Connect with us

Srbija

VIRUSI HARAJU MEĐU DECOM: Temperatura ide do 39, javlja se osip – pedijatar upozorava roditelje

Pedijatri beleže porast slučajeva kod mališana, a dr Saša Milićević objašnjava koji virusi su trenutno najaktivniji.

Objavljeno pre

,

Virusne infekcije među decom u Srbiji: Curenje nosa, visoka temperatura i osip sve češći simptomi Foto Izvor: Unsplash.com/Pixabay.com

Pedijatri beleže porast slučajeva kod mališana, a dr Saša Milićević objašnjava koji virusi su trenutno najaktivniji.

Virusne infekcije među decom u Srbiji postale su česta pojava tokom proteklih nedelja. Pedijatrijske čekaonice su pune, a najčešći simptomi uključuju curenje nosa, visoku temperaturu do 39 stepeni, bolno i crveno grlo, kao i sitan osip na koži. Prema rečima roditelja, bolest često počinje blagom sekrecijom iz nosa, a zatim se razvija povišena temperatura i kasnije osip, što dodatno otežava prepoznavanje pravog uzroka.

Simptomi i tok virusnih infekcija među decom

Jedna majka iz Beograda opisala je kako je kod njene dece najpre počelo sa blagim curenjem nosa, a zatim je usledila temperatura koja je rasla do skoro 39 stepeni. Iako je na prvi pogled delovalo kao obična prehlada, simptomi su se pojačavali, a grlo je postalo bolno i crveno. Pedijatar je preporučio laboratorijsku analizu, posle čega je potvrđeno da se radi o virusnoj infekciji. Osip koji se pojavio na koži deteta bio je u vidu sitnih bubuljica, razasutih po telu.

Majka navodi da starija deca obično lakše podnesu infekciju, dok se kod odraslih simptomi javljaju u blažoj formi, poput blage sekrecije nosa i suptilnog bola u grlu. Ona pretpostavlja da razlika u simptomima zavisi od uzrasta i stepena razvijenosti imunog sistema kod zaražene osobe.

Koji virusi kruže i zašto više nema sezonalnosti

Dr Saša Milićević, poznati srpski pedijatar, ističe da je trenutno prisutan veći broj virusa i bakterija među decom. On navodi da su najaktivniji rinovirusi, koji izazivaju klasičnu kijavicu, upalu sinusa, uva i bronhitis. Takođe, respiratorni sincicijalni virus (RSV) kod male dece može dovesti do zapaljenja pluća i bronhiolitisa. Stomačni virusi poput rota, noro i adeno virusa prate povraćanje, dijareja i mogućnost dehidracije. BRNU virus, poznat i kao bolest ruku, nogu i usta, izaziva osip i ranice na dlanovima, tabanima i u ustima, dok su ovčije boginje (varičela) takođe veoma prisutne.

“Ti virusi su ranije imali svoju sezonu. Međutim, poslednjih godina se granice sezona potpuno gube i infekcije se šire tokom cele godine, bez obzira na vremenske prilike”, objašnjava dr Milićević. On posebno napominje da ni jedna od ovih infekcija ne počinje osipom, već kao obična kijavica, pa se osip javlja tek drugog ili trećeg dana bolesti.

Vrtići kao žarišta širenja virusa i saveti za roditelje

Virusne infekcije među decom u Srbiji brzo se šire u kolektivima, naročito u vrtićima. Zbog zatvorenih prostora i bliskog kontakta, zaraznost je izuzetno visoka. Dr Milićević ističe da je, na primer, kod ovčijih boginja dete najzaraznije dva dana pre i dva dana posle pojave osipa. Pošto roditelji često ne prepoznaju bolest u ranoj fazi, deca nastavljaju da posećuju kolektiv i tako prenose infekciju na druge.

Pedijatar savetuje da dete ostane kod kuće dokle god ima temperaturu i najmanje dva dana nakon potpunog oporavka. Takođe, ističe da je bolje decu učiti da kašlju u lakat, umesto u dlan, kako bi se smanjilo prenošenje klica.

Kada je reč o jačanju imuniteta, dr Milićević naglašava da je dovoljan jedan suplement i da je mnogo važnija redovna higijena, zdrav san i ishrana, kao i korišćenje fiziološkog rastvora za nos. To pomaže da se virusi i bakterije isperu u želudac, gde ih želudačna kiselina uništi.

Virusne infekcije među decom u Srbiji ostaju izazov za roditelje i pedijatre, ali pravilno prepoznavanje simptoma i odgovorno ponašanje mogu doprineti efikasnijoj zaštiti mališana.

Srbija

DANAS JE PREPODOBNA PELAGIJA: Vernici poste na vodi, a jedno pravilo posebno treba ispoštovati

Srpska pravoslavna crkva i vernici 21. oktobra obeležavaju praznik Prepodobne Pelagije, uz posebna pravila posta i oproštaja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prepodobna Pelagija: Dan pokajanja i važno pravilo koje danas treba poštovati – praznik Prepodobne Pelagije

Srpska pravoslavna crkva i vernici 21. oktobra obeležavaju praznik Prepodobne Pelagije, uz posebna pravila posta i oproštaja.

Danas, 21. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju praznik Prepodobne Pelagije, poznat kao dan pokajanja i duhovnog preobražaja. Praznik Prepodobne Pelagije ima posebno mesto u crkvenom kalendaru, a obeležavanje uključuje i važno pravilo posta na vodi. Prema crkvenom žitiju, ova svetiteljka iz 5. veka ostavila je snažan primer pokajanja, odricanja i potpunog posvećivanja veri.

Pelagija je živela u Antiohiji, bila poznata po lepoti i bogatstvu, ali je jedan susret sa Jevanđeljem promenio njen život iz korena. Ključni trenutak dogodio se kada je ušla u crkvu gde je episkop Non govorio o pokajanju. Njegove reči duboko su je pogodile, pa je zatražila krštenje i ubrzo razdelila sve svoje bogatstvo siromašnima.

Praznik Prepodobne Pelagije: simbol pokajanja i duhovne obnove

Nakon krštenja, Prepodobna Pelagija napustila je dosadašnji način života i preselila se u Jerusalim. Povukla se na Maslinsku goru, gde je živela u strogoj osami, posvećena postu i neprekidnoj molitvi. Zanimljivo je da je tokom tog perioda nosila muško ime Pelagije i predstavljala se kao monah. Tek posle njene smrti, oko 461. godine, otkriveno je da je reč o ženi.

Ovaj praznik naglašava snagu iskrenog pokajanja i mogućnost potpunog duhovnog preobražaja, bez obzira na prošlost. Priča o Prepodobnoj Pelagiji podseća vernike da nijedna greška nije nepremostiva i da je svaki čovek sposoban za novi početak, ukoliko postoji istinska želja za promenom.

Koje pravilo treba ispoštovati na praznik Prepodobne Pelagije?

Obeležavanje praznika Prepodobne Pelagije ove godine pada u sredu, što znači da je prema pravoslavnom kalendaru predviđen strogi post na vodi. To podrazumeva da se hrana priprema bez ulja i da se izbegavaju raskošna jela. Međutim, osim telesnog posta, glavno pravilo je i duhovno — oprostiti drugima i otvoriti srce za novi početak.

Zbog toga, tokom današnjeg praznika, vernici su pozvani da razmisle o svojim postupcima, oproste onima koji su ih povredili i donesu odluku o promeni na bolje. Ovakav pristup omogućava ne samo telesno, već i duhovno očišćenje, što je i suštinska poruka praznika Prepodobne Pelagije.

Na kraju, praznik Prepodobne Pelagije ostaje snažan podsetnik da je svaki trenutak prilika za pokajanje i novi početak. Njena životna priča i danas inspiriše vernike širom sveta da teže većoj duhovnoj čistoti i iskrenosti.

Pročitaj još

Srbija

Srbija povećava svoj udeo u NIS-u: Ugovor sa MOL-om otkriva nove planove

Sporazumom sa mađarskim MOL-om, Srbija će imati 35 odsto vlasništva u NIS-u, a pripreme za Ekspo 2027 napreduju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srbija povećava svoj udeo u NIS-u: Ugovor sa MOL-om otkriva nove planove

Sporazumom sa mađarskim MOL-om, Srbija će imati 35 odsto vlasništva u NIS-u, a pripreme za Ekspo 2027 napreduju.

Srbija povećava svoj udeo u NIS-u zahvaljujući novom ugovoru sa mađarskim MOL-om, čime država prelazi prag od jedne trećine vlasništva. Potpredsednik Glavnog odbora SNS Siniša Mali potvrdio je da je dogovor sa MOL-om postignut i da se sada čeka saglasnost antimonopolskih komisija u Srbiji i Bosni i Hercegovini kako bi transakcija bila i formalno završena. Ovaj korak donosi značajne promene za energetsku sliku Srbije, ali i nove ekonomske mogućnosti.

Prema pisanom dogovoru sa mađarskom stranom, Srbija će povećati svoj vlasnički udeo u Naftnoj industriji Srbije (NIS) sa 30 na 35 odsto. Na taj način, država prelazi prag od jedne trećine vlasništva, što ima poseban značaj u donošenju ključnih odluka za ovu kompaniju. Mali je naglasio da se sada očekuje završetak svih formalnosti kako bi sporazum stupio na snagu.

Ekonomija Srbije jača: BDP premašuje 97 milijardi evra

Osim promene u vlasništvu NIS-a, Siniša Mali je istakao i ekonomski rast Srbije. On je naveo da se ove godine očekuje da bruto domaći proizvod premaši 97 milijardi evra. Takođe, državne rezerve ostaju stabilne, sa oko 4,5 milijardi evra na računima. Mali je naveo nekoliko prioriteta za naredni period: ulaganja od 1,3 milijarde evra u rekonstrukciju domova zdravlja tokom sledeće tri godine, unapređenje vodovodne i kanalizacione mreže, jačanje regionalnog razvoja na jugu i istoku Srbije, kao i dalji razvoj veštačke inteligencije i modernih tehnologija.

Pripreme za Ekspo 2027: četiri miliona posetilaca i novi beogradski sajam

Kada je reč o Ekspo 2027, Siniša Mali je istakao da su građevinski radovi na velikim halama završeni i da je primopredaja prostora zemljama učesnicama već započela. Prema procenama, Ekspo bi trebalo da privuče više od četiri miliona posetilaca, a predviđa se otvaranje oko 360.000 novih radnih mesta. Fizička spremnost paviljona očekuje se u februaru ili martu naredne godine.

Povraćaj na svako uloženo sredstvo procenjuje se na 1,9 dinara za svaki dinar. Nakon završetka manifestacije, izgrađeni kompleks koristiće se kao novi beogradski sajam. U planu su i izgradnja World Trade Center-a i organizacija prestižnog tehnološkog događaja Gitex.

Sporazum sa MOL-om i povećanje udela države u NIS-u, zajedno sa ambicioznim planovima za Ekspo 2027, predstavljaju ključne korake za jaču ekonomiju i bolju međunarodnu poziciju Srbije. Očekuje se da će, nakon dobijanja saglasnosti antimonopolskih tela, ugovor biti i zvanično sproveden, što otvara novo poglavlje za energetiku i privredu države.

Pročitaj još

Srbija

Stanje na granici: Putnički automobili prolaze bez čekanja, teretnjaci na Batrovcima i do 10 sati

Na svim putničkim terminalima granica u Srbiji trenutno nema zadržavanja, ali kamioni na Batrovcima čekaju i do 10 sati.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Stanje na granici: Putnički automobili prolaze bez čekanja, teretnjaci na Batrovcima i do 10 sati

Na svim putničkim terminalima granica u Srbiji trenutno nema zadržavanja, ali kamioni na Batrovcima čekaju i do 10 sati.

Saobraćaj na svim putničkim terminalima graničnih prelaza u Srbiji danas protiče bez zadržavanja, prema saopštenju Auto-moto saveza Srbije. Prema trenutnim podacima, stanje na granici omogućava vozačima putničkih automobila nesmetan prolazak bez čekanja, dok teretnjaci na pojedinim prelazima nailaze na duža zadržavanja.

Batrovci su trenutno najkritičnija tačka za kamione, gde vozači teretnih vozila na izlazu iz Srbije čekaju i do 10 sati. Osim toga, na prelazu Bezdan zadržavanje za teretni saobraćaj iznosi oko 6 sati, dok se na Šidu (drumski prelaz), Horgošu i Kelebiji čeka po 5 sati. Na Sremskoj Rači kamioni čekaju oko 3 sata.

Stanje na granici za različite kategorije vozila

Na ostalim graničnim prelazima u Srbiji nema značajnih zadržavanja ni za jednu kategoriju vozila. Putnički automobili bez problema prelaze granicu, dok se teretni saobraćaj suočava sa višesatnim čekanjima, zavisno od prelaza. Ovo stanje posebno pogađa vozače kamiona koji planiraju izlazak iz Srbije preko Batrovaca, Bezdana, Šida, Horgoša i Kelebije.

Pored toga, saobraćaj se bez zastoja odvija i na svim naplatnim stanicama na auto-putevima širom Srbije. Takođe, nema informacija o posebnim problemima ili gužvama na drugim graničnim prelazima koji bi uticali na putnike ili prevoznike.

Preporuke za vozače i važnost planiranja puta

Zbog trenutne situacije, preporučuje se vozačima teretnih vozila da pre polaska na put provere stanje na granici kako bi izbegli nepotrebna čekanja, posebno na prelazu Batrovci. Stanje na granici može se promeniti tokom dana, pa se savetuje redovno informisanje o aktuelnim uslovima.

Na kraju, putnički saobraćaj na granicama Srbije danas je prohodan, dok teretni vozači moraju računati na ozbiljna zadržavanja na pojedinim prelazima. Ipak, stanje na granici pokazuje da se saobraćaj na auto-putevima i većini prelaza odvija bez većih poteškoća.

Pročitaj još

U Trendu