podacima, većina građana Alberte odbacila je tu mogućnost. Prvi rezultati glasanja o otcepljenju od Kanade ukazuju da je 76,5 odsto birača podržalo ostanak u Kanadi, dok se 23,5 odsto izjasnilo za organizovanje referenduma o nezavisnosti.

Glasačka mesta u Alberti zatvorena su sa zakašnjenjem, tačno u 23 sata po lokalnom vremenu. Neka birališta otvorena su kasnije nego što je bilo planirano, što je uticalo na prolongiranje celokupnog procesa. Pristalice otcepljenja, koje su se okupile u Edmontonu na proseparatističkom skupu, primile su prve projekcije sa vidnim razočaranjem. Naime, rezultati nisu išli u prilog onima koji su se zalagali za nezavisnost pokrajine.

Kako su protekli izbori u Alberti

Prema saopštenju, glasači su morali da odluče da li žele ostanak u Kanadi ili pokretanje procesa za referendum o nezavisnosti. Zanimljivo je da su ankete pre izjašnjavanja ukazivale na sličan rezultat, jer je većina građana bila za očuvanje jedinstva zemlje. U Edmontonu je atmosfera bila napeta, a optimizam pristalica nezavisnosti brzo je splasnuo kada su se na ekranima pojavili prvi rezultati.

Jedna od prisutnih žena obratila se okupljenima rečima: “Liberalne laži! Molim vas, ne brinite”, pokušavajući da uteši razočarane simpatizere pokreta za otcepljenje. Ipak, prema zvaničnim podacima, predlog o održavanju referenduma nije prihvaćen.

Reakcije nakon rezultata i širi kontekst

Predstavnici separatističkog pokreta smatraju da Otava već godinama zanemaruje interese Alberte, koja je poznata po tome što poseduje četvrta najveća nalazišta nafte na svetu. Jedan od lidera pokreta, Mič Silvestr, izjavio je da će biti potrebno još mnogo truda da se umanji želja za nezavisnošću u pokrajini, čak i nakon ovog rezultata. “Ja sam iz ruralne Alberte, a u ruralnim sredinama razgovori su više usmereni ka nezavisnosti”, istakao je Silvestr i dodao da će pokret morati da proceni sledeće korake.

Sa druge strane, deo građana koji je podržao ostanak u Kanadi naveo je kao razlog želju za očuvanjem jedinstva i strah od potencijalnih spoljašnjih uticaja na nezavisnu Albertu. Pored toga, starosedelačko stanovništvo pokrajine protivilo se inicijativi, tvrdeći da bi eventualno otcepljenje narušilo postojeće sporazume o zemljištu postignute sa kanadskim vlastima.

Separatistički pokreti i dalje izazov za Kanadu

Alberta nije jedina pokrajina u Kanadi u kojoj postoji izražen separatistički sentiment. Ranije ovog meseca, separatistička Partija Kvebeka ostvarila je pobedu na izborima u toj pokrajini, ali nije osvojila dovoljno mandata za samostalnu vlast. Frustracija prema liberalnoj vladi u Otavi i premijeru Marku Karniju motivisala je deo građana da podrže nezavisnost, ali su rezultati u Alberti pokazali da je za sada većina za očuvanje postojeće državne zajednice.

Zbog toga, prema ocenama posmatrača, tema nezavisnosti i dalje ostaje aktuelna u političkom životu Kanade. Ipak, rezultati glasanja o otcepljenju od Kanade pokazuju da građani Alberte trenutno više veruju u rešenja unutar postojeće federacije nego u neizvesnost koju bi donelo odvajanje.

Pročitaj još

Svet

Italija šalje vojsku u Milano: Šta donose bezbednosne mere posle nemira

Vlada planira raspoređivanje 500 vojnika u Milanu nakon sukoba demonstranata i policije, dok prodavnice preduzimaju mere opreza.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Italija šalje vojsku u Milano: Šta donose bezbednosne mere posle nemira

Vlada planira raspoređivanje 500 vojnika u Milanu nakon sukoba demonstranata i policije, dok prodavnice preduzimaju mere opreza.

Italija će rasporediti 500 vojnika u Milano kako bi odgovorila na nemire koji su se dogodili tokom vikenda, najavljeno je u zvaničnom saopštenju vlade premijerke Đorđe Meloni. Ove mere predstavljaju deo šireg paketa bezbednosti koji bi trebalo da bude usvojen na današnjoj sednici kabineta, nakon što je Mateo Salvini, zamenik premijerke, najavio konkretne korake posle dva dana nasilja u finansijskoj prestonici Italije.

Povećane bezbednosne mere u Milanu

U prethodna dva dana, Milano je bio poprište sukoba između demonstranata i policije. Demonstranti su pljačkali prodavnice, vandalizovali imovinu i palili kante za smeće. Zbog toga je vlada odlučila da pošalje pojačanje vojske kako bi, kako navode, “branila Milano”. U centru grada, radnici su postavljali daske na izloge, dok su luksuzne prodavnice kao što su “Šanel”, “Tifani” i “Dior” uklonile robu iz izloga iz predostrožnosti. Policija je sinoć pojačano patrolirala ulicama, a događaje je, prema izveštajima, posmatrala i šačica turista.

Reakcije vlade i dodatne mere

Vlada je sinoć održala sastanak sa ministrima i šefovima bezbednosti kako bi razmotrila trenutnu situaciju. Đorđa Meloni je osudila nasilje, dok je Antonio Tajani, šef diplomatije i zamenik premijera, istakao na društvenim mrežama da će država odlučno reagovati na napade, sa posebnim merama protiv maloletničkog nasilja. Planirane mere uključuju mogućnost produženja preventivnog pritvora za maloletnike i oštrije suzbijanje omladinskih bandi, a deo su zakona koji je trenutno u parlamentu.

Privođenja i poređenje sa situacijom u Francuskoj

Prema policijskom saopštenju, tokom nemira u Milanu u nedelju privedena je 271 mlada osoba. Od tog broja, 32 je uhapšeno, uključujući 23 maloletnika i 13 stranih državljana, dok je još 28 osoba prijavljeno pravosudnim organima. Nemiri su takođe zabeleženi u gradovima na severu Italije kao što su Bolonja, Breša, Bergamo i Torino. Ove demonstracije predstavljaju odjek nedavnih protesta u Francuskoj, gde su građani izašli na ulice zbog rasta troškova života i pada javnih usluga.

Dalji koraci i očekivanja

Očekuje se da će raspoređivanje vojske biti potvrđeno na današnjoj sednici vlade, a Milano ostaje pod pojačanim merama bezbednosti. Vlada naglašava da će dalji koraci zavisiti od razvoja situacije na terenu. U međuvremenu, prodavnice i građani ostaju oprezni, dok se javnost pita kakav će efekat imati prisustvo vojske na svakodnevni život u finansijskoj prestonici Italije.

Pročitaj još

Svet

Francuska pred subotnje proteste: Pojačane policijske snage u Parizu i Marseju

Ministar unutrašnjih poslova najavljuje mobilizaciju većeg broja policajaca širom francuskih gradova zbog najavljenih protesta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Francuska pred subotnje proteste: Pojačane policijske snage u Parizu i Marseju – protesti u Francuskoj

Ministar unutrašnjih poslova najavljuje mobilizaciju većeg broja policajaca širom francuskih gradova zbog najavljenih protesta.

Najavljeni protesti u Francuskoj, posebno u Parizu i Marseju, izazivaju opsežne bezbednosne pripreme na nacionalnom nivou. Prema najavi ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza, u subotu će biti raspoređen znatno veći broj pripadnika policije nego prethodnog vikenda, kako bi se odgovorilo na očekivane nemire i očuvala javna bezbednost.

On je ovu najavu izneo nakon sastanka sa gradonačelnikom Marseja Benoa Pajanom, koji je ranije kritikovao brojnost i efikasnost policijskih snaga tokom prošlonedeljnih dešavanja u ovom gradu. Zbog toga je ministar istakao da će policija primeniti znatno odlučniju i bržu taktiku u slučaju novih incidenata tokom najavljenog okupljanja.

Pojačane mere pred proteste

Taktika bezbednosnih snaga biće, kako je naveo ministar, agresivnija i efikasnija, sa većim brojem policajaca na terenu. “Rasporedićemo veoma značajne policijske snage, kojih će u svakom slučaju biti više nego prošle subote”, najavio je Loran Nunjez. Ova odluka doneta je nakon oštrih zahteva gradonačelnika Benoa Pajana, koji je zatražio zvanično objašnjenje o načinu delovanja policije tokom prošlih nemira i izrazio zabrinutost zbog nedovoljnog prisustva bezbednosnih službi.

U izjavi ministra podvučeno je da će policija ovog puta delovati “u pokretu i uz izuzetno brzu reakciju”, kako bi se predupredili eventualni incidenti i osigurala sigurnost građana tokom protesta. Štaviše, vlasti su naglasile da se ove mere odnose ne samo na Pariz i Marsej, već i na druge veće gradove širom zemlje gde su protesti najavljeni.

Reakcije gradonačelnika i očekivanja građana

Gradonačelnik Marseja Benoa Pajan javno je dovodio u pitanje prethodnu strategiju policije, navodeći da je broj angažovanih snaga bio nedovoljan za efikasno rešavanje prošlonedeljnih nereda. Kao rezultat toga, očekuje se da će ovog vikenda, zbog pojačane mobilizacije, situacija biti pod većom kontrolom.

U međuvremenu, građani su izrazili zabrinutost zbog mogućih sukoba tokom subotnjih protesta. Ipak, prema saopštenju nadležnih, najavljen veći broj policajaca i promenjena taktika trebalo bi da doprinesu mirnijem i bezbednijem toku događaja.

Pored toga, najavljeno je da će policijske jedinice biti fleksibilnije i spremne da reaguju na različite scenarije, u skladu sa razvojem situacije na terenu. Očekuje se da će ove mere osigurati bolju zaštitu građana i imovine tokom predstojećih protesta.

Pročitaj još

Svet

Oluja ‘Adam’ izazvala teške poplave u Valensiji: Broj žrtava porastao na četiri

Ekstremne padavine pogodile region Levante i Balearska ostrva, spasioci nastavljaju napore u otežanim uslovima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Oluja 'Adam' izazvala teške poplave u Valensiji: Broj žrtava porastao na četiri – oluja Adam Valensija

Ekstremne padavine pogodile region Levante i Balearska ostrva, spasioci nastavljaju napore u otežanim uslovima

Broj žrtava koje je izazvala oluja ‘Adam’ i razorne poplave u španskoj pokrajini Valensija porastao je na četiri, prema zvaničnoj informaciji lokalnih vlasti. Uslovi na terenu su izuzetno komplikovani zbog urušavanja puteva i velikih količina vode koje su poplavile brojna naselja. Spasilačke ekipe do sada su uspele da evakuišu 450 ljudi iz pogođenih područja, a akcije spašavanja se nastavljaju i dalje.

Ova elementarna nepogoda pogodila je širi region Levante na Iberijskom poluostrvu, kao i Balearska ostrva. Posebno teška situacija je na južnoj obali Valensije i u severnom delu Alikantea, gde su zabeležene ekstremne količine kiše — između 600 i 700 litara po kvadratnom metru.

Spasioci rade u opasnim uslovima

Zbog urušenih puteva i bujica, spasilačke ekipe rade u izuzetno rizičnim okolnostima. Ipak, zahvaljujući njihovim naporima, veliki broj ljudi je već evakuisan na bezbedno. U međuvremenu, lokalne vlasti ističu da se operacije spašavanja sprovode neprekidno, bez obzira na složene okolnosti na terenu. Takođe, zbog štete koja je pričinjena infrastrukturnim objektima, očekuje se da će normalizacija uslova potrajati.

Osim toga, oluja je izazvala i značajno povećanje nivoa reka i vodotokova, što dodatno komplikuje napore spasioca. U pojedinim mestima, kao što je Oliva u pokrajini Valensija, automobili su gotovo potpuno prekriveni vodom, a ulice su pod vodom i neprohodne.

Ekstremne padavine pogodile Levante i Balearska ostrva

Prema zvaničnim podacima, region Levante zabeležio je rekordne padavine, dok su Balearska ostrva takođe pogođena obilnim kišama. U pojedinim delovima Valensije i Alikantea izmereno je između 600 i 700 litara kiše po kvadratnom metru. Kao rezultat toga, došlo je do poplava koje su nanele veliku štetu stambenim i infrastrukturnim objektima. Međutim, lokalne službe naglašavaju da je prioritet spašavanje ljudi i sprečavanje novih žrtava.

Pored toga, spasilačke ekipe ističu da je situacija pod stalnim nadzorom i da se prati razvoj vremenskih prilika u narednim danima. Stanovništvu u pogođenim područjima preporučuje se oprez i praćenje zvaničnih uputstava.

Na kraju, prema najnovijim informacijama, oluja ‘Adam’ nastavlja da prouzrokuje probleme u španskim priobalnim regionima, a nadležne službe ulažu maksimalne napore kako bi šteta bila što manja.

Pročitaj još

U Trendu