Connect with us

Srbija

Niš dobija novo porodilište: Šta donosi rast broja rođenih beba?

Planirana izgradnja nove zgrade ginekologije u Nišu stiže dok grad beleži povećanje broja novorođenčadi.

Objavljeno pre

,

Niš dobija novo porodilište: Šta donosi rast broja rođenih beba? – broj rođenih beba u Nišu Foto Izvor: RINA

Planirana izgradnja nove zgrade ginekologije u Nišu stiže dok grad beleži povećanje broja novorođenčadi.

U Nišu se planira izgradnja novog porodilišta, a aktuelni podaci pokazuju pozitivan trend kada je u pitanju broj rođenih beba. Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo u Nišu godišnje se obavi između 3.200 i 3.500 porođaja. Ove godine, prema saopštenju, primećen je rast broja rođenih beba u odnosu na isti period prošle godine. U prvoj polovini godine u Srbiji je rođeno oko 900 beba više nego ranije, dok Niš beleži oko 100 novorođenčadi više.

Ovakav razvoj događaja ističe Jelena Žarić Kovačević, ministarka za brigu o porodici i demografiju u tehničkom mandatu, koja je posetila Univerzitetski klinički centar Niš. Tom prilikom uručila je poklon pakete majkama i njihovim bebama, naglašavajući važnost pažnje prema svakom detetu i porodici. “Mnogo mi je drago što Niš prednjači po novorođenim bebama. Nije sve ni do zdravstvene zaštite, već moramo da vodimo računa o svakom detetu, o svakom rođenom detetu i o svakoj porodici. To je ono što država čini”, izjavila je ministarka.

Rast broja rođenih beba u Nišu

Broj rođenih beba u Nišu raste, što donosi dodatnu pažnju stručne i šire javnosti. Prema navodima, grad je zabeležio oko 100 beba više u odnosu na prethodnu godinu, a taj trend prati i rast na nivou cele Srbije. Ovaj pozitivan pomak potvrđuju i podaci sa Klinike za ginekologiju i akušerstvo, gde se svake godine obavi više od 3.000 porođaja.

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, doc. dr Milan Lazarević, zahvalio je ministarki na poseti i podršci. Istakao je da, iako je postojeći objekat star, osoblje nastoji da obezbedi kvalitetne uslove za porodilje i njihove bebe. Pored toga, najavio je kontinuiranu saradnju sa državnim institucijama, sa ciljem daljeg unapređenja zdravstvene zaštite.

Planovi za novo porodilište i značaj za porodice

U međuvremenu, planira se velika državna investicija u izgradnju nove zgrade ginekologije i porodilišta u Nišu. Očekuje se da će ovaj projekat doprineti poboljšanju uslova za boravak majki i beba, kao i unapređenju ukupnog kvaliteta zdravstvene zaštite u regionu.

Kako je naveo direktor Lazarević, osoblje centra raduje se podršci i posetama, izražavajući zahvalnost i spremnost za dalju saradnju. “Radujemo se današnjoj poseti, iskazujemo veliku zahvalnost i nastavićemo da sarađujemo i u narednom periodu, a sve zarad poboljšanja uslova za naše majke i našu decu”, poručio je Lazarević.

Zbog toga što broj rođenih beba u Nišu raste, budući projekti i ulaganja postaju još značajniji za građane ovog dela Srbije. Novo porodilište trebalo bi da pruži savremenije uslove, podržavajući i dalje pozitivan demografski trend.

Pročitaj još

Srbija

Nove terapije za rak dojke u Srbiji: Šta donosi podrška države

Od 1. oktobra inovativne terapije za određene tipove raka dojke dostupne su pacijentkinjama u Srbiji o trošku države.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nove terapije za rak dojke u Srbiji: Šta donosi podrška države

Od 1. oktobra inovativne terapije za određene tipove raka dojke dostupne su pacijentkinjama u Srbiji o trošku države.

Nove terapije za rak dojke u Srbiji postale su dostupne od 1. oktobra, a finansira ih država. Prema saopštenju direktora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije dr Milan Žegarac, rano otkrivanje raka dojke povećava šansu za izlečenje na čak 90 odsto slučajeva.

Oktobar je mesec posvećen podizanju svesti o prevenciji i borbi protiv raka dojke, koji je najčešće maligno oboljenje kod žena. U tom duhu, država je omogućila nove terapijske mogućnosti za pacijentkinje koje se suočavaju sa ovom dijagnozom. Redovni pregledi i rano otkrivanje bolesti ostaju ključni za uspešno lečenje.

Nove terapije za rak dojke u Srbiji: značaj za pacijentkinje

Dr Milan Žegarac ističe da se na Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije dnevno leči veliki broj onkoloških pacijenata, među kojima su žene obolele od karcinoma dojke. On navodi: “Danas je planirano otprilike 12, 13 operacija pacijentkinja sa karcinomom dojke. Samo juče smo imali 160 konzilijarnih pregleda, a 375 pacijenata je zračeno. To su veliki brojevi i veliki broj pacijenata prolazi kroz našu ustanovu svakodnevno.”

Prema rečima dr Žegarca, inovativne terapije koje finansira država predstavljaju važan korak u borbi protiv raka dojke. Na taj način, pacijentkinje u Srbiji sada imaju pristup savremenim tretmanima koji ranije nisu bili dostupni bez ličnih sredstava.

Prevencija i rana dijagnostika ostaju ključni

Iako su nove terapije za rak dojke u Srbiji značajan napredak, stručnjaci podvlače važnost redovnih pregleda. Oktobar je prilika da se podigne svest o značaju samopregleda i odlaska kod lekara pri najmanjoj sumnji na promene u dojkama. Rano otkrivanje bolesti, kako naglašava dr Žegarac, povećava šansu za izlečenje.

Osim toga, brojke o broju operacija, pregleda i tretmana ukazuju na veliku potrebu za stalnim unapređenjem zdravstvene zaštite žena. Državno finansiranje novih terapija šalje poruku o posvećenosti zdravstvenog sistema borbi protiv najčešće maligne bolesti kod žena.

Nove terapije za rak dojke u Srbiji omogućavaju savremeno lečenje bez dodatnog finansijskog opterećenja za pacijentkinje. Takođe, one predstavljaju korak napred u dostupnosti inovacija u zdravstvenoj zaštiti na nivou cele zemlje.

Pročitaj još

Srbija

Goran nestao u Beogradu: Porodica apeluje na pomoć nakon poslednjeg viđenja

Goran Spasić (59) sa dijagnozom demencije nestao je u Malom Mokrom Lugu, porodica moli građane za svaku informaciju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Goran nestao u Beogradu: Porodica apeluje na pomoć nakon poslednjeg viđenja – nestanak Gorana Spasića

Goran Spasić (59) sa dijagnozom demencije nestao je u Malom Mokrom Lugu, porodica moli građane za svaku informaciju.

Nestanak Gorana Spasića (59) u Beogradu izazvao je zabrinutost porodice, koja apeluje na pomoć sugrađana. Prema dostupnim podacima, napad u Beogradu nije prijavljen, ali se traga za Goranom koji je poslednji put viđen u Malom Mokrom Lugu. Porodica je istakla da Goran pati od demencije, zbog čega može biti dezorijentisan i zbunjen.

Poslednje informacije govore da je primećen kako ulazi u noćni minibus 304. Nakon toga, prema apelu porodice, Goran je navodno viđen na još dve lokacije — u Grockoj i Vinči. Ovaj podatak pojačava zabrinutost, jer nije poznato gde se trenutno nalazi.

Mesto i vreme nestanka Gorana Spasića

Nestanak Gorana Spasića dogodio se u Malom Mokrom Lugu. Poslednji kontakt sa njim porodica je ostvarila kada je ušao u minibus 304. Zbog njegovog zdravstvenog stanja, porodica strahuje da je mogao da se udalji još više, jer može biti zbunjen i dezorijentisan.

U trenutku nestanka, Goran je nosio tamnoplavu teksas jaknu, crne farmerke i crne patike. Ovaj opis bi mogao biti od pomoći svima koji su ga eventualno primetili u pomenutim delovima Beograda i okoline.

Poziv građanima i kontakt informacije

Porodica Gorana Spasića upućuje apel svim građanima da, ukoliko imaju informacije o njegovom kretanju ili su ga primetili, odmah kontaktiraju policiju ili pozovu broj 064 973 5528. Takođe, mole sve koji mogu da podele ovu informaciju, kako bi se povećala šansa da Goran bude što pre pronađen.

Zbog prirode njegovog oboljenja, svaka informacija može biti ključna za bezbedan povratak Gorana kući. Porodica je posebno naglasila važnost brzog delovanja i saradnje građana sa nadležnim službama.

U međuvremenu, potraga za Goranom Spasićem traje, a porodica se nada da će uz pomoć sugrađana i institucija što pre doći do pozitivnih vesti.

Pročitaj još

Srbija

Laparoskopska operacija na Institutu ‘Vukan Čupić’: Novi korak u lečenju beba sa suženjem želuca

Tim Odeljenja za abdominalnu hirurgiju uspešno izveo prvu minimalno invazivnu operaciju hipertrofične stenoze pilorusa kod najmlađeg pacijenta.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Laparoskopska operacija na Institutu 'Vukan Čupić': Novi korak u lečenju beba sa suženjem želuca – laparoskopska operacija suženja izlaza iz želuca

Tim Odeljenja za abdominalnu hirurgiju uspešno izveo prvu minimalno invazivnu operaciju hipertrofične stenoze pilorusa kod najmlađeg pacijenta.

Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije „Dr Vukan Čupić” postigao je važan iskorak u oblasti pedijatrijske hirurgije. Prva laparoskopska operacija suženja izlaza iz želuca, poznata kao hipertrofična stenoza pilorusa, uspešno je izvedena kod najmlađeg pacijenta ove ustanove, prema zvaničnoj objavi. Operaciju je izveo tim Odeljenja za abdominalnu hirurgiju, koji čine klinički asistent dr Petar Rašić, dr Tanja Mijović i doc. dr Maja Miličković.

Minimalno invazivna metoda, poznata kao laparoskopska piloromiotomija, predstavlja značajan napredak u lečenju beba sa ovim problemom. Umesto tradicionalnog hirurškog zahvata sa većim rezom, ova tehnika podrazumeva nekoliko manjih rezova na trbušnom zidu. Kroz njih hirurzi uvode kameru i specijalne instrumente, što omogućava preciznije i brže izvođenje procedure.

Kako funkcioniše laparoskopska operacija suženja izlaza iz želuca

Tokom intervencije, hirurg pravi rez na zadebljanom mišiću na prelazu između želuca i tankog creva. Na taj način se omogućava nesmetan protok hrane, dok se sam kanal ne otvara, što smanjuje rizik od komplikacija. Prema dostupnim informacijama, ovakva intervencija može značajno skratiti vreme oporavka male dece, što je važno za najmlađe pacijente.

Hipertrofična stenoza pilorusa javlja se kada mišić koji kontroliše izlaz hrane iz želuca postane zadebljan i sprečava normalan prolazak hrane. Bebe sa ovim problemom često povraćaju posle hranjenja, što može dovesti do dehidratacije i gubitka telesne mase. Zbog toga je pravovremena dijagnoza i operacija od suštinskog značaja za oporavak.

Prvi rezultati i značaj za pedijatrijsku hirurgiju

Ova prva laparoskopska operacija suženja izlaza iz želuca na Institutu „Vukan Čupić” označava prelazak na savremenije metode lečenja u domaćem zdravstvu. Tim Odeljenja za abdominalnu hirurgiju izrazio je zadovoljstvo zbog uspešno izvedene procedure, ističući da je ovakav pristup minimalno invazivan i donosi manje bola i brži oporavak za dete.

Zahvaljujući ovom uspehu, očekuje se da će i druge medicinske ustanove u Srbiji razmotriti uvođenje laparoskopske piloromiotomije kao standardnu proceduru za lečenje hipertrofične stenoze pilorusa kod beba. Na taj način, najmlađi pacijenti dobijaju šansu za manje traumatičan oporavak i brži povratak normalnom životu.

Na kraju, ovakvi primeri pokazuju važnost kontinuiranog usavršavanja medicinskog osoblja i primene savremenih tehnologija u domaćem zdravstvu.

Pročitaj još

U Trendu