Connect with us

Srbija

Arheološko otkriće na Klisi: Ispod groblja iz 11. veka pronađeno naselje staro 5.000 godina

Na lokalitetu Klisa kod Novog Sada otkriveno je praistorijsko naselje ispod srednjovekovne nekropole, istraženo oko 50 grobova.

Objavljeno pre

,

Arheološko otkriće na Klisi: Ispod groblja iz 11. veka pronađeno naselje staro 5.000 godina Foto Izvor: Pixabay.com

Na lokalitetu Klisa kod Novog Sada otkriveno je praistorijsko naselje ispod srednjovekovne nekropole, istraženo oko 50 grobova.

Arheolozi su na lokalitetu Klisa kod Novog Sada otkrili višeslojni lokalitet, gde su ispod groblja iz 11. veka pronašli tragove praistorijskog naselja starog oko 5.000 godina. Ova otkrića su rezultat zaštitnih arheoloških istraživanja koja prethode planiranim građevinskim radovima na ovom području. Prema rezultatima najnovijih iskopavanja, na lokalitetu je do sada istraženo oko 50 grobova koji pripadaju srednjovekovnoj nekropoli.

Višeslojni lokalitet otkriva bogatu istoriju

Prema rečima arheologa dr Ljubiše Vasiljevića, koji vodi istraživanja na Klisi, nekropola iz 11. veka pripada takozvanoj belobrdskoj kulturi. Ta kultura je, kako je objasnio, obuhvatala zapadni deo istočne Evrope, uključujući i današnju Vojvodinu, kao i delove Hrvatske i Mađarske. Tokom ranijih faza istraživanja otkriveno je oko 40 grobova, a nastavkom radova njihov broj se povećao na približno 50. Ispod tih grobova, arheolozi su pronašli i tragove praistorijskog naselja, starog oko 5.000 godina, što govori o slojevitosti i značaju ovog lokaliteta.

Zaštitna arheološka istraživanja pre izgradnje

Ova otkrića su deo zaštitnih arheoloških istraživanja koja prethode planiranoj izgradnji na Klisi. Kraj prošle godine doneo je potvrdu da se ispod budućeg gradilišta nalazi višeslojni lokalitet, što je arheolozima omogućilo detaljnije ispitivanje slojeva istorije. Osim toga, ovakva otkrića pružaju dragocene podatke o životu ljudi koji su tokom vekova nastanjivali ovu oblast. S druge strane, svako novo otkriće doprinosi širem razumevanju razvoja naselja na prostoru današnjeg Novog Sada.

Belobrdska kultura i značaj nalaza za nauku

Na Klisi je pronađen značajan broj grobova iz perioda srednjeg veka, dok tragovi praistorijskog naselja svedoče o dugoj ljudskoj prisutnosti na ovom prostoru. Prema rečima dr Ljubiše Vasiljevića, belobrdska kultura karakteristična je za zapadni deo istočne Evrope. Takva otkrića su važna za naučnu zajednicu, jer omogućavaju bolje razumevanje kulturnih i istorijskih procesa koji su oblikovali današnju Vojvodinu. Pored toga, nalazi sa Klise će biti predmet daljih analiza i publikacija, što će doprineti očuvanju i promociji bogate arheološke baštine Srbije.

Pročitaj još

Srbija

Groznica Zapadnog Nila u Vojvodini: Ovo su simptomi i šta izbegavati

Zabeležena su tri slučaja u Vojvodini, dok su stručnjaci objasnili simptome infekcije i prenosioca bolesti.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Groznica Zapadnog Nila u Vojvodini: Ovo su simptomi i šta izbegavati

Zabeležena su tri slučaja u Vojvodini, dok su stručnjaci objasnili simptome infekcije i prenosioca bolesti.

Groznica Zapadnog Nila u Vojvodini registrovana je ove nedelje, prema zvaničnoj izjavi epidemiologa sa Instituta za javno zdravlje Vojvodine. Prva tri slučaja ove infekcije potvrđena su ove sezone, što je izazvalo pažnju javnosti i podstaklo stručnjake da objasne važne detalje o simptomima i načinima prenosa bolesti.

Specijalista epidemiologije Snežana Medić istakla je da groznica Zapadnog Nila u najvećem broju slučajeva prolazi bez simptoma. Prema njenim rečima, kod oko 80 odsto zaraženih, ubod inficiranog komarca ne dovodi do pojave tegoba. Međutim, kod nekih osoba simptomi mogu biti jasno izraženi.

Simptomi i tok groznice Zapadnog Nila u Vojvodini

Kod otprilike jedne petine obolelih javljaju se temperatura, groznica, glavobolja, osip i bolovi u mišićima. Ovi simptomi najčešće prolaze bez potrebe za ozbiljnijim lečenjem, navodi Medić. Ipak, kod manjeg broja osoba mogu se pojaviti ozbiljniji znaci infekcije, kao što su jaka glavobolja, povraćanje, pospanost, promenjeno mentalno stanje, paraliza ili epileptični napadi. U takvim slučajevima je neophodno bolničko lečenje.

Takođe, važno je napomenuti da su prirodni rezervoari virusa ptice, dok su komarci prenosioci, odnosno vektori bolesti. Inficirani ljudi nisu zarazni za svoju okolinu, naglasila je Medić.

Kako se prenosi groznica Zapadnog Nila u Vojvodini

Virus se prenosi isključivo ubodom inficiranog komarca. Medić je podsetila da se slučajevi ovog oboljenja u Srbija registruju od 2012. godine. Izuzetak je bila 2020. godina, kada nije bilo prijavljenih slučajeva, što stručnjaci povezuju sa promenama tokom pandemije.

Osim toga, globalno otopljavanje može uticati na širenje vektora bolesti. Stručnjaci naglašavaju potrebu za praćenjem situacije, posebno tokom letnjih meseci kada je povećana aktivnost komaraca.

Zbog ovih informacija, građanima se preporučuje povećana opreznost tokom sezone kada je groznica Zapadnog Nila u Vojvodini najčešća. Detaljno praćenje simptoma i poznavanje načina prenosa bolesti ključni su za prepoznavanje i sprečavanje komplikacija.

Pročitaj još

Srbija

Zabrana saobraćaja na Halkidikiju: Gde važi i šta znači za turiste

Na Halkidikiju je do ponedeljka na snazi potpuna zabrana saobraćaja pešaka i vozila u šumskim oblastima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zabrana saobraćaja na Halkidikiju: Gde važi i šta znači za turiste

Na Halkidikiju je do ponedeljka na snazi potpuna zabrana saobraćaja pešaka i vozila u šumskim oblastima.

Potpuna zabrana saobraćaja na Halkidikiju uvedena je danas, u nedelju 16. avgusta, zbog visokog rizika od požara. Odlukom zamenika guvernera Halkidikija, Janisa Kufidisa, zabrana važi od 8 časova ujutru do 8 časova u ponedeljak, 17. avgusta. Prema saopštenju, mera se odnosi na šumske oblasti poluostrva Kasandra i Sitonija, područje od Komice do Uranopolisa, kao i na opštinu Poligiros.

Zabrana saobraćaja na Halkidikiju obuhvata sve šumske puteve i staze, a odnosi se i na pešake i na vozila. Jake snage grčke policije postavljene su na ulazima u šumska područja i obavljaju neprekidne kontrole. Na taj način, pristup zabranjenim zonama je strogo ograničen i svaki pokušaj ulaska biće sprečen.

Ko su izuzeci i kakve su kazne?

Iz zabrane su izuzeti samo članovi dobrovoljnih organizacija koji učestvuju u akcijama zaštite od požara na Halkidikiju. Svi ostali, uključujući turiste i lokalne stanovnike, moraju se u potpunosti pridržavati odluke. U slučaju kršenja zabrane, predviđena je administrativna kazna od 300 evra.

Regionalna jedinica Halkidikija pozvala je sve da poštuju meru kako bi se sprečio rizik od izbijanja požara. Takođe, stanovnici i posetioci obavešteni su da će kontrole trajati tokom čitavog perioda zabrane.

Područja na koja se zabrana odnosi

Potpuna zabrana saobraćaja na Halkidikiju važi za:
– poluostrvo Kasandra
– poluostrvo Sitonija
– područje od Komice do Uranopolisa
– opštinu Poligiros

Pored toga, preporučuje se da građani i turisti izbegavaju sve šumske oblasti do ukidanja zabrane kako bi se dodatno smanjio rizik od požara.

Ova mera doneta je zbog povećane opasnosti od požara tokom letnjih meseci, kada su temperature visoke i postoji mogućnost širenja vatre na šumskom terenu. Zabrana saobraćaja na Halkidikiju biće na snazi do 8 časova u ponedeljak, a eventualne promene biće blagovremeno saopštene.

Pročitaj još

Srbija

Zemljotres u Kraljevu: Slabiji potres probudio stanovnike grada koji pamti razaranja

Seizmološki zavod Srbije registrovao je jutros zemljotres jačine 2,4 stepena po Rihteru na području Kraljeva u 7.24 sati.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zemljotres u Kraljevu: Slabiji potres probudio stanovnike grada koji pamti razaranja

Seizmološki zavod Srbije registrovao je jutros zemljotres jačine 2,4 stepena po Rihteru na području Kraljeva u 7.24 sati.

Jutros je zabeležen slabiji zemljotres u Kraljevu, prema podacima Seizmološkog zavoda Srbije. Potres je bio jačine 2,4 stepena po Rihteru i dogodio se u 7.24 sati. Zemljotres u Kraljevu, iako manji, privukao je pažnju građana ovog grada, koji se i dalje sećaju razaranja iz prošlosti.

Prema dostupnim informacijama, aparati su registrovali podrhtavanje tla, ali nije bilo izveštaja o šteti niti povređenima. Stanovnici su osetili podrhtavanje, ali su se ubrzo vratili svojim svakodnevnim aktivnostima. Ovakvi slabiji potresi nisu retkost na ovom području, ali svako novo podrhtavanje podseća na ranije događaje.

Sećanje na zemljotres iz 2010. godine

Zemljotres u Kraljevu iz 2010. godine ostavio je dubok trag u kolektivnom pamćenju. Tada je grad pogodio snažan potres od 5,4 stepena po Rihteru. Kao rezultat, došlo je do velikih razaranja i izgubljena su dva života. Iako je današnji zemljotres bio znatno slabiji, mnogi građani su ga doživeli sa dozom zabrinutosti, podsećajući se na težinu prošlih događaja.

Zemljotresi u ovom delu Srbije nisu neuobičajeni, što potvrđuju i podaci Seizmološkog zavoda Srbije. Stručnjaci redovno prate seizmičku aktivnost i apeluju na građane da ostanu smireni, posebno kada su potresi slabog intenziteta.

Reakcije i mere opreza

Nakon jutrošnjeg podrhtavanja, seizmolozi su saopštili da nema razloga za paniku. Takođe, naglašavaju da se slabiji zemljotresi poput ovog javljaju povremeno i najčešće ne izazivaju materijalnu štetu. Ipak, stanovnici Kraljeva i dalje su oprezni kada osete podrhtavanje, imajući u vidu prethodna iskustva.

Zemljotres u Kraljevu je još jednom pokazao koliko su građani ovog grada osetljivi na seizmičke događaje. Iako jutrošnji potres nije izazvao veće probleme, podseća na potrebu za stalnom pažnjom i informisanošću o prirodnim pojavama koje mogu uticati na svakodnevni život.

Pročitaj još

U Trendu