Connect with us

Srbija

Miholjske zadušnice: Koji običaj je najvažniji i šta vernici treba da urade

Miholjske zadušnice obeležavaju se 10. oktobra, a običaji i verovanja podsećaju na pravu suštinu ovog dana

Objavljeno pre

,

Miholjske zadušnice: Koji običaj je najvažniji i šta vernici treba da urade Foto Izvor: Pink.rs/Pixabay.com/Unsplash

Miholjske zadušnice obeležavaju se 10. oktobra, a običaji i verovanja podsećaju na pravu suštinu ovog dana

Miholjske zadušnice su važan dan u srpskoj pravoslavnoj tradiciji i ove godine padaju 10. oktobra. Tokom miholjskih zadušnica, vernici obilaze grobove bližnjih, pale sveće i mole se za pokoj duša, a na groblje se tradicionalno nose kuvano žito, vino, kolač i tamjan. Prema običaju, suština ovog dana nije u količini hrane ili cveća, već u molitvi, ljubavi i sećanju na preminule.

Miholjske zadušnice uvek se obeležavaju subotom pre praznika Miholjdan. Ove godine, vernici će 10. oktobra prisustvovati liturgiji i parastosu u crkvama, a zatim obići grobove svojih bližnjih. U mnogim krajevima Srbije, običaj je i da se u ime pokojnika siromašnima podele darovi, pokazajući tako milosrđe i saosećanje.

Običaji na miholjske zadušnice i njihovo značenje

Tokom miholjskih zadušnica, običaji nalažu da se na groblje ponese kuvano žito, vino, kolač i sveće. Žito simbolizuje vaskrsenje i novi život, vino podseća na Hristovu krv, a sveća predstavlja svetlost večnosti. U nekim delovima Srbije, vernici izlažu hranu na grob i dele je siromašnima ili komšijama „za dušu“, čime pokazuju da ljubav i dobrota traju i posle smrti.

Ipak, kako ističu pravoslavni sveštenici, važno je da vernici ne stavljaju akcenat na količinu hrane ili cveća, već na molitvu i sećanje. Zadušnice su dan za praštanje i pomirenje, a poseta grobu je prilika da se upali sveća i izgovori molitva za pokoj duše: “Bog da im dušu prosti i upokoji ih gde pravednici počivaju.”

Verovanja, cveće i simbolika na groblju

U narodu postoji verovanje da je najbolje na groblje nositi hrizanteme, jer cvetaju u jesen i simbolizuju prolaznost, žaljenje i smrt. Kale i ljiljani, s druge strane, ukazuju na odlazak duše na drugi svet, dok za mlade preminule predstavljaju nevinost. Cveće, generalno, simbolizuje prolaznost života, ali mnogi ga nose i iz želje da grobovi budu uredni i lepi.

Prema običaju, na groblje se ide što ranije, tokom prepodneva, kako bi se svi rituali obavili za dana. Zadušnice se uvek održavaju tokom miholjskog leta, perioda blage topline pred jesen, što dodatno podseća na mir i spokojstvo koje ovaj dan treba da donese.

Kako se pravilno obeležavaju miholjske zadušnice

Na miholjske zadušnice, vernici bi trebalo da izbegavaju teške poslove i da dan provedu u miru, sa porodicom i u molitvi. Pravoslavna crkva podseća da je najvažniji običaj upravo molitva za pokojnika, iskrena ljubav i sećanje, a ne materijalni prilozi.

Zadušnice su i dan kada se vernici prisećaju svojih pokojnika bez tuge i očajanja, već sa nadom u večni život. Kaže se da ko tog dana zapali sveću, pali je i za pretke, ali i za sve one koji nemaju nikoga da ih se seti.

Na kraju, suština miholjskih zadušnica je u molitvi, praštanju i očuvanju sećanja na najmilije, što i jeste najvažniji običaj koji se ne sme preskočiti.

Pročitaj još

Srbija

Krađe na srpskim grobljima: Otkrivamo ko stoji iza nestanka bista i vaza

Porodice širom Srbije zatiču oštećene spomenike i prazne grobove, a svedočenja ukazuju na kamenoresce kao moguće počinioce.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Krađe na srpskim grobljima: Otkrivamo ko stoji iza nestanka bista i vaza

Porodice širom Srbije zatiču oštećene spomenike i prazne grobove, a svedočenja ukazuju na kamenoresce kao moguće počinioce.

Sve češće se pojavljuju prijave o krađe na srpskim grobljima, a porodice širom zemlje ostaju zatečene kada zateknu oštećene spomenike i nestale predmete sa grobova svojih bližnjih. Nedavne krađe na grobljima, prema svedočenjima građana, uključuju nestanak bista, vaza i čak klupa, a sve to ukazuje na ozbiljan problem koji pogađa mnoge porodice.

Jedna od pogođenih je Vera iz Beograda, koja je nedavno posetila grob svog sina i naišla na neprijatan prizor. “Juče sam otišla na groblje i videla sam da su nestale obe vaze koje su tu stajale od 2010. godine. Obratila sam se kamenorescu sa molbom da prilikom postavljanja novih vaza izbuši rupe na dnu, kako bi ih fiksirao i sprečio krađu”, navela je Vera na društvenim mrežama. Kamenorezac ju je, međutim, upozorio da je zimski period rizičan za mermer, ali i da ni fiksiranje ne garantuje sigurnost, jer “lopovi vaze kidaju dok ih ne skinu i često unište i deo mermerne ploče”.

Krađe na srpskim grobljima — sve češća pojava

Prema rečima kamenoresca, krađe na srpskim grobljima najčešće ne vrše ljudi na koje se obično sumnja. On tvrdi da iza mnogih krađa zapravo stoje pojedini kamenoresci. “To najčešće uzimaju pojedini kamenoresci”, rekao je, što je iznenadilo Veru i druge prisutne. Cena dve nove vaze iznosi 14.000 dinara, što dodatno otežava situaciju porodicama koje svake godine moraju obnavljati ukradene predmete.

Na objavu Vere nadovezali su se i drugi korisnici, koji su podelili svoja iskustva. Jedna žena je ispričala da je sa groba njene porodice nestala nova klupa, nakon što je neko presekao lanac kojim je bila pričvršćena. “Često je razbacano cveće, nije vetar, bacane su saksije na sve strane. Jednom sam zatekla prizor da su na celoj parceli bacali sitno kamenje, razbijene vaze, oborene klupe. Da li to rade narkomani ili neko drugi, ne znam, ali jasno je da smo dotakli dno kada ni mesto gde počivaju ljudi nije pošteđeno vandalizma”, navela je ona.

Ko stoji iza nestanka bista i vrednih predmeta?

Iako se često sumnja na različite grupe, svedočenja ukazuju da pojedini kamenoresci mogu biti odgovorni za krađe na srpskim grobljima. Jedna korisnica je opisala kako su joj ukradene dve vaze, a kamenorezac joj je takođe rekao da takve krađe često obavljaju ljudi iz njihove branše. Ova saznanja su šokirala mnoge porodice koje sada dvoume da li uopšte ima smisla obnavljati ukradene predmete.

Nije reč samo o vremenima u Beogradu — problem je prisutan i u manjim sredinama. Jedna žena iz provincije ispričala je da su sa groba njenog sina ukrali bistu, što je za nju bio poseban šok. “Koja pogan od ljudi. Ni umrlima ne daju mira”, navodi se u jednom od komentara na društvenim mrežama.

Krađe na srpskim grobljima tako postaju sve ozbiljniji problem, a porodice apeluju na institucije da se pronađe rešenje i da se konačno zaustavi ovaj vid vandalizma. Dok se ne pronađe trajnije rešenje, mnogi ostaju u strahu da će i posle obnovljenih spomenika ponovo naići na prazne grobove.

Pročitaj još

Srbija

Drama u Trepči: Više od 60 rudara ostalo pod zemljom zbog nestanka struje

Rudari iz druge smene zarobljeni su u Prvom tunelu, spasilačke ekipe rade na njihovom izvlačenju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Drama u Trepči: Više od 60 rudara ostalo pod zemljom zbog nestanka struje – rudari u Trepči

Rudari iz druge smene zarobljeni su u Prvom tunelu, spasilačke ekipe rade na njihovom izvlačenju

Više od 60 rudara rudnika Trepča nalazi se trenutno pod zemljom nakon nestanka struje, što je izazvalo zabrinutost i pokrenulo brzu reakciju spasilačkih ekipa. Prema izjavi predsednika Sindikata rudara Ibrahim Januzi, do incidenta je došlo večeras kada je 63 radnika iz druge smene ostalo zarobljeno u delu koji je poznat kao Prvi tunel.

Januzi je potvrdio da su radnici ostali pod zemljom upravo zbog iznenadnog nestanka električne energije. Spasilačke ekipe nalaze se na terenu i ulažu napore da izvuku rudare na površinu što je pre moguće. Na lokaciji je prisutna i ekipa za hitne intervencije, a komunikacija sa zarobljenim rudarima se održava.

Detalji događaja u Trepči

Izjave iz Trepče ukazuju da su svi rudari iz druge smene pogođeni ovom situacijom. “Zbog nestanka struje, oko 60–63 rudara iz druge smene ostalo je zarobljeno”, rekao je Januzi. Takođe, on je dodao da spasilački timovi rade na tome da se što brže omogući izvlačenje ljudi.

Osim toga, prema dostupnim informacijama, incident se dogodio u večernjim satima, a situacija se prati iz minuta u minut. U međuvremenu, nema podataka o povređenima, niti o eventualnim dodatnim komplikacijama u Prvom tunelu.

Spasilačke akcije i reakcije nadležnih

Spasilačke ekipe su na terenu i njihova operacija je u toku. Pre svega, prioritet je bezbednost rudara i hitno izvlačenje svih zarobljenih. Zvanične institucije, kao i sindikat, prate razvoj događaja u saradnji sa lokalnim službama.

U međuvremenu, porodice rudara i građani Mitrovice pokazuju uznemirenost zbog situacije. Takođe, prema izjavama iz sindikata, svi se nadaju brzom rešenju i povratku rudara na površinu bez posledica.

Na kraju, očekuje se da će spasilačke ekipe nastaviti sa radom dok svi rudari ne budu bezbedno izvučeni. O daljem razvoju događaja i ishodu spasilačke akcije javnost će biti obaveštena čim budu dostupne nove informacije.

Pročitaj još

Srbija

Kilometarske kolone na Kelebiji: Teretna vozila čekaju satima na izlazu iz Srbije

Na graničnom prelazu Kelebija teretna vozila čekaju sedam sati, dok su zadržavanja na Horgošu, Batrovcima i Šidu po pet sati.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kilometarske kolone na Kelebiji: Teretna vozila čekaju satima na izlazu iz Srbije

Na graničnom prelazu Kelebija teretna vozila čekaju sedam sati, dok su zadržavanja na Horgošu, Batrovcima i Šidu po pet sati.

Na graničnom prelazu Kelebija formirane su kilometarske kolone teretnih vozila, a prema poslednjem saopštenju, kamioni na izlazu iz Srbije čekaju čak sedam sati. Ova situacija dodatno otežava međunarodni transport i izaziva zastoje duž granice.

Pored Kelebije, zadržavanja su zabeležena i na drugim važnim graničnim prelazima. Prema saopštenju, na Horgošu, Batrovcima i Šidu, teretna vozila čekaju oko pet sati na izlazu iz zemlje. Na Bezdanu je vreme čekanja za kamione četiri sata, dok se na Sremskoj Rači beleži tročasovno čekanje.

Situacija na graničnim prelazima

Za razliku od teretnih, putnička vozila trenutno ne beleže zadržavanja na nijednom od graničnih prelaza. Ova informacija je značajna za vozače koji planiraju putovanje preko granice, jer mogu očekivati nesmetan prolazak ukoliko putuju automobilom.

U međuvremenu, prema poslednjim informacijama dobijenim od preduzeća “Putevi Srbije”, nema zadržavanja ni na naplatnim stanicama na autoputevima. Na taj način, u unutrašnjem saobraćaju ne postoje veća usporenja, što olakšava kretanje kroz zemlju.

Uzroci i posledice dugih čekanja

Iako detaljni razlozi za ovakva zadržavanja nisu saopšteni, dugotrajna čekanja teretnih vozila na izlazu iz Srbije mogu izazvati probleme za privredu i logistiku. Kamioni sa robom u tranzitu sada moraju da planiraju dodatno vreme za prelazak granice, što utiče na rokove isporuka i troškove prevoza.

Zbog toga se preporučuje vozačima teretnih vozila da redovno proveravaju stanje na granici i planiraju polazak u skladu sa aktuelnim informacijama. Takođe, važno je napomenuti da se vremenske prilike širom Srbije, prema poslednjim izveštajima, kreću između 1 i 8 stepeni Celzijusa, što ne utiče značajno na saobraćajne uslove.

Podaci relevantnih institucija

Svi podaci o zadržavanjima na graničnim prelazima dolaze iz zvaničnih saopštenja. Prema rečima predstavnika saobraćajnih institucija, vozači bi trebalo da se informišu pre polaska na put, kako bi izbegli nepotrebna čekanja. Naglašava se da se stanje na graničnim prelazima može promeniti tokom dana, pa se savetuje redovno praćenje ažuriranih informacija.

Na kraju, trenutna situacija sa kilometraskim kolonama na Kelebiji i drugim prelazima ukazuje na potrebu za strpljenjem i dobru pripremu za sve koji koriste ove rute. Zadržavanja su najizraženija za teretna vozila, dok putnici u automobilima mogu da očekuju brži prelazak granice.

Pročitaj još

U Trendu