Connect with us

RAT - Bliski Istok

Objavljeni snimci svedočenja Bila Klintona pred američkim Kongresom o vezi sa Epstinom

Svedočenje bivšeg predsednika SAD sprovedeno iza zatvorenih vrata, snimci objavljeni od strane Kongresnog odbora

Published

on

United States flag hanging on a historic building in New York City, NY. Photo by Nektarios Moutakis

Svedočenje bivšeg predsednika SAD sprovedeno iza zatvorenih vrata, snimci objavljeni od strane Kongresnog odbora

Vašington, 3. mart 2026. – Odbor Predstavničkog doma SAD za nadzor i reformu objavio je snimke svedočenja bivšeg američkog predsednika Bila Klintona, održanog prošle nedelje iza zatvorenih vrata, u kojima je Klinton govorio o svom odnosu sa Džefrijem Epstinom. Svedočenje je sprovedeno 27. februara 2026. godine, a oba politička bloka, republikanci i demokrate, postavljala su pitanja bivšem predsedniku.

Tokom višesatnog svedočenja, Klinton je izjavio da je kontakt sa Epstinom prekinuo godinama pre nego što je Epstin 2008. godine priznao krivicu za podvođenje maloletne osobe. Klinton je precizirao da je prvi put upoznao Epstina 2002. godine tokom humanitarnog putovanja i naveo da je njihova saradnja bila ograničena na nekoliko humanitarnih aktivnosti. Prema njegovim rečima, kontakt je prekinut godinu dana kasnije. Hillary Klinton je takođe svedočila pred odborom, navodeći da se ne seća da je ikada upoznala Epstina.

U svedočenju je Klinton naveo da tokom vremena provedenog sa Epstinom nije bio upoznat sa bilo kakvim nezakonitim aktivnostima. “Nisam video ništa što bi ukazivalo na trgovinu ljudima dok sam bio u njegovom društvu”, izjavio je Klinton pred odborom. Dodao je da ne može da se seti svih susreta sa Epstinom, uključujući i one u Beloj kući, na šta ukazuju fotografije iz tog perioda.

Kongresnici iz redova republikanaca i demokrata postavili su pitanja u vezi sa fotografijama i dokumentima iz istraga o Epstinu. Na pitanje o fotografiji koja prikazuje Klintona u bazenu sa ženom čije je lice prekriveno, on je izjavio da ne prepoznaje osobu i da nije imao neprimerene kontakte. Klinton je objasnio da je fotografija nastala tokom humanitarnog putovanja u Bruneje, gde je više članova delegacije bilo prisutno.

Tokom svedočenja, Klinton je naveo da je jednom posetio Epstinovu rezidenciju u Njujorku, ali je više puta negirao tvrdnje da je boravio na drugim Epstinovim posedima, uključujući privatno ostrvo. Na pitanje da li je tokom susreta sa Epstinom razgovarao o mladim ženama ili devojkama, Klinton je odgovorio: “Ne.” Dodao je da je poznavao Gilejn Maksvel, Epstinovu bivšu partnerku, zbog zajedničkih poznanika i ponovio da je osuđena na zatvorsku kaznu zbog trgovine ljudima.

Svedočenje se dotaklo i odnosa Klintona sa bivšim predsednikom Donaldom Trampom. Klinton je naveo da su njihovi kontakti sa Epstinom bili predmet kratkog razgovora na humanitarnom događaju pre više od 20 godina, ali da, prema njegovim rečima, nije imao saznanja o Trampovim radnjama u vezi sa Epstinom. Republikanski članovi odbora ukazali su na Klintonove navode, ističući da nema dokaza o nepravilnostima sa Trampove strane. Demokratski članovi su naveli da se Klintonovo svedočenje razlikuje od Trampovog objašnjenja razloga za prekid kontakta sa Epstinom.

Slučaj Džefrija Epstina i dalje je predmet pažnje javnosti i zakonodavnih tela u SAD, a svedočenja visokih zvaničnika popunjavaju širu sliku o vezama sa ovim slučajem. Tvrdnje iznetih tokom saslušanja nisu nezavisno proverene.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

RAT - Bliski Istok

Šest osoba stradalo u požaru na autobusu u Švajcarskoj, istraga u toku

Policija kantona Friburg potvrdila smrt šest osoba nakon požara na autobusu u Kerzersu, tri osobe hospitalizovane

Published

on

By

Policija kantona Friburg potvrdila smrt šest osoba nakon požara na autobusu u Kerzersu, tri osobe hospitalizovane

Najmanje šest osoba je izgubilo život, a tri su hospitalizovane sa teškim povredama nakon požara koji je izbio na autobusu u mestu Kerzers, zapadno od Berna, potvrdila je policija kantona Friburg u utorak. Incident se dogodio u večernjim satima, a prema rečima portparola policije Frederika Papaoa, postoje indicije da bi požar mogao biti posledica namerne radnje osobe koja se nalazila u vozilu.

Zvaničnici nisu iznosili dodatne detalje o motivima ili mogućim uzrocima požara, navodeći da je pokrenuta krivična istraga kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja. Policija je saopštila da za sada ne može potvrditi izveštaje da je neka osoba polila sebe benzinom pre izbijanja vatre.

Prema saopštenju regionalnih vlasti, spasilačke ekipe su po dolasku na lice mesta zatekle autobus u potpunosti zahvaćen plamenom. Tri teško povređene osobe prevezene su u bolnice uz pomoć medicinskih i helikopterskih timova, dok su još dve osobe zbrinute na terenu zbog lakših povreda.

Autobus kojim je upravljao regionalni prevoznik PostBus, deo nacionalne poštanske službe, bio je potpuno uništen u požaru. Scene sa mesta događaja, prema izveštajima međunarodnih medija, prikazuju vozilo u plamenu i rad istražitelja na utvrđivanju uzroka incidenta.

Lokalne vlasti su istakle da je prioritet istrage utvrđivanje tačnog toka događaja i potencijalno namernih elemenata koji su doveli do tragedije. Javnosti je saopšteno da će više informacija biti objavljeno nakon što se izvrše forenzička ispitivanja i prikupe sve relevantne činjenice.

Ovaj slučaj izazvao je pažnju javnosti u Švajcarskoj, a regionalne vlasti su izrazile saučešće porodicama žrtava i zahvalnost spasilačkim službama na brzoj intervenciji. Kako je istaknuto, istraga se nastavlja i očekuje se da će trajati dok se ne utvrde svi aspekti događaja.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

Predsednik SAD najavljuje ukidanje saradnje federalnih agencija sa kompanijom Anthropic

Zvaničnici potvrdili da se očekuje izvršna naredba o prekidu korišćenja Anthropic AI tehnologije u državnim institucijama, fazno povlačenje u toku

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da se očekuje izvršna naredba o prekidu korišćenja Anthropic AI tehnologije u državnim institucijama, fazno povlačenje u toku

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država najavio je donošenje izvršne naredbe kojom će biti obustavljena upotreba AI tehnologije kompanije Anthropic u svim agencijama izvršne vlasti. Prema saznanjima izvora bliskih administraciji, naredba bi mogla biti izdata tokom ove nedelje. Ovu informaciju potvrdili su zvaničnici upućeni u proces, navodeći da je odluka rezultat nesuglasica između Pentagona i kompanije Anthropic oko ograničenja korišćenja AI modela Claude u vojnim operacijama.

Krajem februara, predsednik je javno zatražio od svih federalnih agencija da odmah prekinu upotrebu proizvoda kompanije Anthropic nakon što su pregovori sa Pentagonom o bezbednosnim ograničenjima ostali bez dogovora. Pentagon je započeo šestomesečni proces povlačenja Claude AI modela iz upotrebe u vojsci, dok su i druge institucije, uključujući Ministarstvo finansija, najavile prestanak korišćenja ovih proizvoda.

Kao razlog za ovakvu odluku, administracija navodi neslaganje oko pravila upotrebe veštačke inteligencije u vojne svrhe. Kompanija Anthropic je predložila ograničenja koja bi sprečila korišćenje Claude AI modela za masovni nadzor i autonomno oružje sa smrtonosnim efektom. Pentagon je odbio ove predloge, ističući potrebu da vojska zadrži mogućnost upotrebe tehnologije u skladu sa svim zakonitim potrebama.

Nakon što nije postignut dogovor, predsednik je naložio povlačenje Anthropic tehnologije iz saveznog sistema. Ubrzo potom, sekretar za odbranu izdao je zvaničnu odluku kojom se Anthropic označava kao rizik za lanac snabdevanja, što je status koji se obično dodeljuje kompanijama povezanim sa stranim protivnicima.

Kompanija Anthropic je u ponedeljak podnela tužbu protiv ove odluke, tražeći blokadu i predsedničke naredbe i odluke Pentagona. U tužbi se navodi da ovakva kvalifikacija nije opravdana i da predstavlja rizik za poslovanje kompanije. Pravni proces povodom ovog slučaja je u toku, a zvaničnici nisu saopštili kada će sud doneti odluku.

Ovaj slučaj ističe rastuću zabrinutost oko primene veštačke inteligencije u bezbednosnim i vojnim kontekstima, kao i složenost odnosa između tehnoloških kompanija i državnih organa. Dalji razvoj događaja zavisiće od sudskog epiloga i zvanične objave izvršne naredbe, koja se očekuje u narednim danima.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

Bezbednosna uloga Kipra u svetlu napada dronom na britansku bazu

Francuski predsednik posetio Kipar nakon napada, evropske zemlje pojačavaju mere odbrane na ostrvu

Published

on

By

Francuski predsednik posetio Kipar nakon napada, evropske zemlje pojačavaju mere odbrane na ostrvu

Francuski predsednik Emmanuel Macron posetio je Kipar u ponedeljak radi razgovora o regionalnoj bezbednosti, nakon što je britanska vojna baza na ovom ostrvu bila meta napada dronom za koji su međunarodni mediji povezali sa Iranom. Evropske zemlje, uključujući Francusku, istakle su da napad na Kipar predstavlja bezbednosni izazov za celu Evropu, najavljujući raspoređivanje dodatnih ratnih brodova i sistema protivvazdušne odbrane u regionu Mediterana radi zaštite ostrva.

Kipar, sa populacijom manjom od 1,5 miliona stanovnika, nalazi se na istočnom delu Sredozemnog mora, na oko 160 kilometara od obala Libana i Sirije, što mu daje značajnu stratešku važnost. Zbog geografskog položaja, Ujedinjeno Kraljevstvo već decenijama održava dve suverene vojne baze na ostrvu – Akrotiri i Dekelija. Prema izveštajima, tokom nedavnih sukoba između SAD, Izraela i Irana, većina iranskih raketnih i dron napada bila je usmerena ka Izraelu i državama u Persijskom zalivu, dok su neki dronovi gađali britansku bazu u Akrotiriju, pri čemu je zabeležena manja materijalna šteta na pisti.

Ostrvo Kipar nije novo područje vojnih tenzija. Još od 1974. godine podeljeno je takozvanom „Zelenom linijom“ pod nadzorom Ujedinjenih nacija, nastalom nakon sukoba između kiparskih Grka, od kojih su pojedini zagovarali ujedinjenje sa Grčkom nakon sticanja nezavisnosti od Velike Britanije, i kiparskih Turaka, koji čine manjinsku zajednicu. Danas međunarodno priznata Republika Kipar obuhvata južni deo ostrva, dok severna teritorija funkcioniše pod administracijom kiparskih Turaka.

U poslednjim nedeljama, nakon što su SAD i Izrael izveli napade na ciljeve u Iranu krajem februara, Kipar se našao u centru međunarodne pažnje. Bezbednosni izazovi su dodatno naglašeni nakon što su evropske zemlje, uključujući Francusku, saopštile da će pojačati svoju vojnu prisutnost u istočnom Mediteranu. Zvaničnici evropskih država navode da je zaštita Kipra prioritet s obzirom na njegovu ulogu u regionalnoj stabilnosti i činjenicu da je ostrvo član Evropske unije.

Izveštaji međunarodnih medija ukazuju da su planirane dodatne mere zaštite, uključujući raspoređivanje ratnih brodova i sistema za odbranu od dronova i raketa. Francuski predsednik je tokom posete naglasio važnost saradnje država članica Evropske unije na polju bezbednosti, dok su britanske vlasti potvrdile da rade na unapređenju odbrambenih kapaciteta svojih baza na Kipru.

Kipar ostaje pod stalnim međunarodnim nadzorom usled svog strateškog položaja. Aktuelni razvoj događaja pokazuje da su sigurnosni izazovi u regionu Mediterana od šireg značaja za evropske države, naročito kada je reč o mogućim posledicama regionalnih sukoba na bezbednost članica Evropske unije.

Pročitaj još

U Trendu