Connect with us

Svet

Sukobi tokom antiimigrantskih protesta u Belfastu, povređeno 12 policajaca

Policija koristi vodene topove u Njutnabiju, istraga u toku nakon napada na domove etničkih manjina

Published

on

Foto Izvor:

Policija koristi vodene topove u Njutnabiju, istraga u toku nakon napada na domove etničkih manjina

Severna Irska je drugu noć zaredom bila poprište žestokih sukoba i antiimigrantskih protesta, koji su eskalirali u nasilje na ulicama Belfasta i okolnih mesta. U utorak, nakon brutalnog napada nožem u ponedeljak, demonstranti su palili kuće, automobile i autobuse, dok su čitave porodice, uključujući decu, bile primorane da napuste svoje domove, navode policijski izvori.

Policija je saopštila da je upotrebila vodene topove kako bi rasterala okupljene u Njutnabiju, gde su demonstranti napadali policijska vozila. Tokom nereda, 12 policajaca je povređeno, a prema izjavama zvaničnika, neki su zadobili povrede od Molotovljevih koktela.

“Istraga je u toku i prioritet nam je zaštita građana i uspostavljanje reda”, izjavio je portparol policije. Dodaje se da su napadači išli od vrata do vrata, ciljajući domove imigranata, usled čega je na desetine ljudi ostalo bez krova nad glavom.

Zvaničnici apeluju na građane da ostanu smireni i poštuju bezbednosne mere dok traje istraga. Policija je pojačala prisustvo na kritičnim tačkama u Belfastu i okolnim mestima kako bi sprečila dalju eskalaciju nasilja.

Prema saopštenju policije, prioriteti su sada identifikacija odgovornih za napade i pružanje podrške porodicama koje su ostale bez domova. Pojedinosti o motivima i osumnjičenima za sada nisu saopštene. Nadležne službe procenjuju štetu i obezbeđuju privremeni smeštaj za pogođene građane.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Svetsko prvenstvo okuplja milione navijača, ekonomski efekat ograničen

Prema podacima međunarodnih organizacija, turnir u tri zemlje donosi umerene ekonomske koristi i povećava zaposlenost

Published

on

By

Prema podacima međunarodnih organizacija, turnir u tri zemlje donosi umerene ekonomske koristi i povećava zaposlenost

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026. godine, koje je počelo 11. juna i održava se u tri zemlje i 16 gradova, predstavlja najveći sportski događaj do sada, kako po obimu tako i po broju navijača. Organizatori očekuju angažman oko šest milijardi ljudi širom sveta i prisustvo približno 6,5 miliona gledalaca na utakmicama, navodi se u zajedničkoj analizi međunarodnih organizacija za sport i trgovinu.

Prema studiji koju su prošle godine objavili FIFA i Svetska trgovinska organizacija, prvenstvo bi moglo doprineti rastu BDP-a Sjedinjenih Američkih Država za 17,2 milijarde dolara, dok se za globalnu ekonomiju procenjuje rast od 40,9 milijardi dolara. Bela kuća je prethodno procenila da bi ekonomski doprinos za SAD mogao iznositi oko 30 milijardi dolara. Za poređenje, ekonomski efekat Super Bowla, jednog od najgledanijih sportskih događaja u SAD, procenjuje se na nekoliko stotina miliona do jedne milijarde dolara, prema podacima ekonomskih istraživanja.

Značajan deo ekonomske koristi turnira očekuje se kroz otvaranje novih radnih mesta. Izveštaj o zapošljavanju za maj mesec pokazao je značajan porast broja zaposlenih u sektoru turizma i ugostiteljstva u SAD, što se delimično pripisuje dolasku velikog broja posetilaca tokom prvenstva.

Domaći gradovi, među kojima su Atlanta, Boston, Dalas, Hjuston, Kanzas Siti, Los Anđeles, Njujork/Nju Džerzi, Filadelfija, Sijetl i oblast San Franciska, očekuju povećanu potrošnju tokom trajanja turnira. Prema proceni jedne finansijske tehnološke kompanije, svaki grad domaćin može računati na između 160 i 620 miliona dolara dodatne ekonomske aktivnosti tokom šampionata.

Međunarodni posetioci, prema navodima Udruženja za putovanja SAD, prosečno će potrošiti više od 5.000 dolara po osobi tokom boravka u zemlji domaćinu. Pored sportskih aktivnosti, očekuje se i povećanje aktivnosti u sektoru igara na sreću, s obzirom na veliki broj utakmica i globalni interes za ishod turnira.

Iako su ukupne ekonomske koristi značajne, eksperti navode da su one umerene u poređenju sa velikim očekivanjima. Organizacija ovakvog događaja zahteva značajna ulaganja u infrastrukturu i logistiku, a dugoročni efekti na lokalnu ekonomiju variraju u zavisnosti od grada i prethodnih investicija.

Organizatori i lokalne vlasti ističu da je prvenstvo prilika za promociju gradova domaćina i privlačenje međunarodnih gostiju, dok ekonomski analitičari ukazuju da su neposredni finansijski efekti često ograničeni, ali da mogu doprineti razvoju turističke i ugostiteljske ponude.

Podaci o ukupnom broju posetilaca i ekonomskoj dobiti biće poznati nakon završetka turnira, a analize međunarodnih organizacija koristiće se za procenu dugoročnog uticaja na regiju i globalnu ekonomiju.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD nominovao Džej Klejtona za direktora nacionalne bezbednosti

Američka administracija potvrdila nominaciju, Senat treba da odluči o potvrdi, trenutna situacija izaziva reakcije u Kongresu

Published

on

By

Američka administracija potvrdila nominaciju, Senat treba da odluči o potvrdi, trenutna situacija izaziva reakcije u Kongresu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država najavio je 11. juna 2026. godine nominaciju Džeja Klejtona, aktuelnog tužioca Južnog okruga Njujorka, za poziciju direktora nacionalne bezbednosti. Ova informacija potvrđena je zvaničnim saopštenjem iz Bele kuće, dok je predsednik uputio poziv Senatu da što pre razmotri i potvrdi ovu nominaciju.

Predlog dolazi nakon što je aktuelni vršilac dužnosti direktora, Bil Pulte, naišao na protivljenje među članovima Kongresa iz redova demokrata, ali i pojedinih republikanaca. Prema navodima iz administracije, produženje ključnih obaveštajnih ovlašćenja trenutno je odloženo zbog neslaganja oko Pulteove privremene uloge. Demokratski članovi Kongresa najavili su da neće podržati produženje ovih ovlašćenja dok god je Pulte predviđen za tu funkciju. Planirano je da Pulte preuzme dužnost od Tulsi Gabard 19. juna.

Predsednik SAD objavio je nominaciju Džeja Klejtona putem zvanične društvene mreže, ističući njegovu dosadašnju karijeru kao nekadašnjeg predsednika Komisije za hartije od vrednosti i bivšeg rukovodioca jedne od vodećih advokatskih firmi. U objavi je navedeno da je Klejton izuzetno cenjen u pravnim i finansijskim krugovima, te da je predsednik izrazio očekivanje da Senat brzo potvrdi njegovu nominaciju.

Očekuje se da će Senat u narednim danima razmotriti predlog i doneti odluku o potvrdi Klejtona na ovu funkciju. Prethodni direktori nacionalne bezbednosti često su dolazili iz različitih sektora državne uprave ili bezbednosnog aparata, a nominacija Klejtona, koji ima iskustvo u pravosuđu i finansijskom sektoru, predstavlja nastavak trenda imenovanja kandidata sa širokim profesionalnim iskustvom.

Trenutno je situacija u vezi sa produženjem obaveštajnih ovlašćenja neizvesna, dok su reakcije članova Kongresa podeljene. Zvaničnici administracije navode da je izbor novog direktora od ključnog značaja za nastavak rada bezbednosnih agencija, dok deo opozicije izražava zabrinutost zbog procesa imenovanja i trenutne blokade u zakonodavnom telu.

Predsednik SAD najavio je da će prenos dužnosti sa trenutne vršiteljke dužnosti, Tulsi Gabard, na Bil Pulte biti izvršen 19. juna, ali ostaje neizvesno da li će Senat do tada potvrditi Klejtona ili će vršilac dužnosti ostati na funkciji do donošenja konačne odluke. Dalji razvoj situacije zavisiće od rasprave i glasanja u Senatu, kao i eventualnog kompromisa među članovima Kongresa.

Pročitaj još

Svet

SAD prati aktivnosti Kine u Južnom kineskom moru kod spornog grebena

Američke obaveštajne službe nadgledaju kineske operacije u blizini grebena kod Filipina, potvrđuju zvaničnici

Published

on

By

Američke obaveštajne službe nadgledaju kineske operacije u blizini grebena kod Filipina, potvrđuju zvaničnici

Američke obaveštajne agencije intenzivno prate aktivnosti Kine u blizini spornog grebena u Južnom kineskom moru, navode zvaničnici upoznati sa situacijom. Prema informacijama koje su za sada dostupne, analitičari proučavaju niz nedavnih kineskih pomorskih operacija u okolini grebena Scarborough, nenaseljenog atola koji se nalazi oko 225 kilometara zapadno od filipinskog ostrva Luzon.

Zvaničnici SAD, koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti teme, navode da je Kina u centralnom delu grebena postavila objekat za koji zvanični Peking navodi da je „naučna struktura“. Ovakav potez izazvao je nezadovoljstvo Filipina, budući da se radi o oblasti na koju obe strane polažu pravo.

Američki obaveštajni izvori ističu da se pažljivo motre sve promene na terenu, posebno u svetlu mogućnosti da Kina dodatno učvrsti svoje prisustvo na ovom strateškom mestu. Greben Scarborough predstavlja jedno od najosetljivijih i najspornijih mesta u ovom regionu, a svaka promena statusa može uticati na odnose Kine i Filipina, kao i na širu bezbednosnu situaciju u oblasti.

U izveštajima se navodi da su SAD u kontaktu sa kineskim vlastima povodom navedenih aktivnosti, ali detalji ovih razgovora i potencijalnih diplomatskih koraka nisu objavljeni. Zvaničnih komentara iz Pekinga i Manile o najnovijim operacijama za sada nema.

Grebena Scarborough, koji se nalazi u bogatom ribolovnom području Južnog kineskog mora, predmet je višegodišnjeg spora između Kine i Filipina. Kina poslednjih godina pojačava prisustvo u ovom regionu, što izaziva zabrinutost među susedima i međunarodnom zajednicom.

Američke obaveštajne službe su u prošlosti više puta upozoravale na potencijalne promene u dinamici u Južnom kineskom moru, navodeći da bi svaka trajna izgradnja ili militarizacija spornih područja mogla imati posledice po regionalnu stabilnost. Za sada, prema izvorima, nije potvrđeno da je reč o vojnom objektu, ali se situacija nastavlja pratiti.

Međunarodne organizacije i regionalni posmatrači pozivaju na smirivanje tenzija i rešavanje sporova putem dijaloga. Sukobi oko teritorijalnog razgraničenja u Južnom kineskom moru traju godinama i više puta su dovodili do diplomatskih nesuglasica između država regiona.

Pročitaj još

U Trendu