Connect with us

Svet

Administracija SAD izuzima bušenje nafte i gasa u Meksičkom zalivu iz Zakona o ugroženim vrstama

Vlada SAD potvrdila odluku u kontekstu energetskih izazova tokom sukoba sa Iranom, ekološke grupe najavljuju pravne korake

Published

on

pexels-photo-9336587

Vlada SAD potvrdila odluku u kontekstu energetskih izazova tokom sukoba sa Iranom, ekološke grupe najavljuju pravne korake

Administracija Sjedinjenih Američkih Država donela je odluku o izuzimanju aktivnosti bušenja nafte i gasa u Meksičkom zalivu iz primene Zakona o ugroženim vrstama, saopšteno je u utorak, 31. marta 2026. Odluku je donela Vladina komisija poznata kao Endangered Species Committee, u okviru koje su prisutni visoki zvaničnici, uključujući sekretara za unutrašnje poslove SAD. Ova komisija sastala se prvi put posle više decenija zbog povećane potražnje i rasta cena energenata izazvanih sukobom SAD i Irana.

Prema rečima američkog sekretara za odbranu, kao i drugih zvaničnika, suđenja i tužbe ekoloških organizacija mogli bi uticati na domaće snabdevanje energijom tokom aktuelnih sukoba. “Prekid proizvodnje nafte u Zalivu ne utiče samo na nas, već koristi i našim protivnicima”, izjavili su zvaničnici tokom sastanka. Dodaje se da ovakve situacije mogu dovesti do smanjenja sposobnosti SAD da obezbede potrebne resurse.

Ekološke organizacije pokušale su da ospore održavanje sastanka, ali nisu uspele, najavljujući nastavak pravne borbe protiv izuzetka. Prema navodima ovih grupa, izuzeće bi moglo imati negativne posledice po retke vrste koje nastanjuju Meksički zaliv, među kojima se izdvaja vrsta kitova poznata kao Rice’s whale. Prema podacima američkih vladinih biologa, procenjuje se da u Zalivu živi oko 50 primeraka ove vrste.

Komisija, poznata i pod neformalnim nazivom “God Squad”, ima ovlašćenje da odlučuje o izuzecima iz Zakona o ugroženim vrstama u slučajevima kada se proceni da su u pitanju značajni ekonomski ili bezbednosni interesi. Odluka je doneta u trenutku kada su cene goriva u SAD dostigle najviši nivo od 2022. godine, dok je prosečna cena galona benzina premašila 4 dolara, navode američke institucije.

Ekološke grupe upozoravaju da bi izuzimanje moglo dovesti do ubrzanja izumiranja pojedinih životinjskih vrsta koje žive isključivo u ovom regionu, dok su predstavnici vlade SAD istakli da je prioritet održavanje energetskih kapaciteta tokom perioda povećane nestabilnosti. Pravne procedure i dalje su u toku, a sudske odluke o eventualnim žalbama očekuju se u narednim mesecima.

Odluka dolazi u kontekstu globalnih energetskih promena izazvanih sukobom između SAD i Irana, što je uticalo na tržište nafte i gasa širom sveta. SAD su među vodećim proizvođačima nafte, ali aktuelni događaji pokazuju da ni visoka proizvodnja ne garantuje stabilnost cena u uslovima međunarodnih tenzija. Sve strane su najavile da će pažljivo pratiti dalji razvoj situacije i moguće posledice ove odluke na ekosistem Meksičkog zaliva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Jamie Dimon ističe značaj kapitalizma u aktuelnoj ekonomskoj situaciji

Direktor JPMorgan Chase govori o ulozi kapitalizma, trenutnim izazovima i novim inicijativama, potvrđuju američki izvori

Published

on

By

Direktor JPMorgan Chase govori o ulozi kapitalizma, trenutnim izazovima i novim inicijativama, potvrđuju američki izvori

Jamie Dimon, direktor banke JPMorgan Chase, izneo je svoje viđenje trenutnog ekonomskog sistema Sjedinjenih Američkih Država u intervjuu sa novinarom, navodeći da su kritike kapitalizma kao sistema koji više ne donosi koristi većem delu stanovništva, po njegovim rečima, pogrešne. Dimon je priznao da kapitalizam ima određene nedostatke, ali smatra da je kroz ovaj sistem, kako je istakao, veliki broj ljudi širom sveta izašao iz siromaštva.

Njegove izjave dolaze u trenutku kada se brojni građani Sjedinjenih Država suočavaju sa izazovima zbog rasta troškova života, a prema poslednjim anketama, smanjuje se broj onih koji kapitalizam vide u pozitivnom svetlu. Takođe, prema istraživanju američkih izvora, većina građana smatra da je danas teže kupiti kuću, podizati porodicu i pronaći dobar posao nego što je to bio slučaj ranije.

Dimon je razgovarao sa novinarom nakon predstavljanja nove inicijative banke JPMorgan Chase pod nazivom „American Dream“, koja ima za cilj ulaganje značajnih sredstava u lokalne zajednice, podršku malim preduzećima, pristupačnom stanovanju i otvaranju novih radnih mesta.

Govoreći o ljudskom faktoru, Dimon je naveo da se sebičnost i druge negativne osobine mogu pronaći u različitim društvenim poretima, bez obzira na to da li je reč o kapitalističkim ili drugim ekonomskim sistemima. Istakao je da pojedinačna preduzeća ponekad čine pogrešne poteze, ali smatra da to nije posledica samog kapitalizma.

Iako je ocenio da je Sjedinjene Države vidi kao prosperitetnu naciju, Dimon je ukazao da donji deo stanovništva po prihodima nije ostvario značajniji napredak u poslednjem periodu. Prema njegovim rečima, prihodi te grupe građana nisu znatno porasli i oni se suočavaju sa većim poteškoćama u svakodnevnom životu.

Podaci američkih istraživanja pokazuju da većina anketiranih smatra da se prilike najviše otvaraju za bogatiji deo stanovništva, dok je procenat onih koji to isto misle za srednju klasu znatno manji. Analitičari ovakve podatke povezuju sa pojavom takozvane „K-oblikovane ekonomije“, što označava jasnu razliku u ekonomskom napretku između bogatijih i manje imućnih građana.

Dimon je deo trenutnih izazova u pogledu pristupačnosti i životnog standarda pripisao određenim politikama, ali je naglasio da su potrebne promene kako bi se omogućio napredak što širem sloju stanovništva.

Pročitaj još

Svet

Jamie Dimon: Veštačka inteligencija može unaprediti život, ali donosi izazove za radnu snagu

Direktor JPMorgan-a istakao potencijal AI tehnologije, uz upozorenje na moguće posledice po tržište rada

Published

on

By

Direktor JPMorgan-a istakao potencijal AI tehnologije, uz upozorenje na moguće posledice po tržište rada

Generalni direktor JPMorgan-a Jamie Dimon izjavio je da razvoj veštačke inteligencije ima potencijal da značajno unapredi kvalitet života u narednim decenijama, ali je istovremeno ukazao na rizike koje ovakva tehnologija može doneti radnoj snazi. On je u intervjuu naveo da očekuje da bi za 30 godina nove generacije mogle raditi kraću radnu nedelju i živeti duže, zahvaljujući napretku u medicini i drugim oblastima.

Dimon je naglasio da AI može doprineti razvoju zdravstva, unapređenju bezbednosti u saobraćaju i stvaranju novih materijala. Prema njegovim rečima, tehnologija bi mogla značajno doprineti pronalaženju rešenja za bolesti poput raka i smanjenju broja saobraćajnih nesreća.

Međutim, Dimon je upozorio da bi veštačka inteligencija mogla imati značajan uticaj na tržište rada, posebno ukoliko se proces digitalizacije odvija prebrzo. On je ukazao na mišljenja stručnjaka koji procenjuju da bi brza primena AI mogla dovesti do zamene miliona radnih mesta.

Istovremeno, Dimon je istakao da mnogi ekonomisti smatraju da će AI dugoročno otvoriti više novih radnih mesta nego što će ih ukinuti. Kao rešenje naveo je potrebu za zajedničkim delovanjem državnog i privatnog sektora, kako bi se radnici obučili za nove poslove i oblasti koje će biti tražene na tržištu. Prema njegovim rečima, to podrazumeva masovnu prekvalifikaciju i preusmeravanje zaposlenih u sektore gde postoji manjak radne snage, poput napredne proizvodnje.

Dimon je pozvao na saradnju vlade i poslovnog sektora u razvoju strategija koje bi omogućile društvu da se pripremi za promene koje donosi AI. On je ocenio da dugoročno, koristi od veštačke inteligencije mogu biti značajne, ali da je važno pravovremeno reagovati na moguće izazove tokom tranzicije, posebno u periodima kada promene mogu privremeno uzrokovati gubitke radnih mesta.

Na kraju, Dimon je zaključio da je zajednički zadatak lidera u privredi i politici da pažljivo upravljaju procesom digitalne transformacije kako bi se maksimizirale koristi i umanjili rizici za zaposlene.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD potpisao uredbu o ograničenju glasanja putem pošte

Bela kuća potvrdila donošenje uredbe kojom se uvode stroža pravila za glasanje na daljinu, očekuju se sudski izazovi

Published

on

By

Bela kuća potvrdila donošenje uredbe kojom se uvode stroža pravila za glasanje na daljinu, očekuju se sudski izazovi

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao je izvršnu uredbu kojom se od saveznih država zahteva uvođenje strožih pravila za glasanje putem pošte, saopštila je Bela kuća u utorak. Uredba takođe nalaže administraciji da sastavi listu američkih državljana sa pravom glasa u svakoj saveznoj državi, koristeći podatke iz relevantnih baza.

Prema informacijama iz administracije, novi sekretar za unutrašnju bezbednost dobio je zadatak da izradi spisak građana sa pravom glasa na osnovu podataka iz Uprave za socijalno osiguranje. Uredba predviđa da Poštanska služba Sjedinjenih Država šalje glasačke listiće putem pošte isključivo osobama sa federalno pripremljene i odobrene liste za glasanje na daljinu. Za svaki glasački listić predviđeno je jedno koveratno pakovanje.

Tokom potpisivanja u Vašingtonu, predsednik je izjavio da, prema njegovim rečima, postoji zabrinutost zbog neregularnosti u procesu glasanja putem pošte. Navodeći da su pitanja identifikacije i dokaza o državljanstvu odložena za kasnije, predsednik je naglasio potrebu za dodatnim merama kontrole.

Prema izjavama zvaničnika Bele kuće, savezne države koje ne usklade svoje procedure sa novom uredbom mogu biti izložene riziku od gubitka federalnih sredstava. Međutim, nije precizirano kako će se uredba primeniti na države koje već sprovode primarne izbore, niti šta će se desiti ukoliko neki građani budu nenamerno izostavljeni sa nove liste birača.

Očekuje se da će nova izvršna uredba biti osporena na sudovima, s obzirom na to da nije prethodno prošla kroz Kongres i da uvodi značajne promene u izborni proces. Pravni stručnjaci ističu da nije jasno da li uredba može biti sprovedena pre završetka izbornih ciklusa koji su već u toku u pojedinim državama.

Uvođenje ovakvih mera deo je šireg političkog diskursa u Sjedinjenim Državama o integritetu izbornog procesa, posebno uoči predstojećih izbora. Prethodnih godina, glasanje putem pošte bio je predmet polemika i različitih pristupa na državnom i saveznom nivou.

Zvaničnih reakcija pojedinih saveznih država na sadržaj i primenu nove uredbe za sada nema. Administracija je najavila dalja pojašnjenja u narednom periodu, dok se očekuje i odgovor sudskih instanci na moguće žalbe na ovu odluku.

Pročitaj još

U Trendu