Connect with us

Srbija

Vojska Srbije o navodima o upadu u bazu: Šta se zaista dogodilo u Batajnici?

Vojska Srbije pojasnila da operativna sposobnost jedinica nije ugrožena nakon neovlašćenog ulaska pojedinaca u deo kompleksa aerodroma u Batajnici.

Objavljeno pre

,

Vojska Srbije o navodima o upadu u bazu: Šta se zaista dogodilo u Batajnici? – operativna sposobnost jedinica Foto Izvor: Ministarstvo odbrane Republike Srbije

Vojska Srbije pojasnila da operativna sposobnost jedinica nije ugrožena nakon neovlašćenog ulaska pojedinaca u deo kompleksa aerodroma u Batajnici.

Povodom tvrdnji o navodnom upadu stranih jutjubera na vojni aerodrom „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović” u Batajnici, Vojska Srbije je izdala zvanično saopštenje kako bi javnost bila precizno informisana o događaju. Prema navodima iz saopštenja, operativna sposobnost jedinica nije ugrožena, a objavljeni snimak zapravo prikazuje deo kompleksa koji se koristi za pripremne radove i nije u aktivnoj vojnoj upotrebi.

Aerodrom „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović” obuhvata blizu 15 kilometara ograđenog prostora, podeljenog na više zona sa različitim stepenima važnosti. Deo na kojem je snimljen sporni video fizički je odvojen i koristi se za civilne aktivnosti, uključujući izvođenje zemljanih radova i uređenje terena za nove infrastrukturne objekte. Važno je istaći da se taj deo kompleksa ne koristi za aktivnosti jedinica ni za skladištenje vojne tehnike.

Detalji incidenta u delu kompleksa aerodroma

Objavljeni video snimak nastao je u prostoru koji je delimično otvoren radi pristupa civilnim kompanijama. Letelice koje se vide na snimku predstavljaju rashodovanu opremu i nisu u operativnoj upotrebi Ratnog vazduhoplovstva i protivvazduhoplovne odbrane Vojske Srbije. Zbog toga, kako je naglašeno, nije bilo ugrožavanja ni bezbednosti ni operativne sposobnosti jedinica koje su stacionirane na aerodromu.

Nadležni su ukazali da ulazak pojedinaca u deo kompleksa, iako su postavljeni znaci zabrane, predstavlja kršenje propisa. Protiv ovih lica preduzete su zakonske mere, odnosno podnete su krivične prijave za delo iz člana 416. Krivičnog zakonika Republike Srbije.

Operativna sposobnost jedinica nije bila ugrožena

Prema saopštenju, tvrdnje iz određenih medija o „upadu u vojnu bazu” i ugrožavanju operativne sposobnosti predstavljaju pogrešnu interpretaciju događaja. Stvaranje utiska da su osobe sa snimka pristupile borbenim avionima ili prostorima gde se odvijaju ključne aktivnosti jedinica je, kako se navodi, medijski spin.

Vojska Srbije apeluje na javnost i medije da se o ovakvim događajima izveštava odgovorno, bez senzacionalizma, i da se jasno razlikuje prostor koji je u upotrebi od onog koji je predmet uređenja.

Posebna pažnja bezbednosti i zaštiti kompleksa

Aerodrom „Pukovnik-pilot Milenko Pavlović” je od izuzetnog značaja za Vojsku Srbije i njegova zaštita se sprovodi na visokom nivou. Svaka zona kompleksa ima odgovarajući stepen obezbeđenja, a posebno se vodi računa o zaštiti operativnih kapaciteta i bezbednosti pripadnika.

Konačno, iz Vojske Srbije podvlače da događaj nije uticao na funkcionisanje jedinica na aerodromu, niti je narušena njihova bezbednost. Povodom ovog slučaja, izdato je upozorenje da se svi ovakvi incidenti tretiraju u skladu sa zakonom, a javnost se poziva na odgovorno izveštavanje i jasno razlikovanje činjenica od interpretacija.

Pročitaj još

Srbija

Da li možete tražiti odštetu ako vas vozilo poprska vodom u Srbiji? Ovo kaže zakon

U Srbiji ne postoji posebna kazna za prskanje vodom pešaka, ali zakon obavezuje vozače da voze prilagođeno uslovima na putu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Da li možete tražiti odštetu ako vas vozilo poprska vodom u Srbiji? Ovo kaže zakon – odšteta ako vas vozilo poprska vodom

U Srbiji ne postoji posebna kazna za prskanje vodom pešaka, ali zakon obavezuje vozače da voze prilagođeno uslovima na putu.

Mnogi se pitaju da li imaju pravo na odštetu ako ih vozilo poprska vodom u Srbiji. Ova situacija je poznata svim pešacima tokom kišnih dana, ali pravni okvir često nije dovoljno jasan. Prema važećim propisima, ne postoji posebna kazna za prskanje vodom, ali se od vozača očekuje da prilagode brzinu i način vožnje uslovima na putu.

Naime, zakon nalaže da vozač mora da vodi računa o bezbednosti svih učesnika u saobraćaju. Zbog toga, iako direktna kazna za prolazak kroz baru i prskanje pešaka ne postoji, vozač može snositi odgovornost ukoliko se dokaže da nije postupio u skladu sa propisima. U praksi, vozači su obavezni da voze pažljivo, posebno u uslovima kada su putevi mokri ili klizavi.

Kako je rešeno prskanje pešaka vodom u drugim zemljama?

U nekim državama, kao što je Velika Britanija, propisi su stroži. Tamo vozač može dobiti novčanu kaznu od 100 funti (oko 115 evra) i tri kaznena poena ako poprska pešaka vodom iz bare. Britansko Kraljevsko tužilaštvo izričito navodi ovaj postupak kao primer vožnje bez obzira prema drugima, što može dovesti i do ozbiljnijih posledica pred sudom. Ako vozač prikupi 12 ili više kaznenih poena u tri godine, može ostati bez dozvole za upravljanje vozilom.

S druge strane, u Srbiji su sankcije manje direktne. Vozač može biti kažnjen ako se proceni da nije prilagodio vožnju stanju puta ili je ugrozio bezbednost pešaka. Ipak, često se ovakve situacije svode na neprijatnost, a ne na kažnjivo delo.

Šta tačno kaže zakon u Srbiji?

Prema zakonu o bezbednosti saobraćaja, vozači su dužni da voze tako da ne ugrožavaju niti ometaju druge učesnike. U slučaju da dođe do incidenta poput prskanja pešaka vodom, nadležni organi mogu proceniti da li je vozač prekršio zakon. Međutim, potrebno je dokazati da je vozač postupio nepažljivo ili svesno ugrozio pešaka.

Pored toga, zakon predviđa da vozač mora da prilagodi brzinu i način vožnje uslovima na putu, uključujući i prisustvo bara i loših vremenskih uslova. Ako je prskanje posledica neprilagođene vožnje, vozač može biti prekršajno odgovoran. Ipak, sudska praksa pokazuje da je ovakve slučajeve teško dokazati, a odšteta se retko dodeljuje.

Kada je moguće ostvariti pravo na odštetu?

Pravo na odštetu nakon što vas vozilo poprska vodom u Srbiji zavisi od konkretnih okolnosti. Ako se dokaže da je vozač namerno ili iz nehata ugrozio pešaka, postoji mogućnost pokretanja prekršajnog ili parničnog postupka. U tom slučaju, pešak mora prikupiti dokaze, poput svedoka ili snimka, kako bi dokazao da je došlo do povrede prava.

Na kraju, iako zakon štiti pešake, u praksi je teško ostvariti odštetu zbog prskanja vodom. Za razliku od Velike Britanije, gde su pravila jasna i kazne precizno određene, u Srbiji pravna zaštita u ovakvim situacijama zavisi od interpretacije propisa i konkretnih dokaza.

Pročitaj još

Srbija

Ikona Bogorodice Brzopomoćnice: Zašto joj se vernici mole baš za ove tri stvari

Manastir Jovanje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri privlači vernike koji se mole ikoni Brzopomoćnice za zdravlje, sreću i ispunjenje želja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ikona Bogorodice Brzopomoćnice: Zašto joj se vernici mole baš za ove tri stvari

Manastir Jovanje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri privlači vernike koji se mole ikoni Brzopomoćnice za zdravlje, sreću i ispunjenje želja.

Pravoslavni vernici širom Srbije tradicionalno dolaze u manastir Jovanje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri kako bi se pomolili pred ikonom Bogorodice Brzopomoćnice. Ova svetinja, čiji original se nalazi na Svetoj Gori, a kopija u Srbiji, poznata je po tome što joj se vernici mole za tri stvari: zdravlje, sreću i ostvarenje posebnih želja. Prema predanju i pričama starosedelaca, ikona u manastiru Jovanje ima posebno mesto u srcima ljudi iz ovog kraja, ali i iz cele zemlje.

Ikona Bogorodice Brzopomoćnice, za koju se veruje da je kopija poznate ikone iz manastira Dohijara sa Svete Gore, doneta je u Srbiju 1923. godine. Doneo ju je arhimandrit Serafim Rus, koji je od tada nije ispuštao iz ruku. Kada je stari manastir potopljen, sve dragocenosti su prenete u manastir Nikolje. Međutim, igumanija Katarina je, po povratku u novo Jovanje, ponela samo ovu ikonu, jednu kravu i šivaću mašinu. Monahinje tada nisu imale ništa više, ali su, prema rečima lokalnih meštana, uz pomoć Majke Božije uspešno obnovile manastir i sačuvale ga od svih nedaća.

Zašto vernici dolaze pred ikonu Brzopomoćnice

Danas je manastir Jovanje ženski manastir, a zahvaljujući požrtvovanosti i radu monahinja, postao je jedna od najlepših svetinja u Srbiji. Ikona Bogorodice Brzopomoćnice privlači veliki broj vernika iz raznih krajeva. Najčešće joj se mole za zdravlje, sreću i ispunjenje posebnih želja. Prema verovanju, Majka Božija pomaže u svakoj nevolji, naročito ženama koje žele potomstvo, ali i onima koji traže izlaz iz emotivnih nedoumica ili žele da pronađu izgubljene stvari.

Pored same ikone, u manastiru se nalazi i knjiga sa molitvom, koju vernici čitaju kada dođu do ove svetinje. Kako ističu starosedelci Ovčar Banje, koji su priče o manastiru Jovanje slušali od svojih predaka, manastir i ikona predstavljaju duhovni oslonac za mnoge ljude, koji se vraćaju sa osećajem mira i nade.

Posebno mesto u srcima vernika

Osim duhovnog značaja, ikona Bogorodice Brzopomoćnice ima posebnu vrednost za lokalnu zajednicu. Manastir Jovanje odiše mirom i lepotom, zbog čega mnogi dolaze ne samo radi molitve, već i radi duhovnog predaha. Štaviše, tokom praznika posvećenih Bogorodici, posebno 22. novembra po novom kalendaru, broj vernika u manastiru naglo raste. Takođe, mnogi ostavljaju zapise sa svojim molitvama i zahvalama, verujući da će upravo pred ovom ikonom pronaći utehu i rešenje za svoje probleme.

Na kraju, priča o ikoni Brzopomoćnice u manastiru Jovanje pokazuje koliko duboko vera može povezati ljude sa mestima i tradicijom. Takođe, podseća na snagu zajedništva i nade, koje se iz godine u godinu prenose među vernicima i monahinjama ovog kraja.

Pročitaj još

Srbija

Zaboravljeni račun u banci: Kako neprimetan dug može da vas iznenadi

Banke naplaćuju održavanje i na neaktivnim računima, što može dovesti do nedozvoljenog minusa i dodatnih troškova.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zaboravljeni račun u banci: Kako neprimetan dug može da vas iznenadi – zaboravljen račun u banci

Banke naplaćuju održavanje i na neaktivnim računima, što može dovesti do nedozvoljenog minusa i dodatnih troškova.

Mnogi građani nisu svesni da zaboravljen račun u banci može postati izvor problema, čak i kada godinama nema nikakvih transakcija. Naime, banke i dalje vode takve račune kao aktivne i naplaćuju održavanje, što može dovesti do toga da se dug neprimetno uveća. Ova praksa može završiti tako što korisnik uđe u nedozvoljeni minus, sa dodatnim kamatama i troškovima, upozorava Narodna banka Srbije.

Prema važećim pravilima, banka ima pravo da naplaćuje naknadu za održavanje računa i kada na njemu nema novca. Ako na računu nema dovoljno sredstava za tu naknadu, nastaje nedozvoljeni minus. Vremenom, dug može rasti zbog kamata i drugih dodatnih troškova koji se obračunavaju na minus. Ovakva situacija je česta kod građana koji su menjali banke, poslodavce ili su otvarali račune radi jednokratnih uplata, a kasnije ih zaboravili.

Kako proveriti zaboravljen račun u banci

Jedan od načina da proverite da li imate zaboravljen račun u banci jeste da se obratite banci u kojoj ste ranije imali tekući račun, štednju ili drugu uslugu. Banka, nakon provere identiteta, može da vas informiše o statusu računa, stanju i eventualnim dugovanjima. Osim toga, građani mogu zatražiti uvid u podatke o svojim računima iz Jedinstvenog registra računa Narodne banke Srbije. Prema poslednjoj odluci, uvid je moguć na osnovu pisanog zahteva i uz lični dokument.

Pored toga, informacije o svojim računima može se dobiti i preko Kreditnog biroa. Zatvaranje starog računa u banci je besplatno, što je dodatna pogodnost za građane koji žele da izbegnu dalji rast duga. Važno je napomenuti da prestanak korišćenja računa ne znači i njegovo automatsko zatvaranje, pa je proveru potrebno izvršiti samoinicijativno.

Šta može izazvati dug na zaboravljenom računu

Do nastanka duga na zaboravljenom računu u banci dolazi zbog naplate naknade za održavanje, koja se obračunava i kada nema nikakvih transakcija. Ukoliko na računu nema dovoljno novca za pokriće troškova, korisnik automatski ulazi u nedozvoljeni minus. Na taj dug se zatim obračunavaju kamate i dodatni troškovi, što može dodatno otežati vraćanje iznosa banci. Pre svega, građani koji su često menjali banke ili poslove, ili su povremeno otvarali račune radi jednokratnih uplata, najčešće zaboravljaju na postojanje nekih računa.

Međutim, prema upozorenju Narodne banke Srbije, odgovornost za zatvaranje računa je na korisniku. Iz tog razloga, preporučuje se redovna provera svih otvorenih računa i njihovo zatvaranje ako ih više ne koristite. Ova praksa može sprečiti nepotrebne troškove i nastanak duga koji može iznenaditi korisnika nakon dužeg vremena.

Na kraju, korisnicima se savetuje da kontaktiraju banku ili provere podatke u Jedinstvenom registru računa kako bi izbegli neželjene finansijske posledice. Zatvaranje neaktivnog računa je jednostavno i besplatno, a može vam uštedeti novac i vreme.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link