Connect with us

Domaće

Šest najvećih banaka u Srbiji ostvarilo neto dobit od 1,19 milijardi evra u 2025. godini

Neto prihod od kamata 182 milijarde dinara, prihodi od provizija porasli 11 odsto na 72,7 milijardi dinara

Published

on

gcf9578c87788cf516552319591ee721d29c1d90f42c0313367cfc9416fe1d1e1f7f54cb3cd1e7f2d02983a34657a5972f3a034df15afbb3306bd63f329c6e2ff_1280

Neto prihod od kamata 182 milijarde dinara, prihodi od provizija porasli 11 odsto na 72,7 milijardi dinara

Šest najvećih banaka u Srbiji zabeležilo je neto dobit od 1,19 milijardi evra (139 milijardi dinara) u 2025. godini, što je rast od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu, prema nerevidiranim finansijskim izveštajima. Ove banke, koje drže gotovo tri četvrtine ukupne aktive bankarskog sektora, nastavile su trend rasta uprkos ograničenjima kamatnih stopa koje je prošle godine uvela Narodna banka Srbije.

Najveći deo profita došao je od neto prihoda od kamata, koji su iznosili 182 milijarde dinara (više od 1,5 milijardi evra), ali je njihov rast u odnosu na 2024. godinu bio manji od jedan odsto, iako je kreditna aktivnost porasla za 15 odsto. Istovremeno, banke su povećale naplatu provizija i naknada, pa je neto prihod po ovom osnovu u 2025. dostigao 72,7 milijardi dinara (oko 620 miliona evra), što je povećanje od skoro 11 odsto u odnosu na 2024. i čak 30 odsto više nego 2023. godine.

Prema rečima Nenada Gujaničića, glavnog brokera Momentum sekjuritiza, “kamate nisu nastavile da rastu, ali su na dovoljno visokom nivou da banke imaju izvanredne profite. Prihodi od kamata neće značajnije rasti, došli smo u fazu usporenog rasta ili čak stagnacije. S druge strane, nema troškova po osnovu loših kredita. Tako da su banke verovatno i u 2025. godini imale prinos na aktivu od oko 20 odsto, što je fantazija i dvostruko više nego u EU”. Gujaničić ocenjuje i da su ograničenja kamatnih stopa postavljena iznad nivoa koji su banke već primenjivale, pa nisu značajno uticala na bilanse, a ni populističke mere oko stambenih kredita nisu imale veći efekat.

Italijanska Inteza banka vratila se na vrh liste po profitu sa neto dobiti od 264,9 miliona evra, što je 36 miliona više nego 2024. godine. Austrijska Rajfajzen banka ostvarila je 248 miliona evra profita (smanjenje od 1,3 miliona evra), dok je mađarska OTP banka imala dobit od 201,5 miliona evra (pad za 18,5 miliona evra). Unikredit je ostvario neto dobit od 198 miliona evra, što je za 2,5 miliona manje nego prethodne godine. NLB Komercijalna banka iz Slovenije zabeležila je 155 miliona evra (rast od 13,3 miliona), dok je domaća AIK banka ostvarila 123,6 miliona evra profita (povećanje od 41 milion evra), nakon integracije Eurobank Direktne banke u martu prošle godine.

Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije ostala je na 5,75 odsto već godinu i po dana, a prema rečima Gujaničića, inflacija u Srbiji je visoka i nije bilo prostora za njeno smanjenje. Evropska centralna banka je prepolovila svoju kamatnu stopu i očekuje se novi ciklus povećanja, što bi moglo uticati i na politiku domaće centralne banke od juna.

Domaće

Privredna komora Srbije pristupa PREVENT Waste Alliance radi jačanja cirkularne ekonomije

Članstvo omogućava domaćim kompanijama pristup međunarodnim partnerstvima i investicijama, kao i usklađivanje sa evropskim standardima

Published

on

By

Članstvo omogućava domaćim kompanijama pristup međunarodnim partnerstvima i investicijama, kao i usklađivanje sa evropskim standardima

Privredna komora Srbije (PKS) postala je član međunarodne Alijanse za prevenciju nastanka otpada (PREVENT Waste Alliance) u martu 2026. godine, otvarajući nove mogućnosti za domaće kompanije kroz povezivanje sa međunarodnim partnerima i investitorima, kao i unapređenje inovativnih cirkularnih rešenja i lakše ispunjavanje evropskih standarda. Ovaj korak predstavlja značajan doprinos bržem uključivanju srpske privrede u evropske lance vrednosti i razvoju novih poslovnih modela baziranih na reciklaži i ponovnoj upotrebi resursa, čime se povećava konkurentnost na tržištu koje sve više traži održiva rešenja.

Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije, naglasio je da je prijem PKS u ovu mrežu strateška prilika za unapređenje nacionalnog sistema upravljanja otpadom i jačanje međunarodnog pozicioniranja Srbije u oblasti cirkularne ekonomije. PREVENT Waste Alliance okuplja ključne aktere iz javnog, privatnog i međunarodnog sektora sa ciljem smanjenja otpada, eliminacije zagađenja i efikasnijeg korišćenja resursa na globalnom nivou.

Članstvo PKS donosi pristup novim znanjima i najboljim praksama u oblastima kao što su proširena odgovornost proizvođača, upravljanje e-otpadom i plastikom, kao i razvoj inovativnih cirkularnih rešenja. Ovo je važan korak ka usklađivanju sa evropskim standardima i unapređenju domaćih politika, istakao je Mitrović. Učešće u PREVENT mreži otvara prostor za razvoj novih poslovnih modela, jačanje partnerstava i pristup međunarodnim investicijama, što omogućava veću cirkularnost privrede i jačanje kapaciteta domaćih institucija i kompanija.

Centar za cirkularnu ekonomiju PKS pruža stručnu i operativnu podršku aktivnostima u okviru mreže, uključujući domaće kompanije, institucije i eksperte u međunarodne tokove znanja i saradnje. Članstvo Privredne komore Srbije u PREVENT Waste Alliance predstavlja važan iskorak ka održivijem upravljanju resursima i efikasnijem ostvarivanju ciljeva zelene i cirkularne tranzicije u Republici Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Zaječar beleži 2.368 nezaposlenih, pad industrije i odlazak mladih

Preliminarno istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu pokazuje da je Zaječar na poslednjem mestu po kvalitetu života, uz manjak investitora i ekološke izazove

Published

on

By

Preliminarno istraživanje Ekonomskog fakulteta u Nišu pokazuje da je Zaječar na poslednjem mestu po kvalitetu života, uz manjak investitora i ekološke izazove

Prema rezultatima istraživanja percepcije građana koje je sproveo Ekonomski fakultet u Nišu, Zaječar je rangiran kao najlošiji grad za život u Srbiji. Analiza je obuhvatila više kategorija, a grad se izdvojio po negativnim ekonomskim parametrima – trenutno je 2.368 osoba registrovano kao nezaposleno, a zatvaranje fabrika dovelo je do velikog pada zaposlenosti, posebno među mladima koji masovno napuštaju grad.

Nekadašnji industrijski centar Timočke Krajine, Zaječar je imao više od 15.000 radnika zaposlenih u industriji, ali su fabrike sada zatvorene, bez najava o dolasku novih domaćih ili stranih investitora. Građani ističu da je nezaposlenost mladih glavni problem i da nema novih radnih mesta.

Pored ekonomskih izazova, Zaječar se suočava i sa degradacijom životne sredine i klimatskim problemima, posebno tokom zimskih meseci kada je grad među najzagađenijima u Srbiji. Smeće i zagađen vazduh su postali svakodnevica, a građani navode i probleme u zdravstvu, bankarskom sektoru i elektrodistribuciji.

U okviru projekta „Bezbednosni koraci sa mladima od 15 do 19 godina“, koji je realizovao Timočki omladinski centar, mladi su istakli ekološku bezbednost i zagađenost vodotokova kao ključne izazove, uz napomenu da građani sami doprinose ovim problemima. Dunja Marušić iz organizacije navodi: „Kao problemi su prepoznati ekološka bezbednost, zagađenost vodotokova, sve ono na šta građani utiču sami.“

Uprkos ovim negativnim pokazateljima, Zaječar nije među poslednja tri grada u Srbiji kada su u pitanju bezbednost, zdravstvo, mobilnost, pristupačnost, kao i javne usluge i uprava.

Ovi podaci ukazuju na potrebu za hitnim ekonomskim i ekološkim merama kako bi došlo do poboljšanja kvaliteta života i zadržavanja mlađeg stanovništva.

Pročitaj još

Domaće

Srpski startap Smartsy privukao investiciju od 500.000 evra za širenje na evropsko tržište

Investitor Aleksander Šic uložio pola miliona evra, strateško partnerstvo omogućava Smartsy-ju ekspanziju na DACH region i saradnju sa REWE grupom

Published

on

By

Investitor Aleksander Šic uložio pola miliona evra, strateško partnerstvo omogućava Smartsy-ju ekspanziju na DACH region i saradnju sa REWE grupom

Inovativni srpski startap Smartsy, poznat po razvoju pametnih kućica za pse, obezbedio je investiciju od 500.000 evra u okviru renomirane austrijske emisije „2 Minuten 2 Millionen“, što predstavlja značajan korak za domaću startap scenu. Investiciju je obezbedio serijski preduzetnik i investitor Aleksander Šic, čime je potvrđen potencijal Smartsy rešenja za primenu na globalnom tržištu i u sektoru maloprodaje.

Prema rečima Ivana Milikića, izvršnog direktora Smartsy-ja, ova investicija ima višestruki značaj: „Ova investicija za nas predstavlja mnogo više od finansijske podrške. Ona je potvrda da Smartsy odgovara na realnu potrebu savremenog tržišta i da rešenje koje razvijamo ima potencijal da postane standard u retail industriji kada je reč o pet-friendly infrastrukturi. Učešće u emisiji ‘2 Minuten 2 Millionen’ i podrška investitora kao što je Alexander Šic daju nam dodatni zamah za širenje na evropska tržišta, a posebno nam je važno što ovakav rezultat dolazi iz tima koji se razvija iz Srbije i gradi proizvod sa međunarodnim ambicijama.“

Investicija donosi ne samo finansijska sredstva, već i strateško partnerstvo koje omogućava ubrzano skaliranje Smartsy poslovanja na tržištima Nemačke, Austrije i Švajcarske (DACH region), gde je uočena potreba za unapređenjem infrastrukture prilagođene kućnim ljubimcima u maloprodajnom sektoru. Kompanija već sprovodi pilot projekte u Austriji, kroz saradnju sa vodećim maloprodajnim lancima, među kojima je i REWE grupa (BILLA), dok se planira širenje i na druga evropska tržišta, kao i povratak na domaće tržište sa unapređenom verzijom proizvoda.

Razvoj Smartsy-ja odvija se unutar SEE UP akceleratora, uz podršku Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije, što doprinosi pozicioniranju Srbije kao jednog od najbrže rastućih inovacionih ekosistema u Evropi. Predrag Nikolić, direktor CDT-a, istakao je: „Ovakvi rezultati potvrđuju da domaći inovacioni ekosistem sazreva i da naši timovi mogu ravnopravno da pariraju najnaprednijim rešenjima u svetu, posebno kada imaju adekvatnu podršku i infrastrukturu za razvoj.“

Pametna Smartsy kućica za pse, opremljena naprednom tehnologijom za regulaciju temperature, kamerom za nadzor i mogućnostima za brendiranje, testirana je i na domaćem tržištu kroz pilot postavljanje ispred objekta Univerexport-a na Novom Beogradu. U narednom periodu, ove kućice biće implementirane na nekoliko lokacija u centru Beča, a planira se proširenje i na tržišta Nemačke, Švajcarske i regiona.

Ovaj uspeh dodatno potvrđuje rastuću ulogu Srbije u razvoju ICT i startap zajednice, sa posebnim fokusom na inovacije u industriji opreme i infrastrukture za kućne ljubimce.

Pročitaj još

U Trendu