Connect with us

Politika

Slobodan Milošević: dve decenije od smrti bivšeg predsednika Srbije i Jugoslavije

Published

on

17 years since the death of the former president of Serbia and Yugoslavia, Hague indictee Slobodan Milosevic. 17 godina od smrti nekadasnjeg predsednika Srbije i Jugoslavije, haskog optuzenika Slobodana Milosevica.

Slobodan Milošević, nekadašnji predsednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije, preminuo je 11. marta 2006. godine u pritvorskoj jedinici Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Njegov život i politička karijera ostaju predmet brojnih analiza i polemika u domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Milošević je na političku scenu Srbije stupio tokom druge polovine 1980-ih, kada je nakon Osme sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije 1987. godine postao najuticajnija figura u tadašnjem političkom vrhu. Njegov uspon bio je u znaku obećanja o rešavanju pitanja položaja Srba na Kosovu i Metohiji, što je u tom periodu izazivalo široko nezadovoljstvo u javnosti zbog pritisaka i iseljavanja stanovništva.

Rođen je u Požarevcu 1941. godine. Njegov otac Svetozar bio je veroučitelj i nastavnik, dok je majka Stanislava radila kao vaspitačica. Porodične okolnosti i rani gubici ostavili su trag na njegov privatni život. Milošević je završio Pravni fakultet u Beogradu i započeo karijeru u državnim institucijama pre nego što se aktivno uključio u politički život.

Tokom devedesetih godina, Milošević je bio na čelu države u periodu obeleženom ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, međunarodnim sankcijama i dubokom ekonomskom krizom. Njegova politika, odluke i stavovi izazivali su oštre podele u društvu, a međunarodna zajednica ga je smatrala ključnim akterom u ratnim dešavanjima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Nakon NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine i gubitka kontrole nad Kosovom, Milošević je ostao na vlasti do oktobra 2000. godine, kada je smenjen posle masovnih protesta i demokratskih promena. Godinu dana kasnije izručen je Hagu, gde je pred Tribunalom optužen za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Suđenje mu nije završeno, pošto je preminuo tokom postupka.

Njegov život, politička zaostavština i način na koji je okončao karijeru i život, i danas su predmet različitih tumačenja među istoričarima, političarima i javnosti. Milošević ostaje simbol jednog turbulentnog perioda u novijoj istoriji Srbije i regiona, sa trajnim posledicama po politički, društveni i međunarodni položaj zemlje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Žarko Mićin pozvao Tonija Cetinskog da se izvini zbog izjava o SPENS-u

Gradonačelnik Novog Sada ocenio je da su izjave hrvatskog pevača štetne po ugled grada i najavio srdačan doček za Jakova Jozinovića, čiji je nastup planiran narednog vikenda.

Published

on

By

One of the region's most beloved musical artists, Tony Cetinski, held the first of three scheduled concerts under the name "Samo ljubav" at the Sava centar. Jedan od najvoljenijih muzickih umetnika regiona, Tony Cetinski, odrzao je prvi od tri zakazana koncerta pod imenom "Samo ljubav" u Sava centru.

Gradonačelnik Novog Sada ocenio je da su izjave hrvatskog pevača štetne po ugled grada i najavio srdačan doček za Jakova Jozinovića, čiji je nastup planiran narednog vikenda.

Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin izjavio je 10. marta da očekuje javno izvinjenje hrvatskog pevača Tonija Cetinskog zbog tvrdnji da je hala SPENS tokom devedesetih godina bila logor, što je, prema njegovim rečima, neistina koja je nanela štetu ugledu grada. Cetinski je prethodno otkazao koncert zakazan za subotu, navodeći da su ‘brojna svedočenja’ o SPENS-u kao mestu bolnih sećanja za Hrvate razlog za otkazivanje.

“Ova izjava je sramotna i predstavlja brutalnu laž izrečenu kako bi se prikrio neuspeh u prodaji karata. Gradska hala SPENS nikada nije bila logor, već prihvatni centar za izbeglice, kroz koji je prošlo više od 16.000 ljudi, uključujući preko 4.000 dece”, rekao je Mićin novinarima, pozivajući Cetinskog da se javno izvini zbog nanete štete.

Gradonačelnik je istakao da je SPENS tokom rata bio otvoren za sve koji su tražili pomoć i da je kroz objavljene fotografije iz tog perioda jasno vidljivo da je hala služila kao prihvatilište za izbeglice, a ne kao logor. “U Novom Sadu nikada nije postojao logor, a pogotovo ne u SPENS-u. Ove netačne tvrdnje štete ugledu grada i svih njegovih građana”, naveo je Mićin.

Mićin je dodao da je incident izazvao jedinstvenu osudu među građanima Novog Sada, uključujući i članove opozicije, koji su se složili da su ovakve izjave neprihvatljive. Prema njegovim rečima, razlog za otkazivanje koncerta vidi se isključivo u slaboj prodaji karata, budući da je Cetinski ranije bez problema nastupao u Novom Sadu.

U kontekstu predstojećih događaja, gradonačelnik je poručio da je mladi hrvatski pevač Jakov Jozinović, kojem su udruženja veterana iz Hrvatske sugerisala da otkaže koncert u SPENS-u narednog vikenda, u Novom Sadu dobrodošao. “Očekujemo ga i dočekaćemo ga srdačno, kao i sve koji dođu u naš grad. Nadam se da će ignorisati pritiske i nastupiti pred novosadskom publikom”, izjavio je Mićin.

Cetinski je u obrazloženju otkazivanja nastupa naveo da je odluku doneo zbog, kako je napisao na društvenim mrežama, brojnih ličnih svedočenja Hrvata kojima hala SPENS budi bolna sećanja. Gradonačelnik Mićin ponovio je da takve izjave nemaju utemeljenje u činjenicama i da je Novi Sad i dalje otvoren, multikulturalan grad koji poštuje sve nacije.

Pitanje izjava Tonija Cetinskog i otkazivanja koncerata privuklo je pažnju javnosti, a gradske vlasti najavile su da će nastaviti da prezentuju istorijske činjenice i promovišu vrednosti tolerancije i otvorenosti.

Pročitaj još

Politika

Miljaim Zeka izneo tvrdnje o navodnom planiranju atentata na Ričarda Grenela na Kosovu

Novinar sa Kosova i Metohije Miljaim Zeka izjavio je da su pripadnici kosovskih bezbednosnih snaga navodno razgovarali o pokušaju atentata na specijalnog izaslanika SAD, Ričarda Grenela, što su prema njegovim rečima zabeležile strane obaveštajne službe.

Published

on

By

Novinar sa Kosova i Metohije Miljaim Zeka izjavio je da su pripadnici kosovskih bezbednosnih snaga navodno razgovarali o pokušaju atentata na specijalnog izaslanika SAD, Ričarda Grenela, što su prema njegovim rečima zabeležile strane obaveštajne službe.

Novinar sa Kosova i Metohije Miljaim Zeka izneo je danas tvrdnje o navodnim planovima za pokušaj atentata na Ričarda Grenela, specijalnog izaslanika tadašnjeg predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, tokom njegovih aktivnosti na Kosovu. Prema Zekinim navodima, za planiranje ovog događaja odgovornim je označen Aljbin Kurti, premijer privremenih prištinskih institucija.

Kako je Zeka izjavio medijima, pripadnici tzv. “Kurtijevih militantnih milicija” navodno su snimljeni u razgovoru o mogućem atentatu na Grenela. “Pripadnici Kosovskih bezbednosnih snaga, bliski rođaci jednog ministra iz Kurtijeve vlade, uhvaćeni su u prisluškivanju kako govore: ‘Kada Grenel dođe, treba da organizujemo pokušaj atentata na njega'”, rekao je Zeka, pozivajući se na informacije koje su navodno došle do nemačke obaveštajne službe BND i američke CIA.

Za sada nema zvaničnih potvrda ovih tvrdnji iz institucija Kosova, niti iz međunarodnih bezbednosnih službi. Predstavnici privremenih institucija u Prištini do trenutka objave ovog teksta nisu komentarisali Zekine navode, dok je iz međunarodnih izvora navedeno da se svi navodi o bezbednosti stranih zvaničnika shvataju veoma ozbiljno i redovno proveravaju.

Ričard Grenel je tokom mandata specijalnog izaslanika SAD za dijalog Beograda i Prištine bio čest gost u regionu i posredovao je u brojnim razgovorima, posebno tokom 2019. i 2020. godine. Njegovo prisustvo na Kosovu izazivalo je pažnju javnosti, kao i različite reakcije političkih aktera. Do sada nije bilo zvaničnih informacija o ugrožavanju njegove bezbednosti tokom boravka u regionu.

Politički analitičari sa Kosova i centralne Srbije ocenjuju da ovakve tvrdnje, ukoliko se pokažu kao tačne, predstavljaju ozbiljan bezbednosni izazov i zahtevaju detaljnu istragu nadležnih organa. Sa druge strane, deo javnosti smatra da je potrebno oprezno pristupati neproverenim informacijama i čekati zvanične potvrde.

Očekuje se da će međunarodne i lokalne bezbednosne službe dodatno proveriti navode o planiranju atentata, a zvanične institucije pozvane su da pruže odgovore na pitanja o bezbednosti stranih izaslanika. Javnost u Srbiji i regionu pažljivo prati razvoj događaja i eventualne reakcije relevantnih aktera.

Pročitaj još

Politika

Direktorka Nacionalne akademije za javnu upravu i saradnici na sastanku u Skoplju o obuci javnih službenika

Sastanak u Skoplju okupio predstavnike iz regiona i EU radi razmene iskustava i jačanja kapaciteta javne uprave

Published

on

By

Sastanak u Skoplju okupio predstavnike iz regiona i EU radi razmene iskustava i jačanja kapaciteta javne uprave

Direktorka Nacionalne akademije za javnu upravu Marina Dražić sa saradnicima prisustvuje sastanku tematske grupe za upravljanje ljudskim resursima i profesionalni razvoj, održanom od 10. do 11. marta u Skoplju. Glavna tema skupa je izgradnja kapaciteta institucija za obuku javnih službenika, a događaj organizuje Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA).

Na sastanku su prisutni predstavnici institucija za obuku i eksperti iz regiona Zapadnog Balkana, Istočnog susedstva i zemalja članica Evropske unije. Cilj okupljanja je razmena iskustava, unapređenje institucionalnih kapaciteta i usklađivanje sistema obuke javnih službenika sa evropskim standardima.

Tokom sastanka, direktorka Nacionalne akademije za javnu upravu Marina Dražić sastala se sa direktorkom Regionalne škole za javnu upravu Majom Handjiska Trendafilovom. Razgovarano je o unapređenju postojećih programa i mogućnostima za saradnju u oblasti profesionalnog razvoja državnih službenika.

Sastanak je deo šireg napora da institucije u regionu Zapadnog Balkana poboljšaju svoje kapacitete i približe se standardima Evropske unije u oblasti javne uprave. Organizatori ističu da je jačanje profesionalnih kapaciteta javnih službenika ključno za uspešnu modernizaciju i razvoj državnog sektora.

Pročitaj još

U Trendu