Connect with us

Svet

Napad dronovima na američku bazu kod Bagdada, snage NATO-a započele povlačenje iz Iraka

Vojne vlasti istražuju seriju napada dronovima, dok je bezbednost vojnika glavni razlog za odluku o povlačenju

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Vojne vlasti istražuju seriju napada dronovima, dok je bezbednost vojnika glavni razlog za odluku o povlačenju

Najmanje četiri drona napala su američku vojnu bazu Viktori u blizini Bagdada tokom noći i ranih jutarnjih sati, prema policijskim izvorima. Tom prilikom registrovan je niz snažnih eksplozija, a za sada nema zvaničnih izveštaja o žrtvama.

Prema dostupnim informacijama, jedan dron je udario u zadnji ulaz baze i izazvao požar, dok se navodi da se drugi dron srušio unutar kompleksa. Treći dron je ispalio raketnu granatu, što se smatra značajnom eskalacijom situacije. Dronovi su, prema navodima, lansirani iz oblasti Abu Graib i Dora, što izaziva dodatne bezbednosne izazove u okolini glavnog grada Iraka.

Napadi nisu ograničeni samo na područje Bagdada. Slični incidenti zabeleženi su i na severu Iraka, uključujući grad Erbil, čime se sukob širi van prestonice. Istovremeno, američke snage su izvele udare na Iračke narodne mobilizacione snage, što je rezultiralo dvosmernim sukobom u kojem i iračke oružane grupe postaju mete kontranapada.

U takvim okolnostima, snage NATO-a su počele da se povlače iz Iraka. Kao ključni razlog za ovu odluku navodi se zabrinutost za bezbednost sopstvenih vojnika, s obzirom na pojačane napade dronovima i raketnim projektilima na vojnu infrastrukturu.

Vlasti su potvrdile da je istraga u toku i da se prate sve aktivnosti u vezi sa bezbednosnom situacijom. “Svi nadležni organi rade na utvrđivanju okolnosti napada i preduzimanju mera zaštite osoblja”, navedeno je u zvaničnoj izjavi. Povlačenje NATO snaga ocenjuje se kao deo mnogo šireg regionalnog sukoba u kojem članice saveza nisu inicirale direktno učešće.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Uhapšeni Džozef i Kendra Dagar zbog optužbi za zlostavljanje devojčice u SAD

Policija u Tontitaunu podnela dodatne optužnice, istraga obuhvata više tačaka ugrožavanja maloletnika

Published

on

By

Policija u Tontitaunu podnela dodatne optužnice, istraga obuhvata više tačaka ugrožavanja maloletnika

Džozef Dagar, poznat po učešću u emisiji “19 Kids and Counting”, uhapšen je na Floridi u sredu zbog sumnje na razvratno i lascivno ponašanje prema devojčici mlađoj od 12 godina, saopšteno je iz policijskih izvora. Njegova supruga, Kendra Dagar, privedena je dva dana kasnije u Tontitaunu, savezna država Arkanzas, gde su protiv oboje podignute dodatne optužnice.

Prema zvaničnom saopštenju policije, za Džozefa i Kendru izdat je nalog za hapšenje po četiri tačke drugog stepena za ugrožavanje dobrobiti maloletnika i četiri tačke drugog stepena za prisilno lišavanje slobode. Kendra Dagar puštena je iz pritvora nekoliko sati nakon hapšenja, dok se Džozef i dalje nalazi u pritvoru u okrugu Vašington zbog optužbi sa Floride.

Policija je navela da optužbe u Arkanzasu nisu povezane sa slučajem na Floridi, ali je istraga u oba slučaja pokrenuta odmah nakon prijave incidenta iz 2020. godine, koji se dogodio tokom porodičnog putovanja. Prema navodima žrtve, tada devetogodišnja devojčica prijavila je da je u više navrata doživela neprimereno ponašanje.

U saopštenju porodice i rođaka izražava se šok i podrška žrtvi. Jedna od Dagarovih rođaka istakla je da je “hrabrost žrtve zaslužuje posebno poštovanje” i oštro osudila postupke za koje se sumnjiči Džozef Dagar.

“Istraga je u toku”, naveli su iz policije, napominjući da će dalji koraci zavisiti od rezultata prikupljenih dokaza.

Pročitaj još

Svet

Raketni udari pogodili aerodrom Ben Gurion i postrojenja u Iranu

Bezbednosne službe istražuju napade, potvrđeni prekidi isporuke gasa i vojno prisustvo NATO trupa

Published

on

By

Bezbednosne službe istražuju napade, potvrđeni prekidi isporuke gasa i vojno prisustvo NATO trupa

Višestruki raketni napadi zabeleženi su na bliskoistočnom prostoru tokom 22. dana oružanih sukoba, uključujući udar na aerodrom Ben Gurion u Tel Avivu i vojna postrojenja u Iranu, saopštili su nadležni organi. Zvaničnici su potvrdili da su mete napada obuhvatile ključne infrastrukturne objekte, dok je broj žrtava u regionu premašio 3.000, najviše u Iranu i Libanu.

Prema policijskim izvorima, London je odobrio Sjedinjenim Američkim Državama korišćenje vojnih baza u “odbrambene svrhe” u okviru sukoba sa Iranom, posebno u vezi sa strateškim Ormuskim moreuzom. Istovremeno, iranske snage su obnovile raketne napade i napade dronovima na izraelske i druge ciljeve u zemljama Zaliva, dok su Izrael i SAD nastavili bombardovanja iranskih teritorija.

NATO trupe su, zbog pogoršanja bezbednosne situacije u Bagdadu, povučene iz Iraka i raspoređene u Poljskoj, potvrđeno je iz bezbednosnih izvora.

Nadležne službe su izvestile da je nakon izraelskog udara na iransko gasno polje Južni Pars došlo do privremenog prekida isporuke gasa Iraku, ali su isporuke obnovljene i trenutno iznose pet miliona kubnih metara dnevno. Detalji o materijalnoj šteti i eventualnim žrtvama još se prikupljaju.

“Istraga o raketnim napadima i posledicama na civilnu infrastrukturu je u toku”, saopšteno je iz nadležnih bezbednosnih službi.

Pročitaj još

Svet

Porota utvrdila odgovornost Ilona Maska za obmanjivanje investitora tokom kupovine Tvitera

Sud u San Francisku doneo presudu posle višenedeljnog suđenja, još nije poznat iznos odštete investitorima

Published

on

By

Sud u San Francisku doneo presudu posle višenedeljnog suđenja, još nije poznat iznos odštete investitorima

Porota u San Francisku utvrdila je da je Ilon Mask odgovoran za obmanjivanje investitora u periodu pre kupovine kompanije Tviter 2022. godine. Presuda je doneta nakon trodnevnih većanja, a suđenje je trajalo gotovo tri nedelje, počevši od 2. marta 2026. godine. Predmet suđenja bio je kolektivni sudski postupak pokrenut neposredno pre nego što je Mask preuzeo kontrolu nad kompanijom, koju je kasnije preimenovao u X.

Porotnici su odlučivali da li su dva Tvita i izjave koje je Mask dao tokom jednog podkasta u maju 2022. godine predstavljale namerno obmanjivanje akcionara Tvitera koji su prodali svoje akcije na osnovu Maskovih javnih izjava. Prema presudi, Mask je odgovoran za obmanjivanje investitora sa dva Tvitera, uključujući i objavu da je dogovor o kupovini Tvitera ‘privremeno na čekanju’. Međutim, porota je utvrdila da Mask nije odgovoran za izjavu sa podkasta i da nije bilo namernog plana za prevaru investitora.

Za sada nije poznato kolika će biti odšteta koju Mask treba da isplati investitorima, među kojima su mnoge institucionalne firme, s obzirom da se radi o kolektivnoj tužbi. Prema dostupnim informacijama, iznosi po akciji koje je porota dosudila kreću se između 3 i 8 dolara po danu, ali ukupna suma će zavisiti od broja oštećenih akcionara.

Tokom suđenja, poseban fokus bio je na Maskovim tvrdnjama o broju lažnih i spam naloga na Tviteru. Mask je svedočio da je procenat takvih naloga znatno viši od 5% koliko je kompanija navela u zvaničnim izveštajima regulatorima. Mask je naveo da je upravo to bio razlog za pokušaj povlačenja iz kupovine kompanije.

Nakon što je pokušao da odustane od ugovora, Tviter je pokrenuo sudski postupak u saveznoj državi Delaver kako bi primorao Maska da realizuje dogovor o kupovini. Na kraju, Mask je preuzeo vlasništvo nad kompanijom za 44 milijarde dolara.

Maskovo bogatstvo procenjuje se na oko 814 milijardi dolara, uglavnom vezano za vlasnički udeo u kompaniji Tesla. Prema navodima izveštaja, još nije poznato da li će Mask ili kompanija X izdati zvaničan komentar na odluku porote.

Pročitaj još

U Trendu