Connect with us

RAT - Bliski Istok

Lovac na blago koji nije otkrio lokaciju zlatnih novčića pušten iz zatvora posle deset godina

Savezna zatvorska služba potvrdila oslobađanje, slučaj vezan za brodolom broda kod obale Južne Karoline i nestale novčiće

Published

on

pexels-photo-7001550

Savezna zatvorska služba potvrdila oslobađanje, slučaj vezan za brodolom broda kod obale Južne Karoline i nestale novčiće

Bivši istraživač iz Ohaja, poznat po otkriću jednog od najznačajnijih brodoloma u američkoj istoriji, pušten je iz zatvora nakon što je proveo deceniju iza rešetaka zbog odbijanja da otkrije lokaciju dela pronađenog blaga. Savezni zavod za izvršenje krivičnih sankcija potvrdio je da je lice oslobođeno prošle srede, prema informacijama do kojih su došli međunarodni mediji.

Prema dostupnim podacima, reč je o osobi koja je 1988. godine locirala brod poznat kao „Brod zlata“ (S.S. Central America) u blizini obale Južne Karoline. Brod je potonuo u septembru 1857. godine, noseći nekoliko stotina putnika i članova posade, kao i značajnu količinu zlata namenjenu kao rezerva za banke na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država. Otkriće je predstavljalo veliku arheološku i istorijsku vrednost, s obzirom na to da se blago nalazilo na dubini većoj od 2.000 metara.

U godinama koje su usledile nakon pronalaska broda, istraživač se suočio sa pravnim sporovima sa investitorima, koji su ga optuživali da nije ispunio obaveze prema njima u vezi sa podelom vrednosti pronađenog blaga. Nakon višegodišnjeg skrivanja, uhapšen je i kasnije zatvoren zbog odbijanja da sudskim organima otkrije podatke o sudbini 500 zlatnih novčića izrađenih od zlata sa olupine broda. Tokom suđenja, tvrdio je da ne poseduje informacije o aktuelnoj lokaciji nestalih novčića.

Prvobitno je bio pohvaljen zbog značajnog doprinosa istraživanju istorije pomorstva i otkrivanju davno izgubljenog tereta. Zbog dugotrajnog spora sa investitorima i kasnijeg sudskog procesa, njegov slučaj je privukao pažnju javnosti i stručne javnosti. Nakon izdržane zatvorske kazne, pušten je na slobodu, kako je potvrđeno u zvaničnim registarskim dokumentima savezne zatvorske uprave.

Slučaj broda S.S. Central America ostaje značajan u okviru američke istorije, kako zbog samog brodoloma iz 19. veka, tako i zbog kasnijih sudskih postupaka vezanih za podelu i upravljanje pronađenim blagom. Sudbina nestalih zlatnih novčića, prema dostupnim informacijama, i dalje nije poznata. Nije poznato da li će nakon oslobađanja biti pokrenute nove sudske ili istražne radnje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

RAT - Bliski Istok

Bezbednosna uloga Kipra u svetlu napada dronom na britansku bazu

Francuski predsednik posetio Kipar nakon napada, evropske zemlje pojačavaju mere odbrane na ostrvu

Published

on

By

Francuski predsednik posetio Kipar nakon napada, evropske zemlje pojačavaju mere odbrane na ostrvu

Francuski predsednik Emmanuel Macron posetio je Kipar u ponedeljak radi razgovora o regionalnoj bezbednosti, nakon što je britanska vojna baza na ovom ostrvu bila meta napada dronom za koji su međunarodni mediji povezali sa Iranom. Evropske zemlje, uključujući Francusku, istakle su da napad na Kipar predstavlja bezbednosni izazov za celu Evropu, najavljujući raspoređivanje dodatnih ratnih brodova i sistema protivvazdušne odbrane u regionu Mediterana radi zaštite ostrva.

Kipar, sa populacijom manjom od 1,5 miliona stanovnika, nalazi se na istočnom delu Sredozemnog mora, na oko 160 kilometara od obala Libana i Sirije, što mu daje značajnu stratešku važnost. Zbog geografskog položaja, Ujedinjeno Kraljevstvo već decenijama održava dve suverene vojne baze na ostrvu – Akrotiri i Dekelija. Prema izveštajima, tokom nedavnih sukoba između SAD, Izraela i Irana, većina iranskih raketnih i dron napada bila je usmerena ka Izraelu i državama u Persijskom zalivu, dok su neki dronovi gađali britansku bazu u Akrotiriju, pri čemu je zabeležena manja materijalna šteta na pisti.

Ostrvo Kipar nije novo područje vojnih tenzija. Još od 1974. godine podeljeno je takozvanom „Zelenom linijom“ pod nadzorom Ujedinjenih nacija, nastalom nakon sukoba između kiparskih Grka, od kojih su pojedini zagovarali ujedinjenje sa Grčkom nakon sticanja nezavisnosti od Velike Britanije, i kiparskih Turaka, koji čine manjinsku zajednicu. Danas međunarodno priznata Republika Kipar obuhvata južni deo ostrva, dok severna teritorija funkcioniše pod administracijom kiparskih Turaka.

U poslednjim nedeljama, nakon što su SAD i Izrael izveli napade na ciljeve u Iranu krajem februara, Kipar se našao u centru međunarodne pažnje. Bezbednosni izazovi su dodatno naglašeni nakon što su evropske zemlje, uključujući Francusku, saopštile da će pojačati svoju vojnu prisutnost u istočnom Mediteranu. Zvaničnici evropskih država navode da je zaštita Kipra prioritet s obzirom na njegovu ulogu u regionalnoj stabilnosti i činjenicu da je ostrvo član Evropske unije.

Izveštaji međunarodnih medija ukazuju da su planirane dodatne mere zaštite, uključujući raspoređivanje ratnih brodova i sistema za odbranu od dronova i raketa. Francuski predsednik je tokom posete naglasio važnost saradnje država članica Evropske unije na polju bezbednosti, dok su britanske vlasti potvrdile da rade na unapređenju odbrambenih kapaciteta svojih baza na Kipru.

Kipar ostaje pod stalnim međunarodnim nadzorom usled svog strateškog položaja. Aktuelni razvoj događaja pokazuje da su sigurnosni izazovi u regionu Mediterana od šireg značaja za evropske države, naročito kada je reč o mogućim posledicama regionalnih sukoba na bezbednost članica Evropske unije.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

Cene sirove nafte padaju, ali gorivo i dalje poskupljuje u Sjedinjenim Državama

Analitičari potvrdili da rast cena goriva traje uprkos padu sirove nafte, uz uticaj aktuelnog sukoba i sezonskih faktora

Published

on

By

Analitičari potvrdili da rast cena goriva traje uprkos padu sirove nafte, uz uticaj aktuelnog sukoba i sezonskih faktora

Vozači u Sjedinjenim Američkim Državama suočavaju se sa rastućim cenama goriva, iako su cene sirove nafte zabeležile pad nakon nedavnih dešavanja u vezi sa sukobom SAD i Irana. Prema podacima analitičara iz sektora energetike, nacionalna prosečna cena benzina dostigla je 3,54 dolara po galonu, što predstavlja povećanje od 6 centi u odnosu na prethodni dan. Ovi podaci su potvrđeni od strane nacionalnih udruženja vozača.

Prema navodima stručnjaka iz oblasti energetike, cene goriva su porasle za više od 50 centi po galonu od početka aktuelnog sukoba. Na dan 27. februara, pre početka vojnih udara SAD i Izraela na teritoriji Irana, prosečna cena goriva iznosila je 2,98 dolara po galonu. Analitičari ističu da vozači mogu očekivati da će cene goriva ostati na višem nivou i u narednim sedmicama, bez obzira na to što se sirova nafta trenutno prodaje po nižim cenama na svetskim berzama.

Iako je cena Brent sirove nafte opala za oko 13% i pala na 85 dolara po barelu, prosečna cena goriva nije zabeležila sličan pad. Stručnjaci navode da je za ovakav trend delimično zaslužna i sezonska promena – u ovom periodu godine raste potražnja za gorivom, dok benzinske pumpe počinju sa prelaskom na skuplju letnju vrstu goriva. Ovaj prelaz zahteva dodatnu obradu i specijalne aditive kako bi se smanjilo isparavanje tokom toplijih meseci, navode predstavnici industrije.

Pumpe su obavezne da prodaju letnju mešavinu goriva u periodu od 1. juna do 15. septembra svake godine, što je potvrđeno iz udruženja proizvođača goriva i petrohemije. Kao rezultat toga, potrošači tokom letnjih meseci standardno plaćaju oko 15 centi više po galonu, pokazuju podaci iz regionalnih izveštaja.

Cena sirove nafte je, prema današnjim podacima, i dalje za oko 20% viša nego pre izbijanja sukoba, što doprinosi ukupnoj nestabilnosti na tržištu. Analitičari ističu da je potrebno određeno vreme da se promene na tržištu sirove nafte odraze na maloprodajne cene goriva, zbog složenosti lanca snabdevanja i sezonskih faktora. U ovom trenutku, procena je da će prosečna cena goriva ostati u rasponu između 3,55 i 3,65 dolara po galonu u naredna dva dana, a dalji trend kretanja zavisiće od situacije na globalnom tržištu i promena potražnje.

Zbog povećane potrošnje u letnjem periodu i promena u proizvodnji goriva, očekuje se da vozači nastave da plaćaju više, bez obzira na trenutne oscilacije cena sirove nafte. Situacija na energetskom tržištu ostaje nestabilna, a analitičari preporučuju pažljivo praćenje daljih dešavanja vezanih za sukob i globalne energetske tokove.

Pročitaj još

RAT - Bliski Istok

SAD zvaničnici navode da Iran razmatra postavljanje mina u Ormuskom moreuzu

Američki izvori tvrde da bi iranski potezi mogli uticati na pomorski saobraćaj, dok Pentagon prati situaciju

Published

on

By

Američki izvori tvrde da bi iranski potezi mogli uticati na pomorski saobraćaj, dok Pentagon prati situaciju

Iranske vlasti, prema navodima američkih zvaničnika, daju signale da bi mogle razmestiti pomorske mine u Ormuskom moreuzu, jednoj od najvažnijih svetskih tačaka za transport nafte. Ove informacije preneli su američki zvaničnici koji su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da Iran koristi manje brodove sposobne za transport dve do tri mine po plovilu. Precizan broj mina u iranskim zalihama nije poznat javnosti, dok procene iz prethodnih godina variraju između 2.000 i 6.000 jedinica, proizvedenih uglavnom u Iranu, Kini ili Rusiji.

U ponedeljak je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp upozorio Iran na moguće posledice ukoliko dođe do prekida protoka komercijalnog brodskog saobraćaja kroz Ormutski moreuz. “Ako Iran preduzme bilo kakve mere koje bi zaustavile protok nafte kroz moreuz, Sjedinjene Države će odgovoriti dvadeset puta snažnije nego do sada,” objavio je Tramp na društvenoj mreži.

Na konferenciji za novinare održanoj u utorak, general Dan Caine, predsedavajući Zajedničkog štaba, izjavio je da američka Centralna komanda nastavlja akcije usmerene na otkrivanje i neutralisanje plovila za postavljanje mina, kao i skladišta mina u regionu.

Ormutski moreuz, koji se nalazi na ulazu u Persijski zaliv, predstavlja jednu od ključnih tačaka za globalnu energetsku sigurnost. Tankeri koji prevoze sirovu naftu iz Saudijske Arabije, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata prolaze kroz ovaj uzak prolaz na putu ka svetskim tržištima. Prema podacima međunarodnih organizacija, oko 20% ukupne svetske ponude nafte prolazi upravo kroz ovaj moreuz.

I najmanji poremećaji u pomorskom saobraćaju kroz Ormutski moreuz mogu izazvati promene cena nafte i uticati na globalnu ekonomiju. U prošlosti je tokom takozvanog “rata tankera” ovaj region bio poprište sukoba i incidenata, a bezbednost brodova je tada bila ozbiljno ugrožena.

Američki zvaničnici ističu da se pažljivo prati svaki potencijalni pokušaj postavljanja mina, te da su preduzete mere za zaštitu pomorskih ruta. Nije bilo zvaničnog odgovora iranskih vlasti na ove navode do trenutka objave ovog izveštaja.

Sitacija u regionu ostaje napeta, a međunarodni posmatrači podsećaju na strateški značaj Ormuskog moreuza za energetsku stabilnost sveta.

Pročitaj još

U Trendu