Connect with us

Svet

Odlukom iranskih vlasti osam žena pošteđeno smrtne kazne posle apela Donalda Trampa

Nakon direktnog apela, četiri žene puštene na slobodu, četiri osuđene na mesec dana zatvora

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Nakon direktnog apela, četiri žene puštene na slobodu, četiri osuđene na mesec dana zatvora

Odlukom pravosudnih organa u Iranu, osam mladih žena koje su bile suočene sa hitnom smrtnom kaznom pošteđene su pogubljenja, a odluka je doneta neposredno pre zakazanog izvršenja, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Četiri žene su puštene na slobodu, dok su preostale četiri osuđene na mesec dana zatvora.

Prethodno je predsednik SAD Donald Tramp na svojoj društvenoj mreži objavio da je obavešten o promeni odluke iranskog pravosuđa, ističući da je njegov apel iranskim vlastima urodio plodom. Tramp je naveo da su među oslobođenima i maloletne tinejdžerke i zahvalio je liderima Irana na odluci.

U utorak je Tramp javno uputio poruku iranskim liderima, zahtevajući oslobađanje osam žena, uz obrazloženje da bi njihovo puštanje predstavljalo pozitivan signal pred najavljene pregovore između dve zemlje. Apelovao je da im se ne nanese šteta i izrazio očekivanje da će iranski lideri uvažiti njegovu molbu.

Ova odluka donesena je u kontekstu pojačanih tenzija na Bliskom istoku i smatra se potencijalnim korakom ka smirivanju odnosa između Irana i Sjedinjenih Država. Analitičari ocenjuju da bi ovakav potez mogao da doprinese otvaranju dijaloga i smanjenju napetosti u regionu.

“Dobre vesti! Upravo sam obavešten da osam žena demonstranata, koje je trebalo da budu pogubljene večeras u Iranu, neće biti ubijene. Četiri će biti odmah puštene na slobodu, a četiri će biti osuđene na mesec dana zatvora”, naveo je Tramp u saopštenju. On je izrazio zahvalnost iranskim vlastima što su uvažile njegov zahtev.

Događaj se prati sa posebnom pažnjom s obzirom na aktuelnu situaciju na Bliskom istoku i predstojeće pregovore između dve zemlje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Katolička zajednica Pensilvanije između stavova o ratu u Iranu i izjava pape

Lokalne verske vođe i vernici iz okruga Baks reaguju na javnu debatu o ratu, potvrđeno iz crkvenih izvora

Published

on

By

Lokalne verske vođe i vernici iz okruga Baks reaguju na javnu debatu o ratu, potvrđeno iz crkvenih izvora

Katolička zajednica u okrugu Baks, jugoistočna Pensilvanija, prati aktuelna dešavanja vezana za sukob u Iranu i izjave pape Lea XIV, koje su izazvale pažnju među vernicima tokom izborne godine. Prema privatno sprovedenom verskom popisu iz 2020. godine, više od trećine stanovnika ovog okruga su katolici, a na njegovoj teritoriji nalazi se 33 župe.

Tokom predsedničkih izbora 2024. godine, katolički glasači su imali značajnu ulogu u izbornoj pobedi predsednika Donalda Trampa u okrugu Baks, što je predstavljalo prvi put posle 36 godina da je republikanski kandidat osvojio ovaj okrug. To je, prema izveštajima, doprinelo i pobedi na nivou cele države Pensilvanije.

Rat u Iranu, kao i kritički stav pape Lea XIV prema tom sukobu, izazvali su javne reakcije na lokalnom nivou. Predsednik Tramp je u više navrata javno kritikovao papu zbog njegovog stava o ratu, što je dodatno pojačalo pažnju lokalnih katoličkih zajednica uoči izbora za Kongres.

Filadelfijski nadbiskup Nelson Perez, pod čijom se jurisdikcijom nalazi i okrug Baks, izdao je zvanično saopštenje u kojem je podržao papu Lea XIV i njegove apele za mir. U izjavi nadbiskupa navodi se da poziv pape na mir „snažno odražava istinu evanđelja”. Sličan sentiment izražen je i na bogosluženjima u nekoliko župa, uključujući Katedralu svetog Mateja Apostola u Filadelfiji i župu Svetog Marka u Bristolu.

Političke posledice trenutne situacije ogledaju se i u izjavama lokalnih vernika. Vilijam Votkins, stanovnik Bristola i dugogodišnji glasač Demokratske stranke koji je ranije podržavao republikanskog kongresmena Brajana Ficpatrika, izjavio je da bi na predstojećim izborima mogao glasati protiv sadašnjeg predstavnika ukoliko se rat u Iranu nastavi do dana izbora. Votkins je naveo da bi takva odluka predstavljala lični protest protiv aktuelne politike, a ne protiv samog kandidata.

Okrug Baks je deo Prvog kongresnog distrikta Pensilvanije od 2019. godine, a prethodno je bio deo Osme izborne jedinice. Stanovništvo južnog dela okruga pretežno je radničke klase i poznato po izraženoj nezavisnosti u političkom opredeljenju. Na poslednjim izborima 2024. godine, kongresmen Ficpatrik je pobedio sa većom razlikom u glasovima nego na svom prvom izboru 2016. godine, što prema analizi ukazuje na stabilnu podršku u regionu.

Javna debata o ulozi religije u političkim pitanjima i stavovima o ratu ostaje izražena među katoličkim vernicima okruga Baks, dok se pažnja usmerava na predstojeće izbore i razvoj međunarodne situacije.

Pročitaj još

Svet

Otac sa tri maloletne ćerke nestao u blizini Subotice, policija traga za porodicom

Nadležni organi sprovode istragu, porodica i komšije u neizvesnosti, kuća u Kiškunhalašu ostala prazna

Published

on

By

Nadležni organi sprovode istragu, porodica i komšije u neizvesnosti, kuća u Kiškunhalašu ostala prazna

Nestanak Atile Haška (48) i njegove tri ćerke starosti 8, 11 i 17 godina zabeležen je 10. aprila u Kiškunhalašu, gradu oko 40 kilometara od Subotice, prema policijskim izvorima. Od tada nema informacija o njihovom kretanju niti kontaktima sa porodicom i prijateljima.

Porodica je živela u porodičnoj kući u mirnom naselju, a nestanak je primećen kada su komšije uočile da niko od članova porodice nije viđen više od deset dana. Prema izjavama komšija, nisu primetili nikakve znake ranijeg odlaska ili priprema za putovanje, niti su članovi porodice najavili odlazak na odmor ili selidbu.

Atila Hašk je, zajedno sa ćerkama, poslednji put viđen u večernjim satima 10. aprila. Nakon razvoda sa bivšom suprugom, deca su ostala da žive sa ocem. Komšije navode da je porodica do tada živela skladno i bez incidenata.

Policija je pokrenula istragu i preduzela sve potrebne mere u cilju pronalaženja nestalih osoba. Za sada nije poznat razlog nestanka niti ima informacija koje bi ukazivale na pravac u kom su otišli.

“Istraga je u toku”, saopšteno je iz nadležnih organa. Porodica i komšije su u neizvesnosti i apeluju na sve koji imaju informacije da se obrate policiji.

Pročitaj još

Svet

Iran zaplenio tri broda u Ormuskom moreuzu, među zarobljenima i državljani Crne Gore

Nadležni prate situaciju nakon zaplene brodova, dok iranske i američke vlasti razmenjuju oštra upozorenja

Published

on

By

Nadležni prate situaciju nakon zaplene brodova, dok iranske i američke vlasti razmenjuju oštra upozorenja

Tri teretna broda zaplenjena su u Ormuskom moreuzu tokom napada u blizini iranske obale, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Zaplenjeni su brodovi “MSC Francesca” i “Epaminondas”, dok je treći brod, “Euforija”, usidren kod obale Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prema dostupnim informacijama, među članovima posade nalaze se i državljani Crne Gore, a njihova sudbina se trenutno prati.

Iranska revolucionarna garda potvrdila je da su pomenuti brodovi pretrpeli štetu tokom napada, ali nije bilo izveštaja o povređenima na brodu “Euforija”, koji je napadnut osam nautičkih milja zapadno od Irana. Situacija sa posadom i dalje je neizvesna, a dodatne informacije očekuju se od nadležnih organa.

U međuvremenu, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da produžava primirje sa Iranom do okončanja mirovnih pregovora, ali je naglasio da će blokada iranskih luka biti nastavljena. Tramp je upozorio da neće biti dogovora ukoliko Iran ne ispuni uslove, dodajući da je spreman na odlučne mere ukoliko pregovori ne uspeju.

Iz iranske revolucionarne garde stigla su upozorenja susednim državama Persijskog zaliva, navodeći da bi naftna polja u regionu mogla postati mete ukoliko te zemlje dozvole korišćenje svoje teritorije za eventualne napade na Iran.

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani istakao je važnost dijaloga i slobode plovidbe kroz Ormuski moreuz tokom razgovora sa iranskim kolegama, pozivajući na mirno rešenje i sprečavanje vojne eskalacije.

Prema navodima izvora upoznatih sa pregovorima, druga runda mirovnih razgovora mogla bi da počne u petak u Islamabadu, a američka administracija naglašava da produženje primirja neće biti na neodređeno vreme. Nadležni organi nastavljaju da prate razvoj situacije i bezbednost članova posade zaplenjenih brodova.

Pročitaj još

U Trendu