Connect with us

Srbija

Podzemna crkva u Paklenju otkriva skrivenu istoriju srpskog naroda

Sakrivena vekovima od turskih osvajača, crkva sada predstavlja vredan primer sakralne arhitekture i istorijskog nasleđa

Objavljeno pre

,

Podzemna crkva u Paklenju otkriva skrivenu istoriju srpskog naroda Foto Izvor: Tanjug/MINSTARSTVO KULTURE/ VLADIMIR BUHA

Sakrivena vekovima od turskih osvajača, crkva sada predstavlja vredan primer sakralne arhitekture i istorijskog nasleđa

Podzemna crkva u Paklenju kod Baljevca na Ibru, nedaleko od Raške, predstavlja jedinstveni spomenik srpske istorije i snalažljivosti naroda tokom turske vladavine. Ova crkva, vekovima skrivena pod zemljom, danas je obnovljena i dostupna posetiocima, čime dodatno ističe značaj očuvanja kulturne baštine.

Podzemna crkva u Paklenju kao primer skrivene svetinje

Građevinu dimenzija 5×3 metra karakterišu potpuno ukopani zidovi i polukružna apsida, dok je krov od opeka bio tek delimično vidljiv iznad tla. Na taj način, crkva se savršeno uklapala u okolni pejzaž, ostajući neprimetna prolaznicima i turskim vlastima. Zbog toga je podzemna crkva u Paklenju mogla da opstane kroz vekove kao mesto okupljanja lokalnog stanovništva.

Arheološka istraživanja i obnova crkve

Detaljna arheološka istraživanja sprovedena su između 2013. i 2016. godine, a njihovi rezultati pokazali su izuzetnu snalažljivost meštana u periodu zabrane gradnje hramova pod turskom vlašću. Prema saopštenju, crkva potiče iz druge polovine 15. veka, a oko nje se nalazi groblje iz istog perioda koje je korišćeno i u narednim vekovima. Nakon završetka iskopavanja, sprovedena je rekonstrukcija crkve po planu arhitekte Save Ristića, čime je svetinja vraćena u prvobitno stanje.

Kontekst turske vladavine i značaj crkve za zajednicu

Kako je utvrđeni grad Brvenik, udaljen desetak kilometara, pao pod tursku vlast 1455. godine, Turci su strogo zabranjivali podizanje novih crkava. Ipak, meštani Paklenja izgradili su crkvu pod zemljom kako bi sačuvali pravo na verski život. Pored toga, dimenzije objekta i način izgradnje ukazuju na to da je svetinja služila isključivo potrebama lokalnog stanovništva.

Podzemna crkva u Paklenju danas

Danas je podzemna crkva u Paklenju obnovljena i otvorena za posetioce. Predstavlja važan istorijski i turistički punkt ovog kraja, ali i simbol istrajnosti lokalne zajednice. Osim toga, crkva i dalje stoji kao podsećanje na period kada su prava i slobode bile ograničene, a snalažljivost i zajedništvo davali snagu meštanima da sačuvaju svoju veru i identitet.

Pročitaj još

Srbija

Grad pogodio sela Božetići, Štitkovo i Kućani u jugozapadnoj Srbiji, oštećeni usevi

Snažno nevreme sa gradom i jakim vetrom zahvatilo je sela iznad Nove Varoši, pričinivši štetu na povrtarskim usevima i putevima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Grad pogodio sela Božetići, Štitkovo i Kućani u jugozapadnoj Srbiji, oštećeni usevi – grad u Srbiji

Snažno nevreme sa gradom i jakim vetrom zahvatilo je sela iznad Nove Varoši, pričinivši štetu na povrtarskim usevima i putevima.

Snažno nevreme praćeno pojavom grad u Srbiji pogodilo je sela Božetići, Štitkovo i Kućani iznad Nove Varoši. Prema izjavama meštana, oluja je osim grada donela i jak vetar i obilnu kišu, a najviše su stradali povrtarski usevi i seoski makadamski putevi. Pojava grad u Srbiji drugi put ove godine zadesila je ovo područje, ostavljajući lokalno stanovništvo u borbi sa posledicama.

Šteta na usevima i putevima

Osim toga, prema rečima jednog od meštana zaseoka Lukovići, današnja oluja je potpuno uništila useve. „Tuklo je baš jako! Otvorilo se nebo. Od muke nisam mogao ni da gledam kako pada. Lopatama zgrćemo ledenice grada“, izjavio je meštanin. Na taj način, mnogi stanovnici sada pokušavaju da saniraju štetu i sačuvaju ono što je ostalo od letine.

Pored toga, jak vetar i kiša dodatno su oštetili seoske puteve, što dodatno otežava svakodnevni život i pristup pogođenim domaćinstvima. Povrtarski usevi su pretrpeli najviše gubitaka, dok je prvi talas grada ove godine bio manje razoran. Međutim, poslednje nevreme je, kako navode meštani, uništilo gotovo sve zasade.

Prethodni talasi nevremena

Inače, prema lokalnim izjavama, slična oluja pogodila je i Kokin Brod u subotu. Tada su osim grada, jaki vetrovi čupali stabla i otkrivali krovove kuća. Zbog izvaljenih stabala, magistralni put prema Crnoj Gori bio je blokiran određeno vreme, što je dodatno ugrozilo komunikaciju u ovom delu jugozapadne Srbije.

Ovi učestali talasi grad u Srbiji izazivaju zabrinutost među poljoprivrednicima, ali i među svim stanovnicima ovog regiona. Kao rezultat, mnogi su prinuđeni da ulažu dodatne napore u obnovu i zaštitu svojih domaćinstava. S obzirom na posledice, očekuje se procena ukupne materijalne štete i eventualna pomoć nadležnih institucija.

Iako su ovakva nevremena uobičajena za letnji period, intenzitet i učestalost grada ove godine predstavljaju poseban izazov za sela u okolini Nove Varoši.

Pročitaj još

Srbija

Gužve na Evzoniju usporile ulazak turista u Grčku, vozači čekaju satima

Kolone na graničnom prelazu Evzoni dostižu stotine metara, a nervoza među vozačima raste zbog višesatnog zadržavanja.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Gužve na Evzoniju usporile ulazak turista u Grčku, vozači čekaju satima

Kolone na graničnom prelazu Evzoni dostižu stotine metara, a nervoza među vozačima raste zbog višesatnog zadržavanja.

Letnja sezona donela je velike gužve na graničnim prelazima, a posebno istaknute su gužve na Evzoniju. Ovaj granični prelaz, jedan od najvažnijih puteva za turiste iz Srbije koji putuju u Grčku, danas je zabeležio izuzetno duge kolone. Putnici u vozilima čekaju satima, dok se kolone gotovo ne pomeraju.

Prema izjavama vozača, nervoza je prisutna i raste iz minuta u minut, jer se pojedini automobili nisu pomerili više od sto metara u toku višesatnog čekanja. Takođe, iskustva iz prethodnih dana pokazuju da su pojedini putnici na ulazak u Grčku čekali i više od pet i po sati. „Juče smo čekali od 06:50 i prošli tek u 12:25, katastrofa!“, naveo je jedan od putnika koji je boravio na Evzoniju.

Gužve na Evzoniju dostižu vrhunac između 9 i 15 časova

Kako navode iskusni putnici, najteža situacija i najveće gužve na Evzoniju beleže se u periodu između 9 i 15 časova. Zbog toga se svima koji planiraju put savetuje dodatna priprema i strpljenje. Pre svega, preporuka je da se ponese dovoljno vode i hrane, jer postoji mogućnost da se u koloni zadrže i nekoliko sati. Osim toga, mnogi vozači u Fejsbuk grupama dele svoja iskustva i savete kako bi olakšali prolazak granice onima koji tek kreću na put.

Pored toga, u komentarima na društvenim mrežama mogu se naći poruke podrške za putnike koji su ostali zaglavljeni u saobraćajnim gužvama. Mnogi izražavaju nadu da će se situacija uskoro normalizovati i da će svi bezbedno stići na svoje destinacije.

Alternativni prelazi i saveti za putnike

Neki vozači preporučuju korišćenje alternativnih prelaza kako bi se izbegle najteže gužve na Evzoniju. Ipak, većina putnika ostaje na ovom graničnom prelazu zbog njegove blizine najpopularnijim grčkim letovalištima. Kao rezultat, gužve na Evzoniju nastavljaju da predstavljaju izazov za sve koji putuju na more tokom letnjih meseci.

Na kraju, zbog aktuelnih gužvi na Evzoniju, vozači se pozivaju na dodatno strpljenje i oprez, a preporuke iskusnih putnika mogu biti od koristi svima koji tek planiraju odlazak na letovanje u Grčku.

Pročitaj još

Srbija

ZAMKA ZA IMUĆNE BEOGRAĐANE: Kako funkcioniše najnoviji kriminalni trend i šta da radite ako upadnete u digitalnu zasedu?

Objavljeno pre

,

Objavio:

ai generated, programmer, hacker, cybersecurity, computers, international, global, security, fraud, scam, hacking, phishing, cyber, internet, technology, programmer, programmer, programmer, hacker, cybersecurity, cybersecurity, cybersecurity, cybersecurity, cybersecurity, scam, scam, hacking, hacking, hacking, phishing

Sve veći broj građana sa većim primanjima postaje meta sofisticovanih prevara koje počinju na internetu, a završavaju se ozbiljnim finansijskim gubicima.

Stručnjaci upozoravaju da prevaranti danas ne računaju na slučajnost, već pažljivo biraju žrtve, proučavaju njihove navike i koriste informacije koje ljudi sami ostavljaju na društvenim mrežama.

Nekada su internet prevare bile lako prepoznatljive. Loš prevod, sumnjiva poruka ili očigledno lažan mejl bili su dovoljan znak za uzbunu. Danas je situacija potpuno drugačija.

Prevaranti koriste veštačku inteligenciju, društvene mreže i javno dostupne podatke kako bi kreirali gotovo savršene scenarije. Meta su često ljudi koji javno pokazuju uspešan životni stil, putovanja, luksuzne automobile ili poslovne uspehe, jer kriminalci procenjuju da upravo oni raspolažu većim finansijskim sredstvima.

Kako izgleda prevara?

Sve počinje bezazleno.

Može da stigne poruka preko Vibera, WhatsAppa, Instagrama ili LinkedIna. Nekada se neko predstavlja kao bankarski službenik, nekada kao investicioni savetnik, advokat ili čak zaposleni u državnoj instituciji.

Razgovor deluje potpuno uverljivo.

Prevaranti često znaju ime i prezime žrtve, adresu elektronske pošte, pa čak i gde radi ili kojim hobijima se bavi. Upravo zbog toga mnogi poveruju da razgovaraju sa legitimnom osobom.

Sledeći korak je stvaranje osećaja hitnosti.

Govori se o navodno ugroženom bankovnom računu, sumnjivoj transakciji, nasledstvu, unosnoj investiciji ili poreskom dugu koji mora odmah da se reši. Cilj je da žrtva donese odluku pod pritiskom, bez dovoljno vremena za proveru.

Zašto upravo imućni građani?

Stručnjaci za sajber bezbednost objašnjavaju da kriminalci žele što veću zaradu uz što manji rizik.

Umesto da prevare desetine ljudi za manje iznose, sve češće ciljaju pojedince za koje procenjuju da imaju veću ušteđevinu ili vredniju imovinu. Do tih procena dolaze analizom objava na društvenim mrežama, poslovnih profila i drugih javno dostupnih informacija.

Crvene zastavice koje ne smete ignorisati

Ako vas neko kontaktira i traži da: hitno uplatite novac, podelite jednokratni sigurnosni kod, instalirate program za daljinski pristup telefonu ili računaru, potvrdite identitet fotografijom ličnih dokumenata bez jasnog razloga, prebacite sredstva na „bezbedan račun“, gotovo sigurno je reč o pokušaju prevare.

Banke i državne institucije ne traže od građana da na ovaj način štite svoj novac.

Šta uraditi ako posumnjate da ste meta?

Prekinite razgovor ili komunikaciju.

Ne otvarajte sumnjive linkove i ne dostavljajte lične ili bankarske podatke.

Ako je u pitanju navodni poziv iz banke, sami pozovite broj koji se nalazi na poleđini vaše platne kartice ili na zvaničnom sajtu banke i proverite informacije.

Ukoliko ste već ostavili podatke ili izvršili uplatu, odmah kontaktirajte banku kako bi se, ako je moguće, blokirale dalje transakcije. Zatim promenite lozinke za naloge koji bi mogli biti ugroženi i prijavite slučaj nadležnim organima.

Oprez je najbolja zaštita

Digitalne prevare postaju sve sofisticiranije i više nisu usmerene samo na starije ili manje iskusne korisnike interneta. Meta može biti svako ko u trenutku nepažnje poveruje u uverljivu priču.

Zato stručnjaci savetuju da se svaka neočekivana poruka ili poziv koji uključuje novac, lične podatke ili hitne odluke prvo proveri nezavisnim putem. Nekoliko minuta provere može sprečiti gubitak koji se meri hiljadama, pa čak i desetinama hiljada evra.

Pročitaj još

U Trendu