Connect with us

Srbija

Srbija prva u Evropi po rastu plata: Evo koliko su realne zarade porasle

Prema podacima Eurostata, Srbija beleži najveći realni rast plata među evropskim državama, sa povećanjem od 9,8 odsto.

Objavljeno pre

,

Srbija prva u Evropi po rastu plata: Evo koliko su realne zarade porasle – rast plata u Srbiji Foto Izvor: Printscreen YouTube

Prema podacima Eurostata, Srbija beleži najveći realni rast plata među evropskim državama, sa povećanjem od 9,8 odsto.

Prema najnovijim podacima, Srbija je zauzela prvo mesto u Evropi po realnom rastu zarada za period od juna 2025. do juna 2026. godine. Ove informacije zvanično je objavio Eurostat, a one ukazuju na to da je realni rast plata u Srbiji dostigao čak 9,8 odsto u pomenutom periodu, što predstavlja najvišu stopu među evropskim državama. Realni rast plata znači da su zarade porasle i nakon što se uračuna inflacija, pa tako zaposleni u Srbiji sada imaju veću kupovnu moć nego ranije.

Osim toga, grafički prikaz koji je objavila Economia X Finanza, a koji koristi podatke Eurostata, pokazuje da Srbija prednjači u odnosu na sve ostale države Evrope kada je reč o promeni zarada prilagođenoj inflaciji. Ovaj rezultat svedoči o trendu koji se izdvaja u evropskom okruženju, posebno kada se uporede rezultati drugih zemalja u regionu.

Rast plata u Srbiji i poređenje sa regionom

Na drugom mestu, prema istim podacima, nalazi se Mađarska sa realnim rastom zarada od 5,8 odsto. Slede Bugarska i Hrvatska, koje beleže rast od po 4,7 odsto. Češka i Estonija ostvarile su rast od 4,5 odsto, dok je Litvanija zabeležila 4,2 odsto. U regionu takođe pozitivno odstupaju Slovenija sa rastom od 3,2 odsto, Portugal sa 2,3 odsto, Švedska sa 2,1 odsto i Norveška sa 2 odsto. Poređenje pokazuje da je rast plata u Srbiji dvostruko veći u odnosu na sledeću zemlju na listi, što jasno ističe njen trenutni ekonomski trend.

S druge strane, postoje i zemlje koje su zabeležile pad realnih zarada. Prema objavljenim rezultatima, u Rumuniji je realna vrednost zarada opala za 7,4 odsto, dok su Luksemburg, Italija, Slovačka i Kipar takođe registrovali pad od 1,9, 0,9, 0,8 i 0,2 odsto.

Evropski prosek i značaj za građane Srbije

Prosečan rast realnih plata u Evropskoj uniji iznosio je svega 0,3 odsto u istom periodu. U nekim od vodećih evropskih ekonomija, poput Nemačke, rast je bio ograničen na 0,5 odsto. U Austriji i Francuskoj realne zarade su porasle tek 0,1 odsto, dok su Holandija i Finska zabeležile minimalni rast. Ovi podaci još više naglašavaju koliko je rast plata u Srbiji značajan, posebno kada se uzme u obzir trenutna ekonomska situacija u Evropi.

Kao rezultat ovakvog kretanja, građani Srbije mogu osetiti poboljšanje kupovne moći i životnog standarda, što može imati pozitivan uticaj na svakodnevni život i potrošnju. Ipak, važno je napomenuti da se realni rast plata meri u odnosu na inflaciju, pa tako ovi podaci uzimaju u obzir i promene cena na tržištu.

Na kraju, stručnjaci ističu da ovakvi trendovi u realnom rastu plata mogu doprineti većoj finansijskoj stabilnosti i optimizmu među zaposlenima. Pored toga, rezultati Eurostata pokazuju da Srbija u ovom trenutku prednjači u regionu kada je reč o povećanju realnih zarada, što je ključan pokazatelj ekonomskog napretka.

Pročitaj još

Srbija

Vreme poslednjeg dana septembra: RHMZ najavljuje sunčano uz upozorenje na opasnu pojavu

Prema saopštenju RHMZ, poslednji dan septembra donosi pretežno sunčano vreme i temperature do 27°C, uz mogućnost opasne pojave.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vreme poslednjeg dana septembra: RHMZ najavljuje sunčano uz upozorenje na opasnu pojavu

Prema saopštenju RHMZ, poslednji dan septembra donosi pretežno sunčano vreme i temperature do 27°C, uz mogućnost opasne pojave.

Poslednji dan septembra u Srbiji protiče uz promenljive temperature i stabilne vremenske prilike, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutro je počelo sa temperaturama od 1°C u Leskovcu, 2°C u Subotici i Novom Sadu, 4°C u Nišu i Čačku, kao i 8°C u Beogradu. U većem delu zemlje vreme je sveže i pretežno vedro, dok se u kotlinama ponegde javlja kratkotrajna magla. Na jugoistoku i istoku Srbije očekuje se delimično oblačno vreme.

Tokom dana, prema saopštenju RHMZ, očekuje se pretežno sunčano i toplo vreme. Vetar će biti slab do umeren, jugoistočni i istočni, dok će u Vojvodini i na istoku Srbije povremeno biti umeren. Na jugu Banata vetar može povremeno biti i jak. Najviša dnevna temperatura kretaće se između 23°C i 27°C.

Prognoza za početak oktobra

Prve dane oktobra, prema najavama RHMZ, obeležiće pretežno sunčano vreme sa izraženim dnevnim temperaturnim hodom. Jutra će biti sveža, pa se u kotlinama južne Srbije može očekivati lokalna pojava slabog prizemnog mraza. Tokom dana biće toplo, a najviša dnevna temperatura kretaće se između 22°C i 26°C.

Mogućnost opasne pojave prema RHMZ

Iako će vreme biti stabilno i prijatno, RHMZ upozorava na mogućnost pojave vetra jačeg intenziteta, posebno na jugu Banata. Stoga se građanima savetuje oprez u tim područjima, naročito u jutarnjim i večernjim satima kada su temperaturne razlike najizraženije. Pored toga, kratkotrajna magla može otežati vidljivost u kotlinama, pa se preporučuje dodatna pažnja u saobraćaju.

Na kraju, poslednji dan septembra donosi tipično prelazno vreme između leta i jeseni. Iako su temperature prijatne tokom dana, svežina jutra i mogućnost lokalnih opasnih pojava zahtevaju prilagođavanje dnevnih aktivnosti trenutnim uslovima. Pratite redovno najave i upozorenja RHMZ kako biste bezbedno ispratili kraj meseca.

Pročitaj još

Srbija

Meteorolog Slobodan Sovilj otkriva kakva nas zima čeka i kad će sneg: Biće i do 40 ledenih dana, a ovo nismo očekivali

Meteorolog Slobodan Sovilj najavljuje topliju zimu sa 5 do 15 ledenih dana u nižim predelima i do 40 na planinama.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zima u Srbiji: Toplije vreme, ali ledeni dani i više padavina nego inače

Meteorolog Slobodan Sovilj najavljuje topliju zimu sa 5 do 15 ledenih dana u nižim predelima i do 40 na planinama.

Prema najavi meteorologa, zima u Srbiji donosi toplije vreme nego što je uobičajeno, ali i značajan broj ledenih dana u višim predelima. U nižim predelima zemlje očekuje se između 5 i 15 ledenih dana, dok će na planinama taj broj dostići i do 40. Istovremeno, prognozira se veća količina padavina nego ranijih godina. Ove informacije saopštio je Slobodan Sovilj iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Prvi sneg u nižim predelima nije moguće precizno prognozirati mnogo unapred. Ipak, prema klimatološkim podacima, prosečan datum kada se pojavi prvi sneg u Beogradu je 23. novembar, a prvi snežni pokrivač formira se u proseku oko 3. decembra. Sovilj ističe da u nižim predelima padavine tokom zime sve češće padaju kao kiša, dok se na planinama i dalje očekuje zadržavanje snežnog pokrivača.

Prognoza za zimu u Srbiji: toplije, ali sa ledenim danima

Najnoviji sezonski izgledi Zavoda ukazuju na srednju sezonsku temperaturu vazduha iznad proseka iz perioda 1991–2020, sa odstupanjem do dva stepena. U nižim predelima temperature će se kretati od 2 do 5 stepeni, a u planinskim od -2 do 1 stepen. Količina padavina biće iznad proseka, od 130 do 180 mm u većini predela, dok će na zapadu zemlje padavine iznositi oko 210 mm, a u brdsko-planinskim predelima do oko 240 mm.

Međutim, Sovilj napominje da veća količina padavina ne znači automatski više snega. Uslovi za dugotrajno zadržavanje snežnog pokrivača u nižim predelima postaju nepovoljniji zbog klimatskih promena, iako sneg i dalje može da padne u intenzivnim epizodama. Kao rezultat, broj ledenih i mraznih dana je u opadanju, a sneg se kraće zadržava na tlu.

Kada očekivati prvi sneg i ledene dane?

Tačan dan kada će pasti prvi sneg nije moguće unapred precizirati. Sovilj navodi da se za pouzdanu prognozu prvog snega mora sačekati sinoptička situacija kratkoročnog karaktera. Prema statistici, prvi snežni pokrivač u nižim predelima Srbije najčešće se javlja od druge polovine novembra do prve polovine decembra, u zavisnosti od regiona. Na planinama se sneg očekuje ranije i zadržava se duže.

U Beogradu je tokom perioda 1961-1990. prosečno bilo 43 dana godišnje sa snežnim pokrivačem, dok je tokom 2025. godine zabeleženo samo devet takvih dana. Ipak, Sovilj napominje da toplija zima ne isključuje mogućnost kratkotrajnih, ali intenzivnih hladnih perioda sa jakim mrazem, niskim temperaturama i lokalno obilnim snegom.

Klimatske promene i njihov uticaj na zimu

Sovilj objašnjava da klimatske promene utiču na učestalost i trajanje ledenih dana. Iako se očekuje toplija zima u celini, to ne znači da neće biti izuzetno hladnih epizoda. Sezonska prognoza opisuje dominantan karakter tromesečnog perioda, ali ne može predvideti pojedinačne prodore hladnog vazduha. Zbog toga iz RHMZ ne prognoziraju da će predstojeća zima biti blaža od prethodne, već ističu mogućnost kratkotrajnih, ali intenzivnih zimskih događaja.

Pročitaj još

Srbija

Na auto-putevima nema čekanja: Kamioni na granici stoje i do pet sati

Putnička vozila nesmetano prolaze na graničnim prelazima, dok teretni kamioni beleže višesatna zadržavanja na izlazu iz Srbije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Na auto-putevima nema čekanja: Kamioni na granici stoje i do pet sati – zadržavanja na granici

Putnička vozila nesmetano prolaze na graničnim prelazima, dok teretni kamioni beleže višesatna zadržavanja na izlazu iz Srbije.

Saobraćaj na auto-putevima u Srbiji ovih dana protiče bez zadržavanja, kako je potvrđeno prema informacijama Uprave granične policije. Prema poslednjim podacima iz 5.15 časova, na putničkim terminalima graničnih prelaza nema čekanja, dok se na teretnim terminalima beleže duža zadržavanja. Najduže čekanje za kamione zabeleženo je na Batrovcima i Šidu, gde se na izlazu iz zemlje čeka i do pet sati.

Batrovci i Šid postali su žarišta za teretni saobraćaj, jer su tu zadržavanja najduža. Na graničnom prelazu Bezdan kamioni čekaju oko dva sata, dok je na Sremskoj Rači i Kelebiji prosek zadržavanja oko tri sata. Na prelazu Horgoš zadržavanja za teretna vozila traju oko sat i po, što predstavlja najmanje vreme čekanja među navedenim prelazima.

Zadržavanja na granici za teretna vozila

Informacije o zadržavanjima na granici za teretna vozila su značajne za sve vozače kamiona koji planiraju prelazak granice. Na većini ostalih graničnih prelaza trenutno nema dužih zadržavanja, kako je objavljeno u saopštenju. Ovo je posebno važno za transportnu industriju, jer višesatna čekanja mogu uticati na planiranje ruta i isporuke.

Kada su u pitanju naplatne stanice duž auto-puteva u Srbiji, ni tamo nema zadržavanja za putnička vozila. Vozači mogu bez problema da planiraju svoje putovanje kroz zemlju, jer se kolone i veliki zastoji ne beleže na ovim tačkama.

Informacije za vozače i transportne kompanije

Ove informacije su važne ne samo za profesionalne vozače kamiona, već i za sve koji se kreću ka granici ili planiraju međunarodni transport. Stanje na graničnim prelazima menja se iz sata u sat, pa je preporučljivo redovno pratiti zvanična saopštenja i ažuriranja. Pored toga, zadržavanja na terminalima za teretna vozila mogu izazvati kašnjenja u isporukama, što je važno za kompanije koje planiraju logistiku i distribuciju robe.

Na kraju, iako na auto-putevima nema čekanja, važno je napomenuti da se situacija na prelazima za teretna vozila može promeniti. Zbog toga je preporuka da svi vozači kamiona koji planiraju putovanje prema granici unapred provere aktuelne informacije kako bi izbegli nepotrebna čekanja i bolje isplanirali svoje vreme.

Pročitaj još

U Trendu