Connect with us

Domaće

Registracija novih automobila u EU porasla 5,1 odsto, električna vozila dostigla 19,7 odsto tržišta

U aprilu registrovano 972.314 vozila, dok je tržišni udeo električnih automobila porastao sa 15,3 na 19,7 odsto

Published

on

g407cf58551171cbc123598c8c449ce28d7bb19d39d6d4a00f9cebc638056ed3e760f741dc6ce536a2fafceb862fc24a9c6adc3350f8634b19ea5b252c5977cd5_1280

U aprilu registrovano 972.314 vozila, dok je tržišni udeo električnih automobila porastao sa 15,3 na 19,7 odsto

Prema podacima Udruženja evropskih proizvođača automobila (ACEA), u Evropskoj uniji je u aprilu 2026. registrovano 972.314 novih putničkih automobila, što predstavlja međugodišnji rast od 5,1 odsto i treći uzastopni mesec rasta tržišta. Ovo je ipak sporiji tempo u odnosu na mart, kada je zabeležen skok od 12,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Rast registracija zabeležen je na većini glavnih evropskih tržišta, uz značajan uticaj poreskih olakšica i subvencija. U Nemačkoj je u aprilu rast iznosio 2,7 odsto, u Italiji 11,6 odsto, a u Španiji 8,4 odsto, dok je Francuska zabeležila blagi pad od 0,3 odsto.

U periodu od januara do aprila 2026. godine, ukupna registracija novih automobila u Evropskoj uniji dostigla je 3,79 miliona vozila, što je povećanje od 4,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu, uprkos trajnim geopolitičkim tenzijama.

Segment električnih automobila na baterije (BEV) beleži snažan rast – u prva četiri meseca registrovano je 746.899 vozila, što je međugodišnji porast od 33,8 odsto. Najveći rast registracija BEV zabeležen je u Italiji sa 73,1 odsto, u Francuskoj 48,2 odsto i u Nemačkoj 41,3 odsto, dok Belgija beleži rast od 1,1 odsto.

Kada je reč o tržišnom udelu pogonskih tehnologija, u prva četiri meseca 2026. najveći udeo imaju hibrid-električna vozila (HEV) sa 38,2 odsto, zatim slede vozila na benzin sa 22,5 odsto, električna vozila na baterije sa 19,7 odsto, plug-in hibridi sa 9,6 odsto i dizel vozila sa 7,7 odsto. Tržišni udeo BEV u Evropskoj uniji porastao je u odnosu na isti period 2025. godine, kada je iznosio 15,3 odsto.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Samo 6,4% obradivog zemljišta u Srbiji ostaće pošteđeno klimatskih promena do 2050.

Klimatske promene prete da ugroze 56% teritorije Srbije, dok su suše zabeležene u pet od deset godina od 2011. do 2020.

Published

on

By

Klimatske promene prete da ugroze 56% teritorije Srbije, dok su suše zabeležene u pet od deset godina od 2011. do 2020.

Analize stručnjaka upozoravaju da će, ukoliko se trenutni trendovi u domaćoj poljoprivredi nastave, do sredine veka samo 6,4% obradivog zemljišta u Srbiji ostati pošteđeno negativnih posledica hirovite klime. Ova procena dolazi u trenutku kada proizvođači i analitičari zabrinuto prate rast cena energenata, đubriva i transporta, izazvanih krizom na Bliskom istoku, što dodatno utiče na troškove proizvodnje i cene hrane.

Od početka globalne energetske i prehrambene krize, pokrenute ratom u Ukrajini 2022. godine, pitanja oko poskupljenja goriva i đubriva postala su centralna u javnim raspravama o domaćoj poljoprivredi. Pored ovih aktuelnih izazova, poljoprivrednici se svakog proleća suočavaju sa procenama šteta od poplava, dok se posle leta analiziraju posledice suša i očekuju nova poskupljenja hrane. Prema podacima, inflacija i nestabilnost cena hrane direktno su povezane sa ovim klimatskim i tržišnim promenama.

Istraživanje Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu pokazuje da je 95% domaćih poljoprivrednika čulo za klimatske promene, ali da samo trećina poseduje dublje znanje o toj temi, uglavnom informisana preko društvenih mreža. Stručnjaci insistiraju na hitnoj edukaciji proizvođača, jer su klimatske promene dugoročna pretnja prehrambenoj sigurnosti Srbije.

Prema profesorki Ani Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, očekuje se da će prosečna temperatura do sredine veka porasti za više od tri stepena. Samo tokom prošlog leta zabeleženo je pet toplotnih talasa, dok ih u prethodnim decenijama nije bilo. Maksimum padavina pomera se ka početku godine, stvarajući duže, sušnije i toplije sezone. Ekstremne padavine sa bujičnim poplavama i izlivanjem reka do sredine veka ugroziće čak 56% teritorije Srbije, što je osam puta više nego u referentnom periodu od 1961. do 1990.

Suše su postale sve češće – dok je ranije beležena jedna suša po deceniji, između 2011. i 2020. godine zabeleženo je pet sušnih godina. Do sredine veka očekuje se da će suše biti godišnje prisutne. Vlažna klima zadržaće se jedino u zapadnim krajevima zemlje, dok jug, jugoistok i severoistok prelaze u polusušnu klimu. Mogućnost obnavljanja podzemnih voda smanjiće se između 20 i 40% do sredine veka.

Klimatske promene već su značajno degradirale kvalitet zemljišta. Između 2001. i 2020. godine, 43,2% poljoprivrednog zemljišta bilo je otporno na posledice klimatskih promena, što ukazuje na ozbiljnu potrebu za prilagođavanjem strategija proizvodnje i većom edukacijom poljoprivrednika o savremenim izazovima.

Pročitaj još

Domaće

HUB201 pokreće prvi program sertifikacije za NIS2 stručnjake, prijave otvorene do 12. juna

Četvorodnevna obuka od 16. do 19. juna u Beogradu, međunarodni sertifikat važi tri godine

Published

on

By

Četvorodnevna obuka od 16. do 19. juna u Beogradu, međunarodni sertifikat važi tri godine

Regionalni inovacioni centar za sajber bezbednost HUB201, u saradnji sa Centrom za digitalnu transformaciju Privredne komore Srbije (CDT) i austrijskom organizacijom Austrian Standards, pokreće prvi program obuke i međunarodne sertifikacije za NIS2 stručnjake u Srbiji. Prijave za ovaj četvorodnevni program su otvorene do 12. juna, dok će se obuka održati od 16. do 19. juna 2026. godine u Beogradu, u prostorijama HUB201.

Program je namenjen kompanijama, institucijama i profesionalcima koji žele da razviju interne kapacitete za razumevanje i primenu novih evropskih NIS2 zahteva u oblasti sajber bezbednosti, upravljanja rizicima i zaštite informacionih sistema. Poseban fokus stavljen je na mala i srednja preduzeća, tehnološke firme, dobavljače velikih sistema, kao i organizacije iz sektora energetike, finansija, transporta, zdravstva, telekomunikacija, digitalnih usluga i javnog sektora.

Tokom obuke, polaznici će steći praktična znanja o upravljanju sajber rizicima, unapređenju bezbednosnih procedura, pripremi za regulatorne zahteve i jačanju operativne otpornosti. Po završetku programa, svi kandidati mogu pristupiti zvaničnom sertifikacionom ispitu organizacije Austrian Standards, nakon čega dobijaju međunarodno priznati sertifikat za NIS2 stručnjake sa važenjem od tri godine.

Obuka i sertifikacija namenjeni su IT i security menadžerima, stručnjacima za upravljanje rizicima, konsultantima za sajber bezbednost i regulatornu usklađenost, kao i profesionalcima koji će biti zaduženi za implementaciju NIS2 zahteva. Učešće u programu i polaganje ispita ne zahtevaju predznanje iz oblasti sajber bezbednosti. Broj mesta za prvu generaciju polaznika je ograničen.

Pročitaj još

Domaće

Evropska unija smanjila prosečno radno vreme na 35,9 sati, u Srbiji 40,6 sati nedeljno

Radnici u Srbiji rade 4,7 sati više nedeljno od proseka EU, dok je u Turskoj zabeležen maksimum od 42,4 sata

Published

on

By

Radnici u Srbiji rade 4,7 sati više nedeljno od proseka EU, dok je u Turskoj zabeležen maksimum od 42,4 sata

Prema najnovijim podacima Evrostata za 2025. godinu, prosečna radna nedelja zaposlenih sa punim i nepunim radnim vremenom u Evropskoj uniji iznosila je 35,9 sati, dok je u Srbiji trajala 40,6 sati. Analiza pokazuje da se prošle godine duže nego u Srbiji radilo samo u Bosni i Hercegovini, gde je zabeleženo 40,9 sati nedeljno, i u Turskoj sa 42,4 sata rada nedeljno.

U poređenju sa 2015. godinom, broj prosečnih radnih sati u Evropskoj uniji značajno je opao, sa ranijih 36,9 na 35,9 sati u 2025. godini. Najduža prosečna radna nedelja među članicama EU zabeležena je u Grčkoj sa 39,6 sati, zatim u Bugarskoj i Poljskoj sa po 38,7 sati, dok je u Litvaniji prosek bio 38,4 sata nedeljno.

Nasuprot tome, najkraće radno vreme imala je Holandija sa prosečno 31,9 sati nedeljno, zatim Danska i Nemačka sa po 33,9 sati, dok je u Austriji prosek iznosio 34 sata nedeljno.

Posmatrano po zanimanjima, najduže su radili zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, sa prosečno 42 sata nedeljno. Menadžeri su u proseku beležili 40,6 sati, dok su pripadnici oružanih snaga radili 39,4 sata nedeljno. Najkraće radno vreme imali su radnici na jednostavnim poslovima sa prosečno 31,8 sati, administrativni službenici sa 34 sata i zaposleni u uslužnim i prodajnim delatnostima sa 34,5 sati nedeljno.

Podaci ukazuju na jasnu povezanost između dužine radne nedelje, efikasnosti rada i životnog standarda u posmatranim državama, što se odražava i na prosečne zarade ukupno, kao i po satu rada.

Pročitaj još

U Trendu