Connect with us

Svet

Meta pokreće program za obuku radnika za poslove u data centrima

Kompanija najavila ulaganje u obuku stručnjaka, potvrđuju izvori, prioritet nedostatku radne snage u sektoru

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Akela999

Kompanija najavila ulaganje u obuku stručnjaka, potvrđuju izvori, prioritet nedostatku radne snage u sektoru

Kompanija Meta Platforms saopštila je 9. juna 2026. godine da pokreće besplatan program obuke za rad u svojim data centrima, uz garanciju zaposlenja u kvalifikovanim zanatskim zanimanjima po završetku petonedeljnog kursa. Program, pod nazivom „Američka akademija radne snage“, biće dostupan veteranima, osobama koje menjaju karijeru i drugim kandidatima zainteresovanim za rad u zanatskim delatnostima. Prva faza inicijative biće realizovana u državama Indijana, Luizijana, Ohajo i Teksas.

Meta je navela da je program pokrenut kao odgovor na nedostatak radnika kao što su tehničari za optičke kablove, varioci, vodoinstalateri i električari, zanimanja koja su neophodna za izgradnju data centara u Sjedinjenim Američkim Državama. Kompanija je za ovu svrhu izdvojila 115 miliona dolara, a svim polaznicima koji završe obuku biće dodeljena potvrda o stručnosti u oblastima kao što su elektroinstalacije, mehanički sistemi i vodoinstalaterstvo.

Prema navodima kompanije, tehnološka industrija bilježi ubrzan rast izgradnje data centara potrebnih za razvoj veštačke inteligencije. Podaci upravljačke firme Apollo Global Management pokazuju da u SAD trenutno postoji oko 4.000 data centara, dok je izgradnja dodatnih 3.000 najavljena ili u toku.

Izveštaj organizacije American Edge Project iz 2025. godine, koja zagovara interese tehnološke industrije, procenjuje da će svi data centri zajedno stvoriti oko 4,7 miliona privremenih građevinskih radnih mesta u SAD, dok se očekuje oko 700.000 stalnih radnih mesta za upravljanje i održavanje ovih objekata.

Brza izgradnja data centara izazvala je i određene reakcije u pojedinim zajednicama, koje navode da takvi objekti mogu predstavljati opterećenje za lokalne elektroenergetske mreže, uz podignuta pitanja o uticaju na životnu sredinu i ekonomske koristi za lokalno stanovništvo.

Predstavnici kompanije Meta navode da će svi učesnici programa dobiti standardizovanu, industrijski priznatu diplomu iz visokotraženih oblasti. Dalje širenje programa planirano je u zavisnosti od rezultata prve faze i interesovanja u drugim regijama.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

SpaceX-ov Super Heavy-Starship uspešno lansiran u ključnom test letu

Raketa visoka 397 stopa izvela spektakularni let sa 33 Raptor motora.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SpaceX-ov Super Heavy-Starship uspešno lansiran u ključnom test letu – SpaceX lansiranje rakete

Raketa visoka 397 stopa izvela spektakularni let sa 33 Raptor motora.

Impresivno lansiranje iz Teksasa

SpaceX je u četvrtak uspešno lansirao svoju trinaestu raketa Super Heavy-Starship, koja je izvela impresivan let. Lansiranje je obavljeno iz SpaceX-ove baze Starbase u Teksasu u 17:51 po lokalnom vremenu, pred očima brojnih stanovnika i turista koji su svedočili ovom događaju. Raketa, koja koristi 33 metanom pokretana Raptor motora, uzletela je uz pomoć oko 16 miliona funti potiska.

Detalji o test letu

Prvi pokušaj lansiranja 16. jula prekinut je zbog tehničkih problema sa četiri motora, ali su ti problemi uspešno rešeni. Nakon što su niski oblaci uzrokovali odgodu od 24 sata, raketa je konačno poletela u petak. Sve 33 motora prve faze su radile normalno, a raketa se probijala kroz uglavnom čisto nebo. Ovo je bio drugi test let treće generacije Super Heavy-Starship rakete, koji gradi na iskustvima stečenim tokom prvog leta ‘V3’ rakete u maju, kada je pojačivač promašio svoju metu, a Starship doživeo rani kvar motora.

Pročitaj još

Svet

Substanca u kombiju Meksikanca ubijenog od strane ICE nije droga, kaže tužilac

Nakon analize, potvrđeno je da substanca pronađena u kombiju nije ilegalna droga.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Substanca u kombiju Meksikanca ubijenog od strane ICE nije droga, kaže tužilac

Nakon analize, potvrđeno je da substanca pronađena u kombiju nije ilegalna droga.

Detalji incidenta

Substanca pronađena u radnom kombiju Meksikanca koji je ubijen od strane agenta Imigracione i carinske službe (ICE) testirana je i pokazala se negativnom na prisustvo ilegalnih droga, izjavio je glavni tužilac u Hjustonu. Ovaj događaj baca novo svetlo na slučaj Lorenza Salgada Arauja, građevinskog radnika koji je živeo u SAD 35 godina i koji je smrtno stradao tokom pokušaja saobraćajne kontrole.

Reakcije i implikacije

Tužilaštvo je odbacilo tvrdnje federalnih zvaničnika da je u vozilu najverovatnije bila metanfetamin. Ovaj razvoj događaja mogao bi imati značajan uticaj na dalji tok istrage i percepciju javnosti o postupcima ICE agenata. Drugi muškarci koji su bili u kombiju i dalje su u pritvoru ICE, osporavajući navode da je Araujo „oružao“ svoje vozilo.

Pročitaj još

Svet

Tramp naredio postavljanje upozorenja o ‘netačnim’ informacijama ispred muzeja Smithsonian

Nove table će upozoravati posetioce na kontroverzne interpretacije američke istorije.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tramp naredio postavljanje upozorenja o 'netačnim' informacijama ispred muzeja Smithsonian – Tramp Smithsonian upozorenje

Nove table će upozoravati posetioce na kontroverzne interpretacije američke istorije.

Trampova direktiva izazvala polemike

Predsednik Donald Tramp izdao je naredbu o postavljanju upozoravajućih znakova ispred Nacionalnog muzeja američke istorije Smithsonian, navodeći da muzej prikazuje ‘netačne’ informacije o američkoj istoriji. Ova odluka dolazi nakon objavljivanja izveštaja Bele kuće koji kritikuje muzej za promovisanje ‘ideološkog okvira koji Američku priču više ne tretira kao zajedničko nacionalno nasleđe’. Donald Tramp je naglasio da je cilj novih znakova da obaveste javnost o ‘ideološkim pristrasnostima’ unutar muzeja i usmere posetioce ka drugim izvorima za pouzdane informacije o američkoj istoriji.

Reakcije na Trampovu odluku

Smithsonian institucija nije želela da komentariše ovu naredbu, dok su kritičari ocenili da je potez predsednika pokušaj cenzure i revizionizma. Ova tema izazvala je žustre debate o ulozi muzeja u edukaciji i očuvanju nacionalne istorije, kao i o granicama političkog uticaja na obrazovne institucije.

Pročitaj još

U Trendu