Connect with us

Srbija

SRBI, OBRATITE PAŽNJU! Evo šta nedeljom valja, a šta ne valja raditi: Naši stari su strogo poštovali OVA PRAVILA

Objavljeno pre

,

Praznik Svetog Atinogena i deset učenika obeležen u pravoslavnim crkvama Foto Izvor: Tanjug/Zoran Žestić

Nekada se znalo kada se radi, a kada se motika, igla i metla ostavljaju po strani. Nedelja je bila drugačija od ostalih dana. Čim se završi jutarnji posao oko stoke i kuće, ljudi bi se spremali za crkvu, oblačili ono bolje što imaju i gledali da se tog dana ne hvataju teških poslova.

U mnogim srpskim kućama nedelja se i danas poštuje kao dan odmora, molitve i porodice. Uz nju su se, međutim, vezala i brojna narodna verovanja. Neka su ostala živa do danas, dok su druga gotovo zaboravljena.

Naši stari nisu bez razloga govorili da nedeljom treba “ostaviti ruke od posla”. Verovalo se da taj dan nije za sve ono što može da sačeka ponedeljak.

Nedeljom se nisu radili teški poslovi

Kopanje, oranje, kosidba, cepanje drva, tesanje i drugi teški poslovi ostavljali su se za radne dane. Nedelja je bila namenjena odmoru, odlasku u crkvu i druženju sa ukućanima.

Posebno se pazilo da se ne radi na njivi ako posao nije hitan. Žetva, kosidba ili neki drugi sezonski posao mogli su da budu izuzetak kada je vreme pritiskalo i kada bi odlaganje donelo štetu.

Takav odnos prema nedelji nije značio da čovek treba da sedi skrštenih ruku od jutra do mraka. Stoka se morala nahraniti, ručak spremiti, deca zbrinuti, a ono što je neodložno moralo je da se uradi.

Ni šivenje, predenje i veliki kućni poslovi nisu bili za nedelju

U pojedinim krajevima Srbije žene su nedeljom ostavljale igle, vreteno i vez. Šivenje, predenje, tkanje i drugi zahtevniji ručni radovi smatrani su poslovima koji mogu da sačekaju.

Isto je važilo i za veliko spremanje kuće. Nije se gledalo blagonaklono na ribanje od poda do plafona, pomeranje nameštaja i druge poslove koji mogu da se urade tokom sedmice.

Svakodnevne stvari, poput kuvanja, pranja onoga što je neophodno ili sređivanja nereda, nisu se u svim krajevima smatrale zabranjenim. Razlika je bila u tome da li čovek radi ono što mora ili od nedelje pravi običan radni dan.

Nije valjalo ni započinjati velike poslove

Jedno od rasprostranjenih verovanja bilo je da nedelja nije dan za započinjanje velikih poslova.

Gradnja kuće, kopanje temelja, veliki radovi oko imanja ili neki drugi važan posao radije su se ostavljali za ponedeljak ili drugi radni dan.

Narod je u takvim stvarima voleo da bude oprezan. Kad se nešto započinje, važno je da se započne “kako valja”, pa su se dan i vreme početka posla pažljivo birali.

Hleb i so nisu se olako davali iz kuće

Jedno od zanimljivijih verovanja odnosi se na hleb, so, kvasac i žar iz ognjišta.

U nekim krajevima smatralo se da nedeljom nije dobro davati ove stvari iz kuće. Hleb je bio mnogo više od hrane. Predstavljao je život, blagostanje i ono što kuću drži na okupu. Ognjište je imalo gotovo isto značenje.

Zato se verovalo da davanjem hleba, kvasca ili žara komšiji može da se “iznese” i deo kućne sreće i napretka.

Danas takvo verovanje mnogima zvuči neobično, dok je nekada bilo sasvim ozbiljno shvatano.

Nedeljom se nije valjalo svađati

Od svih običaja, ovaj je verovatno najlakše razumeti i danas.

Nedelja je trebalo da bude dan mira u kući. Psovke, svađa, vika i teške reči nisu se smatrale dobrim znakom.

Stariji su često govorili da nije dobro da se čovek na svetog dana naljuti na ukućane, ode posvađan od kuće ili nekome učini nepravdu. Dan koji je namenjen Bogu trebalo je provesti bez nepotrebne galame i razmirica.

Šta se onda nedeljom radilo?

Nedelja nije bila samo dan kada se “ništa ne radi”. Ljudi su ustajali, spremali se za liturgiju, odlazili u crkvu, obilazili rodbinu, sedeli sa komšijama, spremali nedeljni ručak i provodili više vremena sa porodicom.

Posle crkve se sedalo za sto. Ručak je bio važan deo nedeljnog dana, naročito u većim porodicama. Jelo se bez žurbe, razgovaralo se, dolazili su gosti, deca su se igrala, a stariji prepričavali šta se dešavalo tokom nedelje.

Takva nedelja imala je svoj red.

Nije se gledalo samo šta čovek sme ili ne sme da uradi. Važnije je bilo da se jedan dan u sedmici odvoji od svakodnevne jurnjave i posveti Bogu, porodici i odmoru.

Šta kaže običaj, a šta vera?

Ovde treba napraviti razliku.

Mnoga pravila koja danas čujemo kao „ne sme nedeljom“ pripadaju narodnom verovanju i običajima, a ne predstavljaju nužno crkvenu zabranu.

Crkveni smisao nedelje vezan je za bogosluženje, molitvu, odmor i sećanje na Vaskrsenje Hristovo. Čovek nije pozvan da zanemari ono što je neophodno samo zato što je nedelja.

Ako treba nahraniti stoku, spremiti hranu, zbrinuti dete, pomoći bolesnom čoveku ili uraditi nešto što ne može da čeka, takve obaveze ne mogu se jednostavno staviti u isti koš sa nepotrebnim teškim radom.

Zato se i danas često može čuti savet da nedelja ne treba da bude dan besposličarenja, već dan drugačijeg ritma.

Naši stari su taj ritam dobro poznavali. Znali su kada se radi do iznemoglosti, a kada se ostavljaju alat i njiva. Znali su i da se nedeljom čovek malo bolje obuče, ode u crkvu, sedne sa svojima i ne traži razlog za svađu.

Možda se mnogo toga promenilo, ali je jedna stvar ostala ista, a to jeste da je nedelja lepša kada se ne potroši na ono što može da sačeka sutra.

Srbija

Nova sportska hala u Čurugu: Više od 5.000 kvadrata za decu i sportiste

Maja Gojković, predsednica Pokrajinske vlade, otvorila je u Čurugu modernu sportsku halu namenjenu učenicima i rekreativcima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nova sportska hala u Čurugu: Više od 5.000 kvadrata za decu i sportiste

Maja Gojković, predsednica Pokrajinske vlade, otvorila je u Čurugu modernu sportsku halu namenjenu učenicima i rekreativcima.

Maja Gojković, predsednica Pokrajinske vlade, otvorila je novu sportsku halu u Čurugu, u kompleksu Osnovne škole “Đura Jakšić”. Ovaj objekat, čija površina prelazi 5.000 kvadratnih metara, prema saopštenju lokalne samouprave, predstavlja značajan iskorak za razvoj sporta i obrazovanja u opštini Žabalj.

Savremena hala za decu i sportiste

Prema rečima predsednika opštine Žabalj Uroša Radanovića, otvaranje sportske hale u Čurugu označava važan trenutak za lokalnu zajednicu. On je istakao da je objekat dugo čekan, budući da je ovo prvo veće ulaganje u školski kompleks nakon 30 godina. “Pokrajinska vlada izdvojila je značajan deo sredstava za završetak projekta. Hala će koristiti deci, ali i rekreativcima, a dogovorili smo da od drugog polugodišta određena odeljenja škole pređu ovde”, rekao je Radanović.

Šta sadrži nova sportska hala u Čurugu

Nova sportska hala, čija površina prelazi 5.000 kvadratnih metara, izgrađena je po savremenim standardima. Pre svega namenjena je đacima Osnovne škole “Đura Jakšić”, ali će biti dostupna i sportskim klubovima i rekreativcima. “Ovo je jedna od najsavremenijih sala za fizičko vaspitanje u regionu. Osim što će služiti za nastavu fizičkog, ovde će se održavati utakmice lokalnih sportskih klubova, a građani će imati priliku za rekreaciju”, izjavila je Maja Gojković.

Dodatni sadržaji i planovi za budućnost

Kompleks pored unutrašnje sale ima i spoljašnje terene za mali fudbal i košarku, stazu za trčanje za najmlađe i deo za nastavu u prirodi. U hali postoji šest učionica koje će biti opremljene prema potrebama škole, kako bi deo nastave bio prebačen iz stare zgrade.
Direktorka škole, Željka Voinović, zahvalila se Pokrajinskoj vladi i lokalnoj samoupravi na podršci. “Ulaganje u obrazovanje i mladost je ulaganje u budućnost. Radujemo se što ćemo deo nastave održavati u ovom modernom prostoru”, rekla je Voinović.

Značaj za opštinu Žabalj i lokalnu zajednicu

Otvaranjem hale, opština Žabalj dobija prostor koji ne samo da unapređuje uslove za obrazovanje i sport, već omogućava i razvoj dodatnih programa. Gojković je najavila mogućnost otvaranja isturenog odeljenja Poljoprivredne škole iz Futoga u ovom objektu, čime bi se đacima iz Čuruga omogućilo školovanje bliže kući. Pored toga, gradsko preduzeće će upravljati salom i omogućiti održavanje različitih sportskih i rekreativnih aktivnosti u skladu sa potrebama građana. Nova sportska hala u Čurugu postaje novi centar okupljanja, sporta i edukacije za sve generacije na teritoriji opštine Žabalj.

Pročitaj još

Srbija

Mladin bivši prekinuo svadbu u Jagodini: Gosti ostali bez reči zbog njegovih postupaka

Svadbeno slavlje u Jagodini nakratko je prekinuto kada je bivši dečko mlade upao u restoran, iznenadivši sve prisutne.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Mladin bivši prekinuo svadbu u Jagodini: Gosti ostali bez reči zbog njegovih postupaka – napad na slavlje u Jagodini

Svadbeno slavlje u Jagodini nakratko je prekinuto kada je bivši dečko mlade upao u restoran, iznenadivši sve prisutne.

Svadbeno veselje u jednom restoranu u Jagodini pretvorilo se u nezaboravan događaj zbog mladinog bivšeg dečka, što je, prema svedočenju gostiju, izazvalo podeljena osećanja i ostavilo “gorak ukus”. Ova nesvakidašnja situacija tokom svadbe u Jagodini privukla je pažnju svih prisutnih, kada je mladin bivši iznenada stigao kao pratnja rođaka mladoženje, a zatim prekinuo veselje svojim postupcima.

Prema navodima gostiju, mladić je došao na svadbu bez znanja mladoženjinog rođaka o njegovoj prošlosti sa mladom. Na početku je sve izgledalo uobičajeno, ali je, kako slavlje odmiče, alkohol doveo do toga da mladić izgubi kontrolu. Tada je, pred zapanjenim gostima, počeo da lomi čaše i viče ime mlade.

Neočekivani preokret tokom svadbe u Jagodini

Muzika je stala, a atmosfera u sali se potpuno promenila. Mladoženja je reagovao burno i pokušao da se fizički obračuna sa bivšim dečkom svoje supruge, ali su ga kum i stariji gosti sprečili da dođe do većeg incidenta. U međuvremenu, mlada je, prebledela od šoka, pobegla u toalet sa svojim drugaricama.

Ostali gosti su situaciju posmatrali u neverici, komentarišući da je mladić, uprkos dramatičnom ponašanju, bio više očajan nego agresivan. Prema rečima prisutnih, nije pokazivao nameru da fizički ugrozi bilo koga, već je njegova reakcija bila izraz tuge i nemoći pred činjenicom da je njegova bivša ljubav sada nečija supruga.

Kako su gosti doživeli napad na slavlje

Svedoci ovog događaja opisali su ga kao “čistu ljudsku tragediju”. Dodali su da je mladić pred oko 200 ljudi doživeo emotivni slom, ne mogavši da podnese pogled na bivšu u venčanici. Sala je ostala u tišini dvadesetak minuta, dok su obezbeđenje restorana i mladićevi prijatelji pokušavali da ga izvedu napolje. Kada su ga izveli, nastavio je da plače na haubi automobila ispred restorana, prema rečima prisutnih.

Slavlje je, posle ove pauze, nastavljeno, ali kako su mnogi gosti istakli, “gorak ukus” ostao je prisutan do kraja večeri. Ovaj napad na slavlje u Jagodini pokazao je koliko nepredviđene emocije mogu uticati na atmosferu najvažnijeg dana u nečijem životu. Ipak, zahvaljujući prisebnosti drugih gostiju i obezbeđenja, izbegnute su ozbiljnije posledice, a mladenci su nastavili svoje veselje.

Pročitaj još

Srbija

Izmene u saobraćaju širom Srbije: Gde vas od sutra čekaju zatvorene deonice

Zbog radova na putnoj mreži, vozače u Srbiji od 28. septembra očekuju privremena zatvaranja i promene režima na više saobraćajnica.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Izmene u saobraćaju širom Srbije: Gde vas od sutra čekaju zatvorene deonice

Zbog radova na putnoj mreži, vozače u Srbiji od 28. septembra očekuju privremena zatvaranja i promene režima na više saobraćajnica.

Vozači širom Srbije trebalo bi da obrate dodatnu pažnju, jer će od sutra, 28. septembra, doći do značajnih izmena u saobraćaju na više ključnih deonica. Prema najnovijem saopštenju Javnog preduzeća “Putevi Srbije”, radovi na rehabilitaciji i održavanju putne infrastrukture uzrokuju privremene obustave i promene režima vožnje, pa je važno da se vozači blagovremeno informišu o zatvorenim deonicama.

Na auto-putu I A reda broj 1, između petlje Predejane i petlje Vladičin Han, od sutra u 10 časova do utorka, 29. septembra u 17 časova, biće zatvorena desna cev tunela Manajle. Razlog za ovu privremenu izmenu su radovi na održavanju ITS opreme i sistema za upravljanje tunelom. U tom periodu, saobraćaj će se odvijati dvosmerno kroz levu cev, pa se vozačima savetuje dodatni oprez i striktno poštovanje privremene signalizacije.

Privremene izmene na više saobraćajnica

Vozači koji putuju auto-putem I A reda broj 2, odmah nakon petlje Lajkovac u smeru ka Ljigu, naići će na radove na popravci dilatacionih spojnica. Na ovom delu puta saobraćaj se odvija isključivo preticajnom trakom, zbog čega se preporučuje smanjenje brzine i povećana pažnja.

Takođe, izmene čekaju i one koji putuju kroz Vojvodinu. Na putu II A reda broj 100, na deonici Petrovaradin – Sremski Karlovci, od sutra počinje sedma faza sanacije klizišta Puckaroš. Planirano je da radovi traju sve do 31. oktobra, uz naizmenično propuštanje vozila, što će povremeno usporavati saobraćaj.

Gde će saobraćaj biti potpuno obustavljen?

Potpuna obustava saobraćaja najavljena je na putnom pravcu II A reda broj 113 Feketić – Vrbas, gde će se izvoditi kompletna rehabilitacija kolovoza. Ova mera znači da će vozači morati da koriste alternativne pravce dok radovi traju. Preporučuje se da se svi putnici blagovremeno informišu o obilaznicama i planiranim radovima.

Osim toga, nadležne službe podsećaju da je zbog pomenutih radova moguće povremeno povećanje gužvi i čekanja na deonicama uz radove. Vozačima se savetuje da, pored redovnog praćenja servisnih informacija, poštuju svu privremenu signalizaciju i upute radnika na terenu.

Preporuke za vozače tokom radova

Iz “Puteva Srbije” apeluju na sve vozače da zbog izmene u saobraćaju širom Srbije voze opreznije i planiraju putovanja uzimajući u obzir moguće zastoje. Kao rezultat radova, očekuje se da će se saobraćaj odvijati usporeno na pojedinim deonicama, a pojedine trase biće potpuno neprohodne dok traju radovi. S druge strane, ažurno informisanje i poštovanje signalizacije doprineće većoj bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

Na kraju, svi putnici mogu pratiti najnovije servisne informacije na zvaničnim kanalima nadležnih institucija. Na taj način, moguće je izbeći nepotrebna zadržavanja i planirati putovanje prema aktuelnim uslovima na putu.

Pročitaj još

U Trendu