Connect with us

Domaće

Mađarska proglašava naftovod prema Srbiji prioritetnim investicionim projektom u 2026.

Vlada Mađarske ubrzava administrativne postupke, cilj je pun kapacitet naftovoda do 2027. ili 2028. godine

Published

on

pexels-photo-4883682

Vlada Mađarske ubrzava administrativne postupke, cilj je pun kapacitet naftovoda do 2027. ili 2028. godine

Vlada Mađarske donela je uredbu kojom izgradnju naftovoda prema Srbiji i prateće infrastrukture proglašava prioritetnim investicionim projektom, čime se omogućava ubrzanje administrativnih procedura i radova. Ova odluka objavljena je juče u mađarskom Službenom listu, a označava novi korak ka jačanju energetske stabilnosti regiona.

Prema dostupnim informacijama, status prioritetnog investicionog projekta omogućava bržu i jednostavniju realizaciju potrebnih dozvola, što bi moglo značajno skratiti vreme izgradnje. Planirano je da sistem proradi punim kapacitetom tokom 2027. ili 2028. godine, čime bi se obezbedilo postavljanje snabdevanja naftom regije na nove, stabilnije temelje.

Vlada Mađarske ističe da je cilj ove investicije usklađivanje tržišta energije i goriva Mađarske, Srbije i Slovačke, što bi, prema procenama, dovelo do stabilnijeg tržišta i smanjenja zavisnosti od spoljnih pritisaka. Projekat se smatra strateškim za Mađarsku i region, a očekuje se da će doprineti smanjenju uticaja spoljnog faktora na snabdevanje energentima.

Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto više puta je naglasio da je cilj povećanje otpornosti Mađarske i regiona na spoljne pritiske, a kao primer oslanjanja na spoljne izvore naveo je ruski naftovod Družba. Deo tog naftovoda koji prolazi kroz Ukrajinu oštećen je u januaru, što je dodatno istaklo potrebu za novim pravcima snabdevanja naftom.

Realizacija ovog projekta, prema uredbi Vlade Mađarske, trebalo bi da donese novu infrastrukturu i bolje povezivanje energetskog sektora između Mađarske, Srbije i Slovačke, sa ciljem smanjenja zavisnosti od trenutnih geopolitičkih izazova i prekida u isporuci.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Časovničarska radnja Jović beleži dnevni promet od 30 do 50 mušterija

Porodična radnja u Gospodskoj ulici posluje od kraja 19. veka, dok je broj časovničara u Zemunu pao sa deset na četiri

Published

on

By

Porodična radnja u Gospodskoj ulici posluje od kraja 19. veka, dok je broj časovničara u Zemunu pao sa deset na četiri

Časovničarska radnja Jović, koja neprekidno posluje u Gospodskoj ulici od kraja 19. veka, danas beleži dnevni promet od 30 do 50 mušterija, što je značajan pokazatelj opstanka ovog zanata uprkos smanjenju broja časovničarskih radnji u Zemunu. Prema rečima Gordane Jović, u prošlosti je u Zemunu bilo deset sajdžija, dok ih je sada svega dvoje u centru i još dvoje na periferiji.

Porodični posao je nasledila Gordana Jović, koja je pre trideset godina odlučila da se prekvalifikuje iz optičarskog u časovničarski zanat, nakon što je njen otac Srboljub Jović, koji je diplomirao u Vranju, preuzeo radnju od prethodnog vlasnika Miodraga Kostića još šezdesetih godina prošlog veka.

Gordana ističe da su satovi i dalje tražena roba, a mušterije često donose i po pet satova odjednom na popravku ili zamenu narukvica. U radnji prima sve vrste ručnih satova – mehaničke, automatske, na navijanje i baterije, kao i pametne satove. Pored toga, popravlja i zidne satove, ali su takvi zahtevi ređi. Deo materijala za popravke potiče od starih satova, dok se drugi deo nabavlja iz uvoza.

Prema njenim rečima, poznate marke kao što su „Roleks“ i „Omega“ se ređe kvare, ali su popravke jeftinijih satova češće i pristupačne. Gordana navodi i da rad u časovničarskoj radnji podrazumeva sate koncentracije, sedenja i preciznog rada, a ovaj posao za nju predstavlja i vid besplatne terapije.

Iako je era jednokratnih proizvoda dovela do toga da se satovi češće bacaju, Jovićeva radnja i dalje ima pune ruke posla zahvaljujući tome što su se mnoge druge radnje zatvorile. “Svi koji dobro rade, uvek imaju posla”, ističe ona.

Radno vreme u radnji je dvokratno, a Gordana koristi pauze za šetnje kako bi odmorila leđa od dugotrajnog sedenja. Iako nije planirala da se bavi ovim poslom, porodična tradicija i tržišna potražnja održali su časovničarski zanat Jović na tržištu više od jednog veka.

Pročitaj još

Domaće

Prosečna zarada u Srbiji porasla 10,2 odsto, u januaru iznosila 118.429 dinara (1.010 evra)

Medijalna neto plata dostigla 92.671 dinar (790 evra), nominalni rast iznosi 11,6 odsto u odnosu na prošlu godinu

Published

on

By

Medijalna neto plata dostigla 92.671 dinar (790 evra), nominalni rast iznosi 11,6 odsto u odnosu na prošlu godinu

Prosečna neto zarada u Srbiji za januar 2026. godine iznosila je 118.429 dinara (oko 1.010 evra), objavio je Republički zavod za statistiku. Ovaj iznos predstavlja nominalni rast od 10,2 odsto, odnosno 7,6 odsto realnog rasta u poređenju sa januarom prethodne godine. Takođe, prosečna bruto zarada za isti mesec iznosila je 163.385 dinara, što je nominalno povećanje od 10,1 odsto i realno od 7,5 odsto na godišnjem nivou.

U odnosu na decembar 2025. godine, prosečna bruto zarada u januaru bila je nominalno manja za 3,8 odsto, a realno za 4,1 odsto. Prosečna neto zarada zabeležila je nominalni pad od 4,6 odsto, dok je realni pad iznosio 4,9 odsto. Ove razlike su posledica sezonskih povećanja zarada u poslednjem mesecu godine.

Medijalna neto zarada, koja bolje odražava tipičnu zaradu radnika u Srbiji zbog velikih razlika između najviših i ostalih plata, iznosila je u januaru 92.671 dinar (oko 790 evra). Ovaj iznos beleži nominalni rast od 11,6 odsto i realni rast od 9 odsto na godišnjem nivou.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, rast zarada u januaru u odnosu na isti period prošle godine upućuje na nastavak trenda povećanja primanja zaposlenih u Srbiji, dok sezonske oscilacije tokom prelaska iz decembra na januar ostaju prisutne.

Pročitaj još

Domaće

ABB Srbija jača prodaju i marketing, smanjenje emisija gasova za 79 odsto od 2019.

Nenad Dlačić preuzima komercijalno vođstvo uz 15 godina iskustva, ABB najavljuje dalji razvoj održivih rešenja i partnerstva

Published

on

By

Nenad Dlačić preuzima komercijalno vođstvo uz 15 godina iskustva, ABB najavljuje dalji razvoj održivih rešenja i partnerstva

Kompanija ABB Srbija imenovala je Nenada Dlačića za novog komercijalnog direktora, odnosno Local Marketing & Sales Managera i Commercial Leader Electrification, saopšteno je iz kompanije. Na ovoj poziciji, Dlačić će biti odgovoran za razvoj prodajnih i marketinških aktivnosti, kao i za jačanje saradnje sa ključnim partnerima iz industrijskog i energetskog sektora.

Dlačić u ABB dolazi sa više od 15 godina iskustva u finansijama, prodaji i komercijalnom menadžmentu, ističu iz kompanije. Tokom gotovo dve decenije rada u Siemensu, bio je angažovan na realizaciji velikih infrastrukturnih i industrijskih projekata, a sa svojim timovima učestvovao je u razvoju lokalnog i regionalnog tržišta.

ABB je više od dve decenije prisutna na srpskom tržištu, gde, kroz saradnju sa partnerima iz oblasti energetike, industrije i infrastrukture, aktivno doprinosi projektima modernizacije i unapređenja energetske efikasnosti. Kompanija je u globalnom izveštaju za prethodnu godinu izvestila da je smanjila emisiju gasova sa efektom staklene bašte (Scope 1 i 2) za 79 odsto u odnosu na 2019. godinu, uz cilj da do 2030. godine ukupno smanjenje dostigne 86 odsto u poređenju sa istom baznom godinom.

Nenad Dlačić je povodom imenovanja izjavio da ABB svakodnevno prati put energetske transformacije, naglašavajući značaj znanja, tehnologije i tima kompanije u doprinosu ovom procesu. “Verujem da ćemo kroz partnerstva sa ključnim akterima na tržištu dodatno ubrzati implementaciju naprednih i održivih rešenja”, naveo je Dlačić.

Tokom životnog veka proizvoda koje je ABB prodao od 2022. godine do danas, kompanija je izbegla ukupno 285 megatona emisija gasova sa efektom staklene bašte, navodi se u zvaničnim podacima. Ovi rezultati potvrđuju stratešku orijentaciju ABB-a ka održivom poslovanju i energetskom tranziciji, što je u skladu sa zahtevima savremenog tržišta i regulatornim okvirima u Evropi i Srbiji.

Pročitaj još

U Trendu