Connect with us

Srbija

Beograd koji se ne vidi na razglednicama: mala mesta sa velikim pričama

Objavljeno pre

,

panorama, skupstina beograd, serbia, street, belgrade, architecture, old, building, buildings, belgrade, belgrade, belgrade, belgrade, belgrade Djordjeuuu

Kada se pomene Beograd, većina ljudi prvo pomisli na Kalemegdan, Knez Mihailovu, Skadarliju, Savu i Dunav. To su mesta koja se gotovo podrazumevaju kada se govori o glavnom gradu.

Ali Beograd ima i jednu drugu stranu. Ona se ne nalazi uvek na turističkim mapama i često prolazi nezapaženo čak i ljudima koji u gradu žive godinama.

To su mali prolazi, stara dvorišta, mirne ulice, stepeništa i zaboravljeni uglovi koji možda nemaju spektakularan izgled, ali nose priče o ljudima i vremenu koje je prošlo.

Ulica koja nije cilj, već putovanje

Postoje ulice kroz koje većina Beograđana samo prođe. Neko žuri na posao, neko ide po namirnice, a neko vodi dete u školu.

Ipak, kada se malo uspori, postaje jasno koliko različitih slojeva grad ima.

Stare fasade pored novih zgrada, mali prozori nekadašnjih kuća, kapije iza kojih se naslućuju dvorišta i detalji na fasadama pričaju o tome kako se grad menjao.

Beograd nije nastao odjednom. Njegove ulice su se menjale zajedno sa ljudima koji su u njima živeli.

Mala dvorišta iza velikih ulica

Poseban svet predstavljaju unutrašnja dvorišta.

Iza nekih kapija u starijim delovima grada kriju se prostori koje prolaznik sa ulice gotovo ne može da nasluti. Tu se mogu videti stare kuće, stepenice, zelenilo, pomoćni objekti i tragovi nekadašnjeg načina života.

Takva dvorišta podsećaju da je Beograd nekada bio mnogo više grad niskih kuća nego što je to danas.

I dok su mnoge zgrade nestale ili promenile namenu, pojedini detalji su ostali kao mali vremenski kapsuli.

Stepenice koje pamte generacije

Beograd ima veliki broj stepeništa koja povezuju različite delove grada.

Neka su kratka i gotovo neprimetna, dok druga predstavljaju važne prečice za ljude koji svakodnevno prolaze njima.

Za turiste ona možda nisu posebno zanimljiva, ali za stanovnike kraja mogu biti deo svakodnevnog života. Na njima se sreću komšije, zastaje na nekoliko minuta i često se pamte kao deo odrastanja.

Svako ko je godinama živeo u jednom kraju ima neku svoju „prečicu“ za koju možda nikada nije čuo neko ko živi samo nekoliko ulica dalje.

Parkovi koji nisu turističke atrakcije

Kada se govori o zelenilu Beograda, najčešće se pomisli na najveće parkove i izletišta.

Ali gotovo svaki kraj ima svoje malo zeleno mesto.

To može biti mali park između zgrada, nekoliko starih stabala pored ulice ili prostor sa nekoliko klupa na kojem se ljudi sastaju svakog dana.

Takva mesta često nemaju nikakvu posebnu turističku atrakciju. Njihova vrednost je u tome što pripadaju svakodnevnom životu.

Tu se šetaju psi, deca uče da voze bicikl, stariji razgovaraju, a neko možda svakog jutra sedi na istoj klupi.

Zemun ima svoju posebnu priču

Zemun je jedan od delova Beograda u kojem se posebno jasno vidi koliko mali urbani prostori mogu da nose karakter.

Uske ulice, stare kuće, stepenice, dvorišta i pogledi prema Dunavu stvaraju atmosferu koja se razlikuje od mnogih drugih delova grada.

Nije potrebno posetiti neku veliku atrakciju da bi se osetio duh kraja. Dovoljno je skrenuti sa glavne rute i nekoliko minuta hodati bez određenog cilja.

Tada grad počinje da izgleda drugačije.

Najzanimljivije priče često nisu na velikim trgovima

Veliki trgovi i poznate građevine svakako imaju svoje mesto u istoriji Beograda. Ali istoriju grada čine i svakodnevni životi običnih ljudi.

Priča o staroj prodavnici koju je porodica vodila decenijama, komšiji koji je poznavao sve stanare u ulici ili kući koja je nekada imala potpuno drugačiju namenu možda nikada neće dospeti u turističke vodiče.

Ipak, upravo takve priče stvaraju osećaj da grad nije samo skup zgrada, već mesto u kojem su generacije ostavljale trag.

Ponekad treba samo skrenuti sa poznate rute

Najbolji način da se upozna drugačiji Beograd možda je jednostavan – hodati sporije i povremeno skrenuti tamo gde inače ne bismo.

Iza prometne ulice može se pojaviti mirno dvorište. Iza velike zgrade može se sakriti stara kuća. Iza obične kapije može početi priča koju nećemo pronaći na razglednici.

Upravo zbog toga Beograd nikada nije moguće potpuno upoznati.

Njegove najpoznatije znamenitosti govore mnogo o gradu, ali mali, svakodnevni prizori možda govore još više o ljudima koji ga čine živim.

Jer ponekad najlepši deo Beograda nije onaj koji fotografišemo za uspomenu, već onaj pored kojeg svakog dana prolazimo — a nikada se ne zapitamo šta sve pamti.

Pročitaj još

Srbija

Adriana Vilagoš osvojila bronzu: Dačić uputio čestitke posle uspeha na Evropskom prvenstvu

Ministar Ivica Dačić čestitao je Adriani Vilagoš na osvojenoj bronzanoj medalji u bacanju koplja u Birmingemu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Adriana Vilagoš osvojila bronzu: Dačić uputio čestitke posle uspeha na Evropskom prvenstvu

Ministar Ivica Dačić čestitao je Adriani Vilagoš na osvojenoj bronzanoj medalji u bacanju koplja u Birmingemu.

Adriana Vilagoš osvojila bronzu na Evropskom prvenstvu u bacanju koplja, a tim povodom ministar unutrašnjih poslova i potpredsednik Vlade Ivica Dačić uputio joj je srdačne čestitke. Takmičenje je održano u Birmingemu, gde je Vilagoš ostvarila još jedan značajan uspeh za Srbiju. Kako je saopšteno, ministar je naglasio da ovakav rezultat donosi veliku radost zemlji i ističe posvećenost sportistkinje.

Dačićeva čestitka i značaj medalje

U svojoj poruci, Ivica Dačić je istakao: „Uputio bih najsrdačnije čestitke našoj reprezentativki Adriani Vilagoš na osvajanju bronzane medalje u bacanju koplja na Evropskom prvenstvu u Birmingemu!“. On je naglasio da njen talenat, borbenost i disciplina ponovo donose radost Srbiji. Takođe, ministar je dodao da je Srbija ponosna na njen trud i nepokolebljivi duh.

Podrška i želje za buduće uspehe

Dačić je u čestitki poželeo Vilagoš mnogo pobeda i medalja u nastavku karijere. Istakao je da je njen rezultat još jedan istorijski uspeh za našu zemlju na evropskoj atletskoj sceni. Osim toga, ministar je pohvalio njenu čeličnu disciplinu i istrajnost, što je prema njegovim rečima, primer svim mladim sportistima.

Šira važnost uspeha za srpsku atletiku

Osvajanje bronzane medalje na velikom takmičenju poput Evropskog prvenstva dodatno motiviše i ostale članove reprezentacije. Uspeh Adriane Vilagoš pokazuje da srpska atletika ima stabilnu bazu i podršku institucija. Na taj način, ovakvi rezultati doprinose afirmaciji sporta u Srbiji i podstiču mlade da se bave atletikom.

Pročitaj još

Srbija

Višesatne gužve na granici: Gde se najduže čeka na izlaz iz Srbije

Na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2 trenutno se beleže zadržavanja od 60 minuta za putnička vozila.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Višesatne gužve na granici: Gde se najduže čeka na izlaz iz Srbije

Na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2 trenutno se beleže zadržavanja od 60 minuta za putnička vozila.

Zbog višesatnih gužvi na graničnim prelazima, brojni putnici trenutno se suočavaju sa čekanjem prilikom izlaska iz zemlje. Prema podacima koje su saopštili JP „Putevi Srbije“ i Uprava granične policije, na naplatnim stanicama na auto-putevima nema zadržavanja vozila, ali je stanje drugačije na pojedinim graničnim prelazima. Najduža zadržavanja za putnička vozila zabeležena su na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2, gde se na izlaz iz Srbije čeka oko 60 minuta.

Pored gužvi na Horgošu, na ostalim prelazima situacija se razlikuje u zavisnosti od smera i tipa prelaza. Na GP Gradina na ulazu u zemlju putnici moraju da sačekaju 50 minuta. Slično je i na GP Špiljani na ulazu, gde je zadržavanje takođe 50 minuta, dok je na izlazu iz zemlje na istom prelazu čekanje svega 10 minuta. Na GP Preševo na izlazu iz Srbije putnici čekaju oko 20 minuta.

Najduže zadržavanje na Horgošu i Horgoš 2

Kao rezultat trenutne situacije, višesatne gužve na granici najizraženije su na Horgošu i Horgoš 2, gde je vreme čekanja na izlaz iz Srbije najduže. Zbog toga se vozačima savetuje da planiraju put u skladu sa aktuelnim informacijama o stanju na prelazima, kako bi izbegli nepotrebna čekanja.

Pored toga, na drugim graničnim prelazima, prema poslednjim podacima, nema značajnijih zadržavanja za sve tipove vozila. Na naplatnim stanicama na auto-putevima promet teče bez prekida i dodatnih zadržavanja, što olakšava putovanje onima koji se trenutno ne upućuju ka najopterećenijim prelazima.

Pregled zadržavanja na ostalim prelazima

Osim navedenih kritičnih tačaka na granici, GP Gradina i GP Špiljani na ulazu u zemlju beleže zadržavanja od po 50 minuta. Međutim, na izlazu iz Srbije na Špiljanima, čekanje je deset minuta, dok je na Preševu potrebno sačekati dvadeset minuta. Na svim ostalim prelazima, kako je navedeno u zvaničnom izveštaju, trenutno nema dužih zadržavanja.

Na kraju, važno je napomenuti da se stanje na granicama može promeniti tokom dana, pa se preporučuje redovno praćenje informacija iz zvaničnih izvora pre polaska na put. Takođe, putnicima može koristiti provera stanja na manje opterećenim prelazima, ukoliko im to odgovara na planiranoj ruti.

Pročitaj još

Srbija

Požari u Srbiji: Najteže u Deliblatskoj peščari i na Stolovima, helikopteri u akciji

MUP saopštio da je u prethodna 24 časa evidentirano ukupno 193 požara širom zemlje, dok su najkritičnija požarišta kod Kraljeva i u Deliblatskoj peščari.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Požari u Srbiji: Najteže u Deliblatskoj peščari i na Stolovima, helikopteri u akciji

MUP saopštio da je u prethodna 24 časa evidentirano ukupno 193 požara širom zemlje, dok su najkritičnija požarišta kod Kraljeva i u Deliblatskoj peščari.

Gotovo svi požari u Srbiji su lokalizovani ili ugašeni, dok je prema saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova situacija i dalje najteža u Deliblatskoj peščari i na Stolovima, kod Kraljeva. U prethodna 24 časa, prema istim informacijama, na teritoriji zemlje zabeleženo je 193 požara, što ukazuje na ozbiljnost trenutne situacije.

U Deliblatskoj peščari vatrogasci i dobrovoljna društva, uz pomoć meštana, ulažu velike napore da zaustave širenje vatre. Zbog jakog vetra koji stalno menja pravac, vatra se širi i stvara dodatne izazove ekipama na terenu. Upravo zbog toga, prioritet je da se požar ne proširi ka kritičnim pravcima i da se stavi pod kontrolu što je pre moguće.

Helikopterska podrška i angažovanje ekipa na terenu

Helikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova angažovala je tri letelice koje neprekidno iz vazduha deluju na najugroženijim delovima požarišta. Ova podrška iz vazduha ima presudnu ulogu, jer omogućava brzu intervenciju na mestima gde je pristup sa zemlje otežan ili nemoguć. Osim toga, sve vatrogasne i spasilačke ekipe su maksimalno angažovane kako bi se požari što pre stavili pod kontrolu.

Prema poslednjim informacijama iz saopštenja, evidentirano je ukupno 224 vanredna događaja u poslednja 24 časa, od kojih je 193 bilo požara, dok su preostalih 31 druge vrste intervencija. Ova statistika pokazuje ozbiljnost situacije i potrebu za stalnim oprezom.

Stanje na ostalim požarištima i preporuke MUP-a

Većina požara širom Srbije je lokalizovana ili ugašena, a najkritičnije tačke ostaju Deliblatska peščara i Stolovi. Građani su pozvani da poštuju sve preporuke nadležnih službi i izbegavaju aktivnosti koje mogu izazvati požar, posebno u uslovima jakog vetra i visokih temperatura.

Na kraju, važno je istaći da su sve službe na terenu i dalje u pripravnosti, kako bi brzo reagovale na svaki novi slučaj. Situacija se pažljivo prati i dalje, a prema saopštenju nadležnih, prioritet je potpuna kontrola požara i zaštita stanovništva i prirodnih resursa.

Pročitaj još

U Trendu