Connect with us

Srbija

Zašto moramo imati ozbiljno lice na fotografijama za ličnu kartu i pasoš

Neutralan izraz lica na fotografijama za lična dokumenta zahteva zvanični pravilnik, a slično pravilo važi i u većini država sveta.

Objavljeno pre

,

Zašto moramo imati ozbiljno lice na fotografijama za ličnu kartu i pasoš Foto Izvor: Wikipedia.org, Tanjug/Sava Radovanović

Neutralan izraz lica na fotografijama za lična dokumenta zahteva zvanični pravilnik, a slično pravilo važi i u većini država sveta.

Pravila o fotografisanju za lična dokumenta u Srbiji nalažu da osobe na fotografiji moraju imati ozbiljan izraz lica. Zbog toga je osmeh na fotografiji za ličnu kartu ili pasoš zabranjen. Fokus ključne fraze „zašto moramo imati ozbiljno lice“ proističe iz potrebe za preciznom biometrijskom identifikacijom.

Prema važećem pravilniku Ministarstva unutrašnjih poslova, neutralan izraz lica olakšava rad biometrijskih sistema. Osmeh, podignute obrve ili nepravilno postavljena glava mogu biti razlog za odbijanje fotografije. Ova pravila nisu samo nepisana praksa fotografa, već zvanične smernice koje se primenjuju pri izdavanju dokumenata.

Zašto moramo imati ozbiljno lice na službenim fotografijama

Neutralan izraz lica je ključan jer biometrijski softver koristi karakteristike lica za identifikaciju. Svaka promena izraza, kao što je osmeh, može otežati ili onemogućiti automatsko prepoznavanje. Zbog toga većina država primenjuje slične propise, insistirajući na ozbiljnom izrazu lica na fotografijama za pasoš ili ličnu kartu.

Osim toga, pravila se odnose i na položaj glave i očiju, kao i na zabranjene dodatke poput naočara sa tamnim staklima ili šešira. Na taj način se standardizuje proces i smanjuje mogućnost zloupotrebe identiteta.

Primena pravila u drugim državama

Zašto moramo imati ozbiljno lice nije pitanje estetike, već tehničke potrebe. Većina evropskih i svetskih država koristi slične smernice, zahtevajući neutralan izraz lica i strogo definisan položaj glave. Takođe, izbegava se bilo kakvo prekrivanje lica ili upotreba digitalnog retuširanja.

Uprkos tome što se nekima ovakva pravila mogu činiti preterano strogim, ona imaju jasan cilj: olakšavanje pouzdane identifikacije i povećanje bezbednosti dokumenata. Na kraju, propisi koji definišu izgled fotografije za ličnu kartu ili pasoš ne razlikuju se značajno među državama, a svi imaju isti cilj – prepoznavanje identiteta bez greške.

Pročitaj još

Srbija

Er Srbija povećala flotu na 40 aviona, planira nove linije i destinacije

Kompanija Er Srbija prvi put u istoriji ima 40 aviona u floti, a dodatno širenje očekuje se sa rastom kapaciteta aerodroma Nikola Tesla.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Er Srbija povećala flotu na 40 aviona, planira nove linije i destinacije

Kompanija Er Srbija prvi put u istoriji ima 40 aviona u floti, a dodatno širenje očekuje se sa rastom kapaciteta aerodroma Nikola Tesla.

Nacionalni avio-prevoznik Er Srbija ove godine prvi put u svojoj istoriji ima flotu od 40 aviona, prema zvaničnoj izjavi generalnog direktora Jiržija Mareka. Kako je Marek istakao, rast kapaciteta aerodroma Nikola Tesla direktno utiče na razvoj kompanije, što omogućava širenje avio linija i povećanje broja letova. Fokus_keyphrase „Er Srbija povećala flotu“ odražava centralnu temu i značaj ovog događaja za domaći avio-saobraćaj.

Proširenje flote i planovi za nove linije

Marek je izjavio da sa proširenjem aerodroma kompanija planira povećanje broja aviona i otvaranje novih linija. Prema njegovim rečima, „ove godine, prvi put u istoriji, imamo 40 aviona u našoj floti. Dakle, čak i uz veoma konzervativnu procenu rasta od pet procenata, to znači dva dodatna aviona svake godine“. Kao rezultat toga, očekuje se kontinuirani rast broja destinacija i veća učestalost letova, što će poboljšati povezanost i pozicionirati Beograd kao centar regiona.

Letovi na duge i srednje relacije

U prethodnom periodu, flota je obogaćena sa dva nova vazduhoplova koji trenutno saobraćaju na dugim relacijama, a prema Marekovim rečima, njihova upotreba će se nastaviti i naredne godine. „Možda će biti nekih novina za zimski period, ali rast će se svakako nastaviti uglavnom na destinacijama srednjeg dometa, poput onih u Evropi, Centralnoj Aziji i sličnim oblastima“, izjavio je Marek. Ovo proširenje flote omogućava Er Srbiji da odgovori na povećanu potražnju i postepeno proširuje svoju mrežu linija.

Saradnja Er Srbije i beogradskog aerodroma

Marek je naglasio neraskidivu vezu između Er Srbije i beogradskog aerodroma, opisujući njihov odnos kao simbiotski. „Ne može biti Er Srbije bez aerodroma, niti aerodroma bez Er Srbije. Dakle, to je svojevrstan simbiotski odnos, ako se kapaciteti aerodroma povećavaju, a Er Srbija raste, to donosi korist obema stranama“, rekao je Marek. Osim toga, izrazio je zadovoljstvo zbog otvaranja tri nova gejta, što će dodatno unaprediti operativne mogućnosti kompanije.

U obilasku radova na proširenju gejtova i Kontroli letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), Mareku su se pridružili premijer Đura Macut, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević i rukovodstvo beogradskog aerodroma. Time je potvrđen zajednički cilj unapređenja infrastrukture i jačanja pozicije Beograda na mapi evropskog avio-saobraćaja.

Povećanje broja aviona i širenje linija predstavljaju važan korak u razvoju kompanije i domaće avio-industrije. Er Srbija povećala flotu, a dodatni razvoj očekuje se u skladu sa rastom potreba putnika i infrastrukturnim mogućnostima aerodroma.

Pročitaj još

Srbija

Pojačane kontrole saobraćaja zbog gužvi na putevima tokom turističkog vikenda

Saobraćajna policija intenzivira nadzor na ključnim pravcima, posebno kod naplatnih stanica, radi povećanja bezbednosti putnika.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Pojačane kontrole saobraćaja zbog gužvi na putevima tokom turističkog vikenda – gužve na putevima tokom turističkog vikenda

Saobraćajna policija intenzivira nadzor na ključnim pravcima, posebno kod naplatnih stanica, radi povećanja bezbednosti putnika.

Početak najintenzivnijeg dela letnje turističke sezone doneo je povećan broj vozila na najvažnijim putnim pravcima. Zbog toga su pojačane kontrole saobraćaja na putevima širom zemlje, prema zvaničnom saopštenju. Fokus je na bezbednosti svih učesnika u saobraćaju, jer gužve na putevima tokom turističkog vikenda mogu dovesti do rizičnih situacija.

Gužve na putevima tokom turističkog vikenda zahtevaju strpljenje

Tokom poslednja četiri dana, pripadnici Uprave saobraćajne policije u Direkciji policije sproveli su pojačanu kontrolu. Rezultat je skoro 37.000 kontrolisanih vozila, a otkriveno je više od 26.500 prekršaja. Najčešći prekršaji su prekoračenje brzine, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i vožnja pod dejstvom alkohola. Ove brojke ukazuju na potrebu za dodatnim oprezom tokom najvećih gužvi na putevima tokom turističkog vikenda.

Osim toga, saobraćajna policija posebno je angažovana u zonama naplatnih stanica. Tokom letnjih vikenda, ove tačke su među najopterećenijima, što dodatno povećava potrebu za regulisanjem saobraćaja i prevencijom incidenata. Na ovaj način, nadležne službe žele da omoguće bezbedan prolazak za sve putnike, bez obzira na povećani broj vozila.

Akcija saobraćajne policije i saveti za bezbednu vožnju

Akcija pojačane kontrole saobraćaja nastavlja se i narednih dana, kako bi se sprečili rizici koje donose gužve na putevima tokom turističkog vikenda. „Na putu nije važno ko će stići prvi. Važno je da svi stignu“, poručuju iz policije. Zbog toga, preporuka je da vozači pokažu dodatno strpljenje i poštuju saobraćajne propise.

Štaviše, policija apeluje na upotrebu sigurnosnih pojaseva i izbegavanje vožnje pod dejstvom alkohola. Na taj način, vozači doprinose svojoj i tuđoj bezbednosti. Pored toga, pravovremeno informisanje o stanju na putevima može pomoći u planiranju putovanja sa manje stresa.

Konačno, letnja sezona i veći broj turista donose nove izazove za saobraćaj, ali uz poštovanje pravila i savetima saobraćajne policije, svi učesnici mogu doprineti bezbednijim putovanjima.

Pročitaj još

Biznis

Da li veštačka inteligencija menja tržište rada u Srbiji? Koja zanimanja nestaju, a koja postaju traženija

Objavljeno pre

,

Objavio:

robot, artificial intelligence, android, technology, futuristic, artificial, machine, robotics, cyborg, network, robot, artificial intelligence, artificial intelligence, artificial intelligence, artificial intelligence, artificial intelligence

Veštačka inteligencija (AI) više nije tehnologija budućnosti, već alat koji se svakodnevno koristi u kompanijama širom sveta, pa i u Srbiji.

Od automatizacije administrativnih poslova do kreiranja sadržaja i analize podataka, AI menja način rada u gotovo svim sektorima privrede. Stručnjaci ocenjuju da neće nestati samo pojedina zanimanja, već će se pre svega promeniti način na koji se mnogi poslovi obavljaju.

Najveći uticaj veštačka inteligencija trenutno ima na administrativne poslove, korisničku podršku, unos i obradu podataka, kao i na pojedine rutinske poslove u marketingu i finansijama. Poslodavci sve češće koriste AI alate za pripremu izveštaja, obradu dokumentacije, prevođenje tekstova i komunikaciju sa korisnicima, čime se smanjuje potreba za poslovima koji se zasnivaju na ponavljajućim zadacima.

handyman, construction site, workers, force, characters, fun, diy, construction work, work, to build, construction worker, building, housebuilding, craft, tool, architecture, maurer, renovation, hard work, helmet, building trade, works, handyman, handyman, workers, workers, workers, workers, diy, work, work, work, work, work, construction worker, building, hard work

Alexas_Fotos

Sve više posla za one koji znaju AI

S druge strane, raste potražnja za stručnjacima iz oblasti informacionih tehnologija, analitike podataka, sajber bezbednosti i razvoja AI sistema. Sve više kompanija traži i zaposlene koji umeju da koriste alate zasnovane na veštačkoj inteligenciji, bez obzira na to da li rade u marketingu, pravnim službama, medijima ili ljudskim resursima.

Promene su vidljive i u kreativnim industrijama. Dizajneri, novinari, marketinški stručnjaci i producenti sve češće koriste AI kao pomoć u istraživanju, obradi podataka, pisanju nacrta tekstova ili izradi vizuelnog sadržaja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da ljudska kreativnost, kritičko razmišljanje i odgovornost za konačan proizvod ostaju nezamenljivi.

Očekuje se transformacija postojećih radnih mesta

Ekonomisti smatraju da će najveću prednost na tržištu rada imati oni koji budu spremni da usvajaju nova znanja. Umesto potpunog nestanka profesija, očekuje se transformacija postojećih radnih mesta i stvaranje novih zanimanja koja do pre nekoliko godina nisu ni postojala, poput AI trenera, stručnjaka za etiku veštačke inteligencije ili inženjera za rad sa velikim jezičkim modelima.

Prema procenama stručnjaka, najveći izazov za Srbiju biće prilagođavanje obrazovnog sistema novim potrebama tržišta rada. Fakulteti, srednje škole i programi stručnog usavršavanja moraće da prate ubrzani razvoj tehnologije kako bi budući radnici stekli veštine koje će biti tražene u narednim godinama.

Iako veštačka inteligencija donosi određenu neizvesnost, sagovornici ocenjuju da ona ne predstavlja pretnju za sve zaposlene. Oni koji budu ulagali u usavršavanje, razvijali digitalne veštine i učili kako da AI koriste kao alat, imaće značajnu prednost na tržištu rada u godinama koje dolaze.

Pročitaj još

U Trendu