Connect with us

Srbija

Zašto nam vikend proleti za tren, a radna nedelja traje beskonačno? Nauka ima zanimljivo objašnjenje

Objavljeno pre

,

autumn, park, outdoors, nature, trees, atmosphere, season, autumn, park, park, park, park, park NoName_13

Da li vam se nekada učinilo da petak popodne traje čitavu večnost, dok subota i nedelja prođu gotovo u jednom dahu? Tek što se opustite, već je nedelja uveče i zvoni alarm za ponedeljak.

I nije samo stvar u tome što vikendom radimo ono što volimo. Način na koji naš mozak doživljava vreme menja se u zavisnosti od toga šta radimo, koliko smo pažljivi i koliko novih stvari doživljavamo.

Kada stalno gledamo na sat, vreme deluje sporije

Tokom radnog dana često razmišljamo koliko je još ostalo do pauze, kraja smene ili odlaska kući. Kada smo usmereni na protok vremena, mnogo smo svesniji svakog minuta.

Zato 10 minuta čekanja može delovati beskonačno, dok isti period proveden u zanimljivom razgovoru prođe gotovo neprimetno.

Drugim rečima, što više pratimo vreme, to ga često subjektivno osećamo sporije.

Rutina može da učini da dani „nestanu“

Postoji još jedan zanimljiv paradoks.

Kada svakog dana radimo gotovo iste stvari — ustanemo, odemo na posao, vratimo se kući, večeramo i legnemo — tokom samog dana vreme može delovati sporo. Ali kada se osvrnemo na prethodnu nedelju ili mesec, čini nam se da je sve proletelo.

Razlog je delimično to što naš mozak ne pamti svaki trenutak kao zaseban događaj. Nova i neobična iskustva ostavljaju više različitih uspomena, dok se rutinski dani mogu stopiti u jednu celinu.

Zato leto puno putovanja, druženja i novih iskustava često deluje dugo kada ga se prisećamo, dok nekoliko nedelja iste rutine možemo pamtiti kao „prošlo je za čas“.

A vikendom se dešava upravo suprotno

Kada dođe subota, najčešće nemamo isti osećaj pritiska. Ne gledamo stalno na sat, ne razmišljamo kada moramo da završimo zadatak i imamo veću slobodu da biramo šta ćemo raditi.

Ako dva sata provedemo u društvu, šetnji, filmu ili nekom hobiju, pažnja je usmerena na aktivnost — a ne na kazaljke.

Zato se često desi da pomislimo:

„Kako je već nedelja uveče?!“

Postoji i još jedan razlog

Na doživljaj vremena utiče i naše emocionalno stanje. Dosada, stres i neprijatno čekanje mogu učiniti da nam trenutak deluje duže. Kada smo zainteresovani, zadovoljni ili potpuno zaokupljeni nečim, vreme često subjektivno „leti“.

Zato isti sat može imati potpuno različito trajanje u našoj glavi.

Jedan sat na dosadnom sastanku može izgledati kao tri, dok sat proveden sa osobom koju volimo može proći gotovo neprimetno.

Možemo li da učinimo da vreme ne prolazi „prebrzo“?

Ne možemo zaustaviti vreme, ali možemo promeniti način na koji doživljavamo svakodnevicu.

Stručnjaci često preporučuju da u rutinu ubacimo nova iskustva, drugačije aktivnosti, više kretanja, druženja i trenutaka u kojima smo zaista prisutni.

Čak i mala promena — drugačija ruta do posla, novi recept, šetnja na nepoznatom mestu ili učenje nečega novog — može napraviti razliku u tome koliko nam dan deluje sadržajno.

I možda je upravo u tome najveća ironija vremena:

Dok ga živimo, dosadni dani deluju dugo. Kada ih se sećamo, čini se da su prošli za tren.

Pročitaj još

Srbija

Filmska potera u Indiji: Srpski biciklista ostao bez pasoša i novca, usledila akcija

Dragan Šibalić iz Kragujevca ispričao je kako je na putovanju kroz Indiju ostao bez pasoša i 300 evra i kako je pokušao da reši situaciju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Filmska potera u Indiji: Srpski biciklista ostao bez pasoša i novca, usledila akcija

Dragan Šibalić iz Kragujevca ispričao je kako je na putovanju kroz Indiju ostao bez pasoša i 300 evra i kako je pokušao da reši situaciju.

Poznati srpski biciklista iz Kragujevca, Dragan Šibalić, doživeo je nezaboravnu avanturu tokom svog putovanja kroz Indiju. On je ovog proleća, dok je boravio u indijskom selu, ostao bez pasoša, bankovnih kartica i gotovo 300 evra. Prema njegovom opisu, sve se dogodilo iznenada, a događaj je podsećao na scenario akcionog filma.

Dok je Dragan Šibalić doručkovao poslednje orahe pod drvenim letnjikovcem, primetio je dvoje seljaka koji srpovima žanju pšenicu. Prizor je bio arhaičan, ali ubrzo su mu prišla još dvojica meštana, među kojima je bio i jedan dečak. Odmah su počeli da traže novac, tražeći pet dolara više puta i ne odustajući ni nakon ponovljenih odbijanja. Zbog toga je počeo da pakuje svoje stvari, ali nije slutio šta će se desiti.

Kako je došlo do nestanka pasoša i novca

Nakon što je završio doručak i spakovao opremu, Dragan Šibalić je otkrio da mu nedostaje torbica u kojoj su bili pasoš, bankovne kartice i 300 evra. Odmah je shvatio da je pokraden. U tom trenutku nije bilo jasno ko je odgovoran, ali je odlučio da ne čeka pomoć već da sam pokuša da reši situaciju. Na taj način, situacija je dobila novi obrt, jer je odlučio da pravdu uzme u svoje ruke.

Prema njegovoj priči, ono što je usledilo ličilo je na filmsku poteru. Policija je ubrzo bila obaveštena, a u akciju su se uključili i meštani na motorima. Potraga se nastavila kroz selo, a neočekivani junak, koji je zbog Dragana Šibalića ostavio sve svoje obaveze, pomogao je u potrazi.

Potraga kroz indijsko selo

Meštani su, prema njegovom opisu, pokazali solidarnost i spremnost da pomognu strancu. Iako je gubitak pasoša i novca u zemlji poput Indije ozbiljan problem za svakog putnika, Šibalić je istakao da ga je iznenadila reakcija lokalnog stanovništva. Policija je brzo reagovala, a akcija je uključila više ljudi nego što je očekivao.

Tokom potere kroz selo, događaji su se odvijali dinamično, ali detalje o tome da li su pronašli pasoš i novac Dragan Šibalić nije otkrio u prenosu na društvenim mrežama. Ipak, ova priča iz Indije pokazuje sa kakvim se izazovima mogu suočiti putnici i koliko je važno ostati priseban u nepredviđenim situacijama.

Na kraju, iskustvo koje je doživeo u Indiji pokazuje da ni najiskusniji putnici nisu imuni na rizike tokom avantura. Međutim, uz pomoć lokalne zajednice i policije, moguće je pronaći podršku čak i u najizazovnijim trenucima. Ovako neobična situacija još jednom potvrđuje koliko su putovanja nepredvidiva i kakve pouke mogu doneti svakom avanturisti.

Pročitaj još

Srbija

Svadba Zorice i Aleksandra u Vršcu: Gosti umesto poklona skupili milion dinara za bolesnu decu

Na venčanju u Vršcu mladenci su zamolili goste da novac doniraju NURDOR-u, pa je prikupljeno skoro milion dinara za mališane koji se leče od raka.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Svadba Zorice i Aleksandra u Vršcu: Gosti umesto poklona skupili milion dinara za bolesnu decu – svadba u Vršcu

Na venčanju u Vršcu mladenci su zamolili goste da novac doniraju NURDOR-u, pa je prikupljeno skoro milion dinara za mališane koji se leče od raka.

Jedna posebna svadba u Vršcu privukla je pažnju javnosti svojim humanitarnim karakterom. Tokom proslave venčanja, mladenci Zorica i Aleksandar Avramesku odlučili su da naprave nesvakidašnji gest i zamole goste da novac predviđen za poklone usmere na pomoć bolesnoj deci. Ova akcija rezultirala je time da je na svadbi prikupljeno gotovo milion dinara za decu koja se leče od raka, što je izazvalo pozitivne reakcije u celom društvu.

Prema zvaničnoj objavi sa Fejsbuk strane Nacionalnog udruženja roditelja dece obolele od raka (NURDOR), mladenci su svojim gostima unapred najavili ovu nameru. Umesto uobičajenih poklona i koverti, zatražili su da celokupan iznos koji bi gosti namenili njima bude doniran direktno NURDOR-u. Na taj način, venčanje je postalo prilika da zajednički doprinesu borbi protiv teške bolesti sa kojom se mališani suočavaju.

Kako je protekla humanitarna svadba u Vršcu

Tokom prošlog vikenda, svadba Zorice i Aleksandra Avramesku održana je u Vršcu i ostala upamćena kao pravi primer nesebičnosti i saosećanja. Gosti su, umesto tradicionalnog darivanja mladenaca, dobili NURDOR narukvice, dok je na torti bio ispisan naziv udruženja. Ovaj detalj dodatno je istakao simboliku događaja i podstakao okupljene na zajedništvo u pomaganju drugima.

Osim toga, organizatori su istakli koliko je važno podizanje svesti o potrebama dece koja se leče od raka. Prema njihovim rečima, ovakvi gestovi doprinose širenju solidarnosti u društvu i pokazuju da humanost ima svoje mesto i u najradosnijim životnim trenucima. Na kraju, sakupljeni iznos od skoro milion dinara biće usmeren na podršku mališanima i njihovim porodicama kroz različite programe pomoći koje NURDOR sprovodi.

Reakcije javnosti i značaj ovakvih akcija

Vest o svadbi na kojoj su gosti skupili milion dinara za bolesnu decu odmah je naišla na pozitivne komentare širom Srbije. Mnogi su istakli kako ovakav postupak vraća veru u ljude i podseća na snagu zajedništva. Zbog toga, primer Zorice i Aleksandra Avramesku može biti podstrek drugima da i na svojim proslavama razmisle o sličnim vidovima pomoći.

Na društvenim mrežama je pohvaljen način na koji su mladenci iskoristili svoj poseban dan za dobrobit drugih. Štaviše, iz NURDOR-a su poručili da je svaki ovakav doprinos od izuzetnog značaja, jer sredstva omogućavaju lakši pristup terapijama, bolju psihosocijalnu podršku i nabavku medicinske opreme.

Kao rezultat ove svadbe, prikupljeni novac će osnažiti napore u borbi za zdravlje dece. Ovakve priče naglašavaju koliko su empatija i solidarnost važne vrednosti u svakodnevnom životu i pokazuju da zajedno možemo doprineti lepšoj budućnosti najmlađih.

Pročitaj još

Srbija

Opasnosti na pokretnim stepenicama: Stručnjak objašnjava šta nikako ne treba raditi

Nakon nedavne nesreće u tržnom centru Galerija, stručnjaci upozoravaju na rizike koje nose delovi odeće i obuće na pokretnim stepenicama.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Opasnosti na pokretnim stepenicama: Stručnjak objašnjava šta nikako ne treba raditi

Nakon nedavne nesreće u tržnom centru Galerija, stručnjaci upozoravaju na rizike koje nose delovi odeće i obuće na pokretnim stepenicama.

Pokretne stepenice su deo svakodnevnog života u tržnim centrima, ali nesreća u tržnom centru Galerija, u kojoj je povređeno desetoro dece, pokazuje da rizici ipak postoje. Fokus ključne reči ‘opasnosti na pokretnim stepenicama’ postao je važan za sve koji koriste ovu vrstu prevoza, posebno kada su u pitanju deca.

Stručnjaci ističu da potencijalne opasnosti na pokretnim stepenicama najčešće dolaze od delova odeće i obuće koji se mogu zaglaviti u mehanizmu. Samo jedan trenutak nepažnje dovoljan je da izazove ozbiljne posledice.

Kako nastaju opasnosti na pokretnim stepenicama

Prema rečima Dragana Nikolića, servisera liftova i pokretnih stepenica sa više od 25 godina iskustva, jedan od najvećih rizika predstavljaju slobodni delovi odeće i obuće koji vise oko nogu. “To mogu biti pertle, delovi pantalona, suknja koja se vuče po podu ili bilo šta što može da se zakači i uvuče u mehanizam, naročito prilikom izlaska sa stepenica”, objašnjava Nikolić.

Na početku i na kraju pokretnih stepenica nalazi se spoj između pokretnih i nepokretnih delova, gde su postavljene nazubljene metalne češalj-ploče. Ako pertla, deo odeće ili bilo koji predmet dospe između tih delova, može se zaglaviti i biti povučen u mehanizam. To je upravo situacija koja može dovesti do povreda, kao što je prikazano u nedavnoj nesreći u tržnom centru.

Prevencija i preporuke stručnjaka

Osim toga, stručnjaci naglašavaju da je važno biti posebno obazriv na izlaznoj strani stepenica. Tu bi trebalo da postoji zaštitni mehanizam koji reaguje ako dođe do zaglavljivanja predmeta. Ipak, najsigurnije je izbegavati nošenje odeće i obuće sa labavim delovima, kao i obraćati pažnju na to da pertle budu vezane.

Zbog toga, roditeljima se savetuje da decu uvek drže za ruku i da ih upozore na moguće opasnosti. Takođe, preporučuje se da korisnici uvek stoje uspravno i ne pokušavaju da prelaze sa stepenice na stepenicu dok se pokretne stepenice kreću. Na taj način, opasnosti na pokretnim stepenicama mogu se znatno smanjiti.

Konačno, stručnjaci poručuju da pažnja i odgovorno ponašanje mogu sprečiti većinu nezgoda. Iako pokretne stepenice deluju bezbedno, potrebno je poštovati osnovna pravila korišćenja kako bi se izbegle neprijatne situacije.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link