Connect with us

Srbija

Višesatne gužve na granici: Gde se najduže čeka na izlaz iz Srbije

Na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2 trenutno se beleže zadržavanja od 60 minuta za putnička vozila.

Objavljeno pre

,

Višesatne gužve na granici: Gde se najduže čeka na izlaz iz Srbije Foto Izvor: Pink.rs/S. Kuvekalović

Na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2 trenutno se beleže zadržavanja od 60 minuta za putnička vozila.

Zbog višesatnih gužvi na graničnim prelazima, brojni putnici trenutno se suočavaju sa čekanjem prilikom izlaska iz zemlje. Prema podacima koje su saopštili JP „Putevi Srbije“ i Uprava granične policije, na naplatnim stanicama na auto-putevima nema zadržavanja vozila, ali je stanje drugačije na pojedinim graničnim prelazima. Najduža zadržavanja za putnička vozila zabeležena su na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2, gde se na izlaz iz Srbije čeka oko 60 minuta.

Pored gužvi na Horgošu, na ostalim prelazima situacija se razlikuje u zavisnosti od smera i tipa prelaza. Na GP Gradina na ulazu u zemlju putnici moraju da sačekaju 50 minuta. Slično je i na GP Špiljani na ulazu, gde je zadržavanje takođe 50 minuta, dok je na izlazu iz zemlje na istom prelazu čekanje svega 10 minuta. Na GP Preševo na izlazu iz Srbije putnici čekaju oko 20 minuta.

Najduže zadržavanje na Horgošu i Horgoš 2

Kao rezultat trenutne situacije, višesatne gužve na granici najizraženije su na Horgošu i Horgoš 2, gde je vreme čekanja na izlaz iz Srbije najduže. Zbog toga se vozačima savetuje da planiraju put u skladu sa aktuelnim informacijama o stanju na prelazima, kako bi izbegli nepotrebna čekanja.

Pored toga, na drugim graničnim prelazima, prema poslednjim podacima, nema značajnijih zadržavanja za sve tipove vozila. Na naplatnim stanicama na auto-putevima promet teče bez prekida i dodatnih zadržavanja, što olakšava putovanje onima koji se trenutno ne upućuju ka najopterećenijim prelazima.

Pregled zadržavanja na ostalim prelazima

Osim navedenih kritičnih tačaka na granici, GP Gradina i GP Špiljani na ulazu u zemlju beleže zadržavanja od po 50 minuta. Međutim, na izlazu iz Srbije na Špiljanima, čekanje je deset minuta, dok je na Preševu potrebno sačekati dvadeset minuta. Na svim ostalim prelazima, kako je navedeno u zvaničnom izveštaju, trenutno nema dužih zadržavanja.

Na kraju, važno je napomenuti da se stanje na granicama može promeniti tokom dana, pa se preporučuje redovno praćenje informacija iz zvaničnih izvora pre polaska na put. Takođe, putnicima može koristiti provera stanja na manje opterećenim prelazima, ukoliko im to odgovara na planiranoj ruti.

Pročitaj još

Srbija

Međunarodni dan muškaraca: Sagorevanje na poslu pogađa više od polovine u Srbiji

Više od 55 odsto zaposlenih muškaraca u Srbiji izjavilo je da trenutni tempo rada vodi u sagorevanje, pokazuju podaci.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Međunarodni dan muškaraca: Sagorevanje na poslu pogađa više od polovine u Srbiji

Više od 55 odsto zaposlenih muškaraca u Srbiji izjavilo je da trenutni tempo rada vodi u sagorevanje, pokazuju podaci.

Na današnji dan obeležava se Međunarodni dan muškaraca, a prema dostupnim podacima, sagorevanje na poslu postalo je ozbiljan problem za zaposlene muškarce u Srbiji. Više od polovine ispitanih smatra da sadašnji tempo i intenzitet rada nije održiv, što je posebno izraženo u sektorima kao što su građevinarstvo, industrija i transport.

Prema informacijama Republičkog zavoda za statistiku, Nacionalne službe za zapošljavanje i Infostuda, prosečan zaposleni muškarac u Srbiji rano ulazi na tržište rada, najčešće odmah nakon završene srednje škole. Tokom radnog veka, veliki broj njih radi na fizički zahtevnim i rizičnim poslovima, što dodatno povećava rizik od sagorevanja na poslu.

Sagorevanje na poslu pogađa muškarce širom Srbije

U tekstu objavljenom na sajtu Poslovi Infostud navodi se da uspeh muškaraca često meri zaradom i društvenim statusom. Zbog tradicionalne uloge “hranitelja porodice”, muškarci češće prihvataju prekovremeni rad, a gotovo nikada ne koriste odsustvo zbog dece. Zbog toga, mnogi zaposleni muškarci izloženi su stalnom pritisku i povećanom riziku od sagorevanja na poslu.

Rezultati istraživanja “Šta to radi zaposlene”, u kome je učestvovalo 3.452 zaposlena iz kompanija koje posluju u Srbiji, od kojih je 1.071 bio muškarac, pokazuju da 55,5 odsto ispitanih muškaraca smatra da trenutni tempo i intenzitet rada vodi u sagorevanje. Ovaj podatak ukazuje na potrebu za većom pažnjom poslodavaca i društva prema ovom problemu.

Izazovi i posledice sagorevanja na poslu

Osim fizičke iscrpljenosti, sagorevanje na poslu može imati posledice i na psihičko zdravlje zaposlenih muškaraca. Uprkos tome, mnogi muškarci retko traže pomoć ili koriste svoja prava na odsustvo, jer osećaju odgovornost prema porodici i poslu. Takođe, pritisak da se održi određeni nivo prihoda i statusa doprinosi dodatnom stresu.

S obzirom na rezultate istraživanja, stručnjaci smatraju da je neophodno otvoriti širu društvenu diskusiju o sagorevanju na poslu, posebno među muškarcima koji su najviše izloženi tom riziku. Pored toga, poslodavci bi trebalo da prepoznaju znake sagorevanja i omoguće bolje uslove rada i ravnotežu između posla i privatnog života. Na taj način, moguće je smanjiti negativne posledice po zdravlje i produktivnost zaposlenih.

Pročitaj još

Srbija

GROMOVI U NOVEMBRU NISU ČESTI: Narodno verovanje kaže da ovo otkriva kakva nas zima čeka

Gromovi u novembru nisu česta pojava, a prema narodnom verovanju, ovakvo vreme nosi posebnu simboliku pred dolazak zime.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Grmljavina u novembru: Šta znači kada se grom oglasi pred zimu

Gromovi u novembru nisu česta pojava, a prema narodnom verovanju, ovakvo vreme nosi posebnu simboliku pred dolazak zime.

Kada se čuje grmljavina u novembru, mnogi se iznenade jer grmljavinske oluje uglavnom povezujemo sa letom. Ipak, grmljavina u novembru može se javiti i u hladnim mesecima, naročito posle nekoliko toplijih dana. Ova pojava izaziva radoznalost i često se povezuje sa različitim narodnim verovanjima o tome šta priroda poručuje pred zimu.

Beograd, Subotica, Novi Sad, Niš, Čačak i Leskovac ovih dana beleže temperature koje odstupaju od tipičnih novembarskih vrednosti. Zbog toga grmljavina u novembru postaje tema razgovora, a mnogi žele da saznaju više o tome kako nastaje i šta znači za predstojeću zimu.

Zašto nastaje grmljavina u novembru?

Glavni razlog zašto nastaje grmljavina u novembru leži u susretu toplih i hladnih vazdušnih masa. U jesen su temperaturne razlike učestalije, pa se može dogoditi da posle toplog perioda stigne hladni front. Kada hladan vazduh potisne topliji i vlažniji vazduh naviše, dolazi do stvaranja oblaka koji mogu proizvesti grmljavinu. Iako nije uobičajena za ovaj deo godine, ovakva pojava nije nemoguća, naročito u periodima kada vreme varira iz dana u dan.

Pored toga, stručnjaci objašnjavaju da su ovakve vremenske promene deo prirodnog ciklusa. Klima u regionu može uticati na to da se grmljavina u novembru javi češće nego što bismo očekivali. Ipak, takve oluje obično traju kratko i prate ih pad temperature i promena vremena.

Koje je značenje grmljavine u novembru prema narodnom verovanju?

Prema narodnom verovanju, grmljavina u novembru ima posebnu simboliku. Ljudi su verovali da, ako zagrmi pred zimu, dolazi promena vremena i hladniji period. Osim toga, često se smatralo da grom u novembru najavljuje blagu zimu ili iznenadne vremenske promene. Ipak, savremena meteorologija daje prednost naučnim objašnjenjima, ističući da ovakvi događaji nisu najava većih klimatskih promena, već rezultat trenutnih atmosferskih uslova.

U međuvremenu, građani širom Srbije obraćaju pažnju na pojavu grmljavine u novembru, jer ona, iako retka, uvek izazove dodatno interesovanje. Takođe, važno je napomenuti da se ovakve promene dešavaju kada dolazi do naglih prelaza između toplog i hladnog vremena, što je karakteristično za kasnu jesen.

Kako grmljavina u novembru utiče na svakodnevni život?

Grmljavina u novembru ne donosi veće opasnosti ili posebne posledice za građane, ali može uticati na raspoloženje i planove. Zbog toga se preporučuje oprez ako dođe do iznenadnih oluja, bez obzira na doba godine. Ipak, stručnjaci napominju da je ovakva pojava prirodna i da ne treba da izaziva zabrinutost. Štaviše, ovaj fenomen je još jedan podsetnik koliko je vreme nepredvidivo i kako nas priroda ponekad može iznenaditi čak i u jesenjim mesecima.

Pročitaj još

Srbija

RHMZ upozorava na olujni vetar: Večeras se očekuju orkanski udari širom zemlje

Crveni meteo-alarm na snazi za Beograd, Srem, Banat i Bačku, dok RHMZ poziva građane na oprez zbog snažnih udara vetra.

Objavljeno pre

,

Objavio:

RHMZ upozorava na olujni vetar: Večeras se očekuju orkanski udari širom zemlje

Crveni meteo-alarm na snazi za Beograd, Srem, Banat i Bačku, dok RHMZ poziva građane na oprez zbog snažnih udara vetra.

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje da se tokom večeri širom zemlje očekuju olujni i orkanski udari vetra. U zoni hladnog fronta, koji se premešta u zapadnoj visinskoj struji, prognoziraju se snažni udari zapadnog i severozapadnog vetra, a prema navodima RHMZ, na snazi su ozbiljne mere upozorenja.

Kako je najavljeno, najjači udari vetra očekuju se na području Vojvodine, zapadne i centralne Srbije, kao i na području Beograda. Udari vetra na ovim lokacijama mogu dostići brzinu od 80 do čak 110 km/h.

Crveni meteo-alarm u više regiona

Prema saopštenju RHMZ, zbog izuzetno snažnih udara vetra, na snazi je crveni meteo-alarm u Beogradu, Sremu, Banatu i Bačkoj. Ovaj stepen upozorenja označava vrlo opasno vreme i zahteva maksimalan oprez građana. Pored toga, na području Pomoravlja, Zapadne Srbije i Šumadije važi narandžasti meteo-alarm, što znači da je vreme opasno, ali sa nešto manjim rizikom u odnosu na crveni alarm.

Zbog nadolazećih opasnosti, RHMZ je pokrenuo sistem za prenos SMS hitnih informacija građanima na području Vojvodine i Beograda. Na taj način građani mogu blagovremeno primiti informacije o razvoju situacije i preduzeti potrebne mere zaštite.

Preporuke i poziv na oprez

RHMZ je pozvao sve građane da budu na oprezu tokom večeri i da prate zvanična saopštenja i preporuke. S obzirom na najavljene olujne udare vetra, savetuje se izbegavanje boravka na otvorenom tokom najjačih udara, kao i osiguravanje pokretnih objekata i predmeta u dvorištima i na balkonima.

Takođe, pored upozorenja na vetar, važno je napomenuti da su temperature širom Srbije ovog popodneva bile niske. U Subotici i Novom Sadu izmereno je 2°C, u Beogradu 8°C, dok su Niš i Čačak zabeležili 4°C, a Leskovac 1°C.

Na kraju, prema saopštenju RHMZ, svi građani treba da budu spremni na moguće promene vremena i da se ponašaju u skladu sa preporukama. Pre svega, ključno je da se prati razvoj situacije i redovno proveravaju zvanične informacije kako bi se izbegle neželjene posledice koje mogu doneti orkanski udari vetra.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link