Connect with us

Srbija

Ispovest za Press.rs bivšeg zavisnika od kocke: Počelo je sa tiketom od 50 dinara, a završilo se gubitkom stana i porodice

Objavljeno pre

,

blackjack, casino, poker, gambler, gambling, gamble, cards, dealer, chips, table, vegas, croupier, playing, risk, entertainment, leisure, winner, chance, luck, brown winner, brown casino, blackjack, blackjack, blackjack, blackjack, blackjack, casino, casino, gambler AidanHowe

Srbija je druga u Evropi po broju kladionica po glavi stanovnika. Iza svakog svetlećeg natpisa „Slot“ kriju se hiljade uništenih života.

Ovo je priča o Marku (38), čoveku koji je imao sve, a onda je dozvolio da mu „kuglica“ odredi sudbinu. Njegova borba nije samo njegova – to je ogledalo društva koje je kocku normalizovalo.

„Sećam se tog prvog tiketa. Bio je maj, finale Lige šampiona, ja sam imao 17 godina. Uložio sam 50 dinara, čisto da mi utakmica bude zanimljivija. Dobio sam 1.200. Taj osećaj moći, taj ‘lak novac’, bio je udica na koju sam se zakačio, a da nisam ni primetio“, započinje svoju ispovest za Press.rs Marko, koji je danas na rehabilitaciji.

Ono što je počelo kao tinejdžerska zabava, u Markovim dvadesetim pretvorilo se u opsesiju. Sportsko klađenje više nije bilo dovoljno brzo. Prešao je na rulet i aparate.

„Rulet ne jede novac, on jede razum“

„Kockar ne ide u kockarnicu da bi dobio. On ide da bi bio u igri. Onaj adrenalin dok se kuglica vrti… u tom trenutku ne misliš na glad, na dugove, na roditelje. Misliš samo da je sledeći krug ‘taj’“, objašnjava Marko.

Njegov sunovrat počeo je kada je podigao prvi kredit da bi pokrio „minus“ na kocki. Zatim drugi, pa treći. Kada su banke zatvorile vrata, prešao je na „brze keš kredite“, a potom i na pozajmice od sumnjivih ljudi – zelenaša.

„Kada duguješ banci, stižu opomene. Kada duguješ ljudima sa ulice, stiže strah. Više nisam kockao da bih uživao, nego da bih preživeo sutrašnji dan. Laž je postala moj maternji jezik. Lagao sam suprugu da sam izgubio novčanik, lagao sam šefa da mi treba avans za lečenje majke… Svaki dinar koji bih dobio, vratio bih nazad u aparat za pola sata.“

Gubitak krova nad glavom i tišina praznog stana

Prekretnica, koja je Marka umalo koštala života, dogodila se pre dve godine. Stan koji je nasledio od roditelja, u kojem je živeo sa ženom i ćerkom, završio je pod hipotekom. Novac je „progutao“ rulet u jednoj beogradskoj noći.

„Došao sam kući u pet ujutru. Supruga je sedela u kuhinji, nije palila svetlo. Samo mi je pokazala kovertu sa rešenjem o izvršenju. Nije plakala, to me je najviše bolelo. Ta tišina. Rekla je: ‘Marko, ja više nemam muža, a naše dete nema oca. Pakuj se.’ Te noći sam spavao u kolima, sa petsto dinara u džepu i planom da se nikada ne probudim.“

Kocka na svakom ćošku

Markova priča nije usamljena. Prema podacima relevantnih udruženja za borbu protiv patološkog kockanja, u Srbiji postoji preko 300.000 ljudi koji imaju problem sa kockom. Posebno zabrinjava činjenica da su granice sve niže – srednjoškolci masovno provode velike odmore u kladionicama.

Psiholozi upozoravaju da je kocka „tiha bolest“. Za razliku od narkomanije ili alkoholizma, fizički simptomi se ne vide odmah, ali su psihičke posledice i stopa samoubistava među kockarima zastrašujuće visoki.

„Ljudi ne shvataju da je to najteži oblik zavisnosti za lečenje, jer je ‘droga’ u vašoj glavi, a dostupna je na svakom ćošku“, kažu stručnjaci iz jedne klinike za odvikavanje.

Put ka svetlu: Rehabilitacija i kajanje

Marko je danas „čist“ već 18 meseci. Prošao je kroz pakao apstinencijalne krize, psihoterapije i grupne sastanke. Radi dva posla kako bi vratio dugove koji će ga pratiti još godinama. Porodicu nije vratio, ali je dobio priliku da viđa ćerku vikendom.

„Najteže je oprostiti sebi. Svaki put kad prođem pored kladionice i čujem onaj zvuk aparata, prođe me jeza. Moja poruka svima koji misle da imaju kontrolu je: Nemate je. Rulet je dizajniran da dobije, a vi ste dizajnirani da izgubite sve. Počinje sa 50 dinara, a završava se u potpunom mraku.“

Srbija

„OVDE SMO PRONAŠLI SLOBODU“: Zašto stranci masovno menjaju Berlin, London i Njujork za život u Srbiji?

Objavljeno pre

,

Objavio:

most na adi, bridge, belgrade, nature, serbia, architecture, europe, river, sky, travel

Dok mnogi sanjaju o odlasku, hiljade stranaca bira Srbiju kao svoj trajni dom.

Nisu u pitanju samo niske cene – oni govore o bezbednosti na ulicama, kafi koja se pije satima i duši koju je Zapad izgubio. „U Srbiji se još uvek živi, u Evropi se samo radi“, poručuju oni.

Kada je Francuz Nikolas pre tri godine odlučio da proda svoj stan u predgrađu Pariza i preseli se u okolinu Topole, njegova porodica je mislila da je poludeo. Danas, on pravi organsko vino, deca mu idu u lokalnu školu, a on kaže da se prvi put u životu oseća – bezbedno.

„U Parizu zaključavate troja vrata i ne znate ime komšije. U Šumadiji mi komšija donese jaja i sir na vrata, a vrata ne zaključavam ni noću. Srbija ima nešto što se ne može kupiti novcem – ljudsku bliskost“, priča Nikolas za Press.rs.

Fenomen „Beograd – novi Berlin“

Beograd je postao magnet za digitalne nomade i kreativce iz celog sveta. Prema istraživanjima platformi za rad na daljinu, srpska prestonica je redovno u top 10 destinacija u Evropi.

Šta ih privlači?

  1. Bezbednost: Roditelji iz Amerike ili zapadne Evrope su fascinirani činjenicom da deca u Srbiji mogu sama da idu u školu ili se igraju u parku do mraka.

  2. Društveni život: Koncept „sedimo na kafi tri sata“ za strance je kulturološki šok koji brzo zavole. Kažu da je to najbolji lek protiv stresa.

  3. Gastronomija: Organska hrana koja na Zapadu košta pravo bogatstvo, kod nas je standard na svakoj pijaci.

belgrade, serbia, river, architecture, city, church, orthodox, town, historical, cityscape, downtown, blue church, blue river, belgrade, belgrade, belgrade, belgrade, belgrade, serbia, serbia, serbia

stevanaksentijevic

Od IT stručnjaka do čuvara tradicije

Nisu samo penzioneri ti koji dolaze. Mladi IT stručnjaci iz Rusije, Izraela i Amerike donose kapital i znanje, ali zauzvrat traže autentičnost. Mnogi od njih ulažu u obnovu starih srpskih kuća, čuvajući arhitekturu koju smo mi počeli da zaboravljamo.

„Srbija ima neverovatnu energiju. Ovde se stalno nešto dešava, ljudi su direktni, srdačni i imaju neverovatan smisao za humor čak i kad je teško. To je zarazno“, kaže Tijago, poznati „srpski Brazilac“ koji je postao jedan od najboljih ambasadora naše zemlje.

Mala zemlja velikih mogućnosti

Srbija se polako pozicionira kao evropski centar za visoke tehnologije (BioSense institut, IT hubovi), ali i kao oaza mira za one koji žele održiv život. Naši festivali, od Exita do Guče, postali su brendovi, ali prava magija se dešava u svakodnevnim interakcijama.

Pročitaj još

Srbija

Nevreme sa gradom i olujnim vetrom zahvatilo zapadnu i jugozapadnu Srbiju

Oblačni sistem sa snažnom grmljavinom i obilnim pljuskovima pomera se ka južnoj polovini Srbije tokom poslepodneva.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nevreme sa gradom i olujnim vetrom zahvatilo zapadnu i jugozapadnu Srbiju

Oblačni sistem sa snažnom grmljavinom i obilnim pljuskovima pomera se ka južnoj polovini Srbije tokom poslepodneva.

Snažno nevreme sa gradom i olujnim vetrom već je zahvatilo područje zapadne i jugozapadne Srbije. Prema saopštenju, oblačni sistem sa veoma jakom grmljavinom i obilnim pljuskovima trenutno se kreće kroz te krajeve i nastavlja svoj put prema istoku. Tokom dana očekuje se da nevreme sa gradom i olujnim vetrom, koje je već izazvalo zabrinutost među stanovništvom, zahvati i južnu polovinu Srbije.

Najugroženija područja i tok nevremena

Na udaru nevremena sa gradom i olujnim vetrom nalaze se cela jugozapadna i južna Srbija. Prema trenutnim podacima, naročito su pogođene sledeće oblasti: Pešterska visoravan, Raški i Rainski okrug, Toplički okrug, Kosovo i Metohija, kao i Pčinjski okrug. Očekuje se da će tokom poslepodneva snažni pljuskovi pogoditi i ostale delove južne Srbije. Zbog toga je važno da stanovnici u ovim oblastima prate dalje informacije nadležnih službi o razvoju situacije.

Temperature u pogođenim mestima, kao što su Subotica, Novi Sad, Beograd, Niš, Čačak i Leskovac, kreću se između 1° i 8° Celzijusa. Štaviše, ovakve vremenske prilike mogu dovesti do kratkotrajnog pada temperature i pogoršanja uslova na putevima. U međuvremenu, stručne službe prate razvoj olujnih oblaka i najavljuju potencijalne nove padavine.

Preporuke i razvoj vremenske situacije

Pre svega, preporučuje se oprez svim građanima u regionima kroz koje prolazi nevreme sa gradom i olujnim vetrom. Pored toga, vozači bi trebalo da prilagode brzinu kretanja uslovima na putu, zbog mogućih klizavih kolovoza i smanjene vidljivosti. Takođe, nadležne službe apeluju da se ne boravi na otvorenom tokom snažnih grmljavinskih udara.

U nastavku dana, prema dosadašnjim najavama, nevreme sa gradom i olujnim vetrom premeštaće se dalje ka istoku i jugu zemlje. Na taj način, stanovnici pomenutih regiona treba da prate ažurirane informacije i upozorenja o daljem razvoju vremenskih uslova. Konačno, stručnjaci podsećaju da ovakvi oblačni sistemi mogu izazvati kratkotrajne, ali intenzivne nepogode, pa je važno pratiti zvanične preporuke i biti spreman na eventualne promene vremena.

Pročitaj još

Srbija

Srpska državljanka u kritičnom stanju nakon zastoja srca na granici sa Grčkom

Srpska državljanka doživela je zastoj srca na granici sa Grčkom; lekari su je reanimirali, a sada je hospitalizovana u Solunu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Srpska državljanka u kritičnom stanju nakon zastoja srca na granici sa Grčkom – zastoj srca na granici sa Grčkom

Srpska državljanka doživela je zastoj srca na granici sa Grčkom; lekari su je reanimirali, a sada je hospitalizovana u Solunu.

Srpska državljanka doživela je zastoj srca na granici sa Grčkom, što je dovelo do hitne intervencije lekara i prevoza u bolnicu u Solunu. Prema rečima njenog sina, povratak sa letovanja pretvorio se u dramatičnu borbu za život na samoj granici, gde je zbog velike gužve došlo do pogoršanja njenog zdravstvenog stanja.

Detalji zastoja srca na granici sa Grčkom

Dario, sin žene koja je pretrpela zastoj srca, ispričao je da su se vraćali iz Grčke ka Srbiji kada je do incidenta došlo. Kolona automobila bila je duga oko 5 kilometara, pa je njegova majka osetila naglo pogoršanje zdravlja. „Oživljavali smo je nekoliko minuta i na kraju su je lekari uspešno reanimirali. Hitna pomoć ju je potom odvela u bolnicu“, naveo je Dario.

U bolnici u Solunu ustanovljeno je da je kod njegove majke došlo do pucanja aneurizme u mozgu, što je izazvalo zastoj srca i prestanak disanja. Dario je dodao da je dan ranije već imala tegobe, ali su mislili da se radi o toplotnom udaru, pa nisu prepoznali ozbiljnost situacije.

Izazovi sa zdravstvenim osiguranjem i pomoć porodici

Dario je istakao da njegova majka nije imala zdravstveno osiguranje za put u inostranstvo, što je dodatno otežalo celu situaciju. Prema njegovim rečima, kontaktirali su Srpski konzulat u Solunu, ali nisu dobili konkretnu pomoć ni savet. „Nisu se potrudili da ponude bilo kakvu pomoć. Rekli su samo: ‘Kako vi mislite da vam pomognemo'“, prenosi Dario.

U međuvremenu, on je prevezao decu do Beograda i pokušava da reši administrativne probleme preko Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Dario trenutno ne razmišlja o troškovima, već mu je prioritet stabilizacija zdravstvenog stanja njegove majke.

Apel porodice i trenutni status pacijentkinje

Dario je o celom događaju obavestio i korisnike grupe „Grčka info“ na društvenim mrežama, uz molbu da svi koji mogu pruže pomoć ili savete, posebno ukoliko imaju kontakte u Solunu. On je naglasio da je njegova majka i dalje u kritičnom stanju. Porodica se sada fokusira na njeno ozdravljenje i prikupljanje potrebnih informacija o eventualnoj pomoći iz Srbije.

Ova situacija ukazuje na značaj zdravstvenog osiguranja tokom putovanja, ali i na neophodnost institucionalne podrške u hitnim slučajevima van zemlje.

Pročitaj još

U Trendu