Connect with us

Domaće

Rodijum dostigao cenu od 325 dolara po gramu, 80 odsto potrošnje u auto-industriji

Južna Afrika drži 72% svetskih rezervi platinskih metala, Rusija 10%, Zimbabve 8%, ostali ispod 1%

Published

on

g8448539351480b11cb47e46a0f2a1c6851aa9328b1d4860e356855c809f952c02f799bb88a4d24b1c0bd705d15e95d6ba132a9a9e43d1f2a5b98343e879579ac_1280

Južna Afrika drži 72% svetskih rezervi platinskih metala, Rusija 10%, Zimbabve 8%, ostali ispod 1%

Rodijum, najskuplji prirodni metal na globalnom tržištu, beleži cenu koja premašuje 325 dolara po gramu. Ovaj metal je retkost na svetskom tržištu ne zbog velike potražnje, već zato što se dobija kao nusproizvod pri rudarenju platine i paladijuma, a ne kao glavni proizvod. Najveći deo rodijuma, čak 80% ukupne svetske potrošnje, koristi se u automobilskoj industriji, pre svega za izradu katalizatora koji smanjuju štetne emisije.

Prema rečima profesora Mihaila Gordijenka sa Ruskog ekonomskog univerziteta Plehanov, rodijum spada u grupu platinastih metala, a njegova visoka cena rezultat je činjenice da ne postoji ciljano rudarenje ovog metala. On ističe da dostupnost rodijuma zavisi od eksploatacije platine i paladijuma, pa je ulazak novih količina na tržište vezan za razvoj tih nalazišta.

Tržišna kretanja u narednom periodu zavisiće od produžetka veka postojećih rudnika, širenja kapaciteta i prerade otpada, a ne od otvaranja novih velikih ležišta. Geološki zavod SAD navodi da Južna Afrika raspolaže sa 72% svetskih rezervi metala platinske grupe, dok Rusija ima 10%, a Zimbabve 8%. Preostale zemlje učestvuju sa manje od 1% u globalnim rezervama.

Stručnjaci ističu da visoka cena rodijuma i ograničena dostupnost utiču na stabilnost snabdevanja i cenu gotovih proizvoda u industriji. Očekuje se da će automobilski sektor i dalje biti ključni potrošač ovog metala, dok će globalne rezerve igrati presudnu ulogu u određivanju budućih tokova na tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Porše izlazi iz Bugati Rimac, prodaje 45 odsto udela i 20,6 odsto u Rimac grupi

Nemački proizvođač automobila prodaje 45 odsto udela u Bugati Rimac i 20,6 odsto u Rimac grupi, nakon čega hrvatska kompanija preuzima punu kontrolu

Published

on

By

Nemački proizvođač automobila prodaje 45 odsto udela u Bugati Rimac i 20,6 odsto u Rimac grupi, nakon čega hrvatska kompanija preuzima punu kontrolu

Nemačka automobilska kompanija Porše saopštila je da je postigla dogovor o prodaji svog udela od 45 odsto u zajedničkoj kompaniji Bugati Rimac, čime se potpuno povlači iz ovog preduzeća koje upravlja luksuznim brendom Bugati. Prema uslovima transakcije, Porše će svoj udeo prodati konzorcijumu koji predvodi investiciona firma HOF kapital, iza koje stoji egipatska milijarderska porodica Saviris. Istovremeno, Porše prodaje i 20,6 odsto svog udela u Rimac grupi, čime potpuno izlazi iz vlasničke strukture hrvatskog proizvođača električnih automobila visokih performansi.

Nakon završetka transakcije, Rimac grupa iz Hrvatske preuzima kompletnu kontrolu nad kompanijom Bugati Rimac, a biće formirano i novo strateško partnerstvo sa investitorima HOF kapital i Blu fajv kapital. Prema navodima, osnivač Rimac grupe Mate Rimac time postaje jedan od najvećih akcionara u novoj vlasničkoj strukturi.

Izvršni direktor Poršea Mihael Lajters izjavio je da kompanija ceni dosadašnju uspešnu saradnju sa hrvatskim proizvođačem električnih vozila, ali da sada želi da usmeri resurse na svoj glavni biznis. Mate Rimac je povodom transakcije istakao da nova struktura omogućava brže sprovođenje dugoročne strategije razvoja brenda Bugati Rimac, kao i jače partnerstvo sa novim investitorima.

“Porše je bio naš ključni partner i duboko smo zahvalni na njihovoj ulozi u osnivanju kompanije Bugati Rimac. Zahvaljujući snažnim temeljima koje su nam pružili, sada imamo strukturu koja nam omogućava da još brže ostvarimo našu dugoročnu viziju. Radujemo se saradnji sa našim novim partnerima”, naveo je Mate Rimac na zvaničnoj veb stranici Rimac grupe.

Pročitaj još

Domaće

Mark Mobius usmerio milijarde dolara na tržišta u razvoju tokom 30 godina

Investitor posetio najmanje 112 zemalja, bio izvršni predsednik Templeton Emerging Markets Group više od tri decenije

Published

on

By

Investitor posetio najmanje 112 zemalja, bio izvršni predsednik Templeton Emerging Markets Group više od tri decenije

Mark Mobius, poznat kao pionir ulaganja u tržišta u razvoju, preminuo je u sredu u 89. godini života, objavljeno je na njegovoj LinkedIn stranici. Tokom više od 30 godina kao izvršni predsednik Templeton Emerging Markets Group, Mobius je doprineo usmeravanju milijardi dolara u regione koje su investitori sa Zapada godinama zanemarivali. Posetio je najmanje 112 zemalja, često putujući na desetine destinacija godišnje u potrazi za potcenjenim kompanijama i ekonomijama.

Mobius je bio poznat po svojoj filozofiji da nestabilnost tržišta predstavlja priliku za ulaganja, a ne pretnju. Svoja iskustva je prenosio kroz knjige, poput ‘Pasoš za profit’ i ‘Mala knjiga o tržištima u razvoju’ iz 2012. godine, u kojoj je istakao važnost upoznavanja lokalnih zajednica iza svakog bilansa stanja i berzanskog tikera. Njegov pristup, zasnovan na neposrednom posmatranju ekonomskih prilika na terenu, uticao je na generacije portfolio menadžera i promenio način na koji investitori gledaju na tržišta u razvoju.

Još početkom ove godine, Mobius je aktivno proučavao nova tržišta i pisao o mogućim promenama u zemljama poput Venecuele. Isticao je da bi političke promene, poput mogućeg odlaska predsednika Nikolasa Madura, mogle otvoriti nove prilike za strane investitore i ekonomski oporavak.

Rođen je u Hempstedu, Njujork, kao Džozef Bernhard Mark Mobius, od portorikanskog oca i nemačke majke. Doktorirao je ekonomiju na Masačusetskom tehnološkom institutu (MIT) 1964. godine, braneći tezu o komunikacionim satelitima. Pre investicione karijere, radio je u agenciji za zastupanje talenata, kao nastavnik, marketinški stručnjak za Snupijeve proizvode u Aziji i kao politički konsultant.

Kompanija Mobius Investments saopštila je da će nakon njegove smrti rukovodeće odgovornosti preuzeti partneri Džon Ninia i Erik Nguen.

Pročitaj još

Domaće

Prosečna plata u Srbiji dostigla 116.127 dinara u februaru, rast neto zarada 12,2 odsto

Bruto zarada iznosila 160.067 dinara, medijalna plata 91.399 dinara, realni rast neto zarada 9,5 odsto

Published

on

By

Bruto zarada iznosila 160.067 dinara, medijalna plata 91.399 dinara, realni rast neto zarada 9,5 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto zarada u Srbiji za februar 2026. godine iznosila je 160.067 dinara, dok je prosečna neto plata, odnosno zarada bez poreza i doprinosa, bila 116.127 dinara. Ovi podaci ukazuju na nastavak rasta zarada u zemlji, a statistika pokazuje da je medijalna neto plata u istom mesecu iznosila 91.399 dinara, što znači da je polovina zaposlenih ostvarila zaradu do ovog iznosa.

U periodu januar–februar 2026. godine, bruto zarade su u odnosu na isti period prošle godine porasle nominalno za 11 odsto, dok je realni rast iznosio 8,3 odsto. Kada je reč o prosečnoj neto zaradi, zabeležen je nominalni rast od 11,2 odsto i realni rast od 8,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Upoređujući februar 2026. sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada bila je nominalno veća za 12 odsto, odnosno realno za 9,3 odsto, dok je prosečna neto plata nominalno porasla za 12,2 odsto, a realno za 9,5 odsto. Ovakav trend rasta zarada pokazuje pozitivan pomak u standardu zaposlenih, dok medijalna zarada osvetljava raspodelu primanja unutar radne snage.

Prema saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, ovi pokazatelji predstavljaju zvanične podatke o zaradama za februar 2026. godine.

Pročitaj još

U Trendu