Connect with us

Srbija

Teretna vozila na prelazu Šid čekaju pet sati na izlazu iz Srbije

Prema podacima granične policije, najduža zadržavanja su na prelazima sa Hrvatskom i Mađarskom, saobraćaj na autoputevima teče bez zastoja

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Prema podacima granične policije, najduža zadržavanja su na prelazima sa Hrvatskom i Mađarskom, saobraćaj na autoputevima teče bez zastoja

Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 5.15 časova, na graničnom prelazu Šid teretna vozila čekaju pet sati na izlazu iz Srbije. Na prelazu Batrovci zadržavanje za kamione traje četiri sata, dok se na Bezdanu čeka tri sata. Na prelazu Kelebija čekanje je dva sata, na Horgošu sat i po, a na Sremskoj Rači oko sat vremena.

Na ostalim graničnim prelazima nema zadržavanja za sve kategorije vozila, saopštila je granična policija. Takođe, na naplatnim stanicama na autoputevima u Srbiji nema zastoja ni za jednu kategoriju saobraćaja.

Granična policija je pozvala vozače teretnih vozila da planiraju svoje putovanje u skladu sa aktuelnim zadržavanjima i raspoloživim informacijama o stanju na prelazima.

“Na najprometnijim prelazima prema Hrvatskoj i Mađarskoj trenutno se beleže duža zadržavanja za teretna vozila, dok na ostalim graničnim tačkama i naplatnim rampama nema posebnih zastoja”, navodi se u zvaničnom saopštenju Uprave granične policije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Prvi zabeleženi slučaj vampirizma u Kragujevcu 1725. godine uznemirio javnost

Istraživači analizirali istorijski dokument, uviđaj sprovela lokalna vlast uz prisustvo vojnih zvaničnika

Published

on

By

Istraživači analizirali istorijski dokument, uviđaj sprovela lokalna vlast uz prisustvo vojnih zvaničnika

Prema podacima istoričara, u Kragujevcu je u aprilu 1725. godine zabeležen slučaj koji se smatra prvim dokumentovanim incidentom vampirizma u Evropi. Tadašnji ober kapetan Staniša Marković Mlatišuma, komandant austrijske narodne milicije, prijavio je beogradskoj komandi smrt 42 osobe koje su, prema izveštaju, nastradale od strane dva vampira – jednog mrtvog 72, a drugog 54 dana.

Nakon prijave, iz Beograda je upućen lekar, a izvršena je ekshumacija uz prisustvo velikog broja vojnika, meštana i vojvode Karla Aleksandra od Virtemberga, tadašnjeg upravnika Kraljevine Srbije. Svedoci su naveli da su tela bila neobično očuvana, bez znakova raspadanja, sa promenama na koži i licu koje su tada smatrane dokazom vampirizma.

U zapisima je navedeno da je lice jednog tela bilo prekriveno slojem nalik buđi, dok je ostatak tela bio bez znakova truleži. Komisija je nakon uviđaja primenila tada uobičajene postupke – probadanje glogovim kocem, odsecanje glave i spaljivanje tela. Istraživači navode da su ovi običaji prethodili hrišćanstvu.

Za razliku od savremenih predstava, u srpskoj tradiciji vampiri su opisivani kao natečena bića koja nisu pila krv, već su žrtve davila. Fenomen je kasnije izazvao interesovanje naučne zajednice širom Evrope, a reč „vampir” ušla je u Oksfordski rečnik 1734. godine.

„Istraga je sprovedena uz prisustvo lokalnih i vojnih vlasti“, navodi se u istorijskom dokumentu.

Pročitaj još

Srbija

Sneg dostigao 30 centimetara na Kopaoniku, Zlatiboru i Sjenici sredinom marta

Putarske službe na terenu, vozačima se savetuje oprez zbog mogućnosti poledice i niskih temperatura

Published

on

By

Putarske službe na terenu, vozačima se savetuje oprez zbog mogućnosti poledice i niskih temperatura

Sneg visine do 30 centimetara zabeležen je jutros na Kopaoniku, Zlatiboru i u Sjenici, dok su temperature u tim planinskim oblastima pale oko nule. Prema zvaničnim saopštenjima, tokom večeri kiša je prešla u sneg na području Zlatiborskog okruga, a sedam kamiona angažovano je na čišćenju i posipanju kolovoza, kako bi saobraćaj tekao bez zastoja.

Sneg se zadržao na tlu i na Tari, dok je na Kopaoniku izmerena maksimalna visina od 30 centimetara. Na Pešterskoj visoravni, Sjenici i Goliji, svi putevi su čisti i prohodni, ali službe apeluju na vozače da koriste zimsku opremu i budu oprezni zbog moguće poledice, naročito na mostovima, u kotlinama i duž reka.

Republički hidrometeorološki zavod potvrdio je da je sneg pao u brdsko-planinskim predelima, a pojedina domaćinstva kod Kraljeva, u selu Rudno, ostala su bez struje usled kvarova na niskonaponskoj mreži izazvanih vlažnim snegom.

“Ekipe su na terenu, posipaju kolovoze i čiste putne pravce. Sneg pada, ali se ne zadržava velika količina na kolovozu”, navedeno je u izjavi putarskih službi.

Sve službe su u pripravnosti, a vozačima se savetuje dodatni oprez pri vožnji kroz planinske predele.

Pročitaj još

Srbija

Pomeranje sata na letnje računanje vremena 29. marta širom Srbije

Kazaljke se pomeraju unapred u noći između subote i nedelje, proleće zvanično počinje 20. marta

Published

on

By

Kazaljke se pomeraju unapred u noći između subote i nedelje, proleće zvanično počinje 20. marta

Građani Srbije preći će na letnje računanje vremena u noći između 28. i 29. marta 2026. godine, kada će se u 2:00 časova sat pomeriti jedan sat unapred, na 3:00 časa, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Ova promena donosi gubitak jednog sata sna, ali omogućava duže dnevne periode svetlosti u popodnevnim satima.

Proleće na severnoj hemisferi zvanično počinje 20. marta 2026. godine u 15:46 časova, a na taj dan obdanica i noć traju po 12 sati, što označava prolećnu ravnodnevicu. Meteorološki gledano, proleće je počelo 1. marta i trajaće do 31. maja. Prema astronomskim proračunima, proleće će trajati do 21. juna 2026. godine, ukupno 92 dana, 17 sati i 38 minuta.

Pomeranje sata na letnje računanje vremena sprovodi se poslednje nedelje marta svake godine, dok se povratak na zimsko računanje vremena odvija poslednje nedelje oktobra. Pravilo koje olakšava pamćenje ove promene glasi: u martu se sat pomera unapred, a u oktobru unazad.

“Iako gubitak jednog sata sna može privremeno poremetiti bioritam, glavna prednost ove promene je više dnevne svetlosti u popodnevnim časovima”, navodi se u saopštenju.

Kalendar godišnjih doba za 2026/2027. godinu predviđa sledeće datume: proleće traje od 20. marta do 21. juna, leto od 21. juna do 23. septembra, jesen od 23. septembra do 21. decembra, a zima od 21. decembra 2026. do 20. marta 2027.

Pročitaj još

U Trendu