Connect with us

Svet

Kongres SAD razmatra podršku vojnoj operaciji u Iranu i finansiranje bezbednosti

Američki zakonodavci se vraćaju na zasedanje, rasprava o vojnim merama prema Iranu i budžetu za unutrašnju bezbednost

Published

on

pexels-photo-9152408

Američki zakonodavci se vraćaju na zasedanje, rasprava o vojnim merama prema Iranu i budžetu za unutrašnju bezbednost

Američki Kongres se ove nedelje vraća na zasedanje u Vašingtonu nakon dvonedeljne pauze, a pred poslanicima su ključne teme koje uključuju razvoj vojnog sukoba sa Iranom, obustavu finansiranja Sekretarijata za unutrašnju bezbednost i moguća glasanja o isključenju pojedinih članova. Ove teme dolaze nakon što su prethodnih dana izostali rezultati diplomatskih pregovora i donete nove odluke u vezi sa vojnim merama.

Prema navodima izveštaja, Kongres nije zasedao od pre nego što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država zapretio Iranu mogućim posledicama ukoliko ne pristane na dogovor za okončanje sukoba. Period dvonedeljnog primirja je prethodio najnovijim dešavanjima, dok je potpredsednik SAD napustio Islamabad nakon što višednevni pregovori nisu doveli do sporazuma. Američka administracija je najavila da će mornarica SAD uspostaviti blokadu sa ciljem sprečavanja prolaska brodova kroz Ormuski moreuz, što predstavlja važan strateški potez u okviru trenutnih tenzija.

Na Kapitol Hilu se očekuje da tema podrške vojnoj operaciji u Iranu bude u središtu pažnje. Neki članovi Demokratske stranke najavljuju inicijative za ograničavanje ovlašćenja predsednika u daljem sprovođenju vojnih aktivnosti na teritoriji Irana. Ova pitanja dobila su na značaju nakon što su brojni republikanski poslanici istakli da njihova podrška vojnoj akciji može biti ograničena, posebno ukoliko operacija potraje duže od šezdeset dana, što je u skladu sa Zakonom o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine.

Očekuje se i da će Bela kuća podneti zahtev za dodatna sredstva za finansiranje vojnih aktivnosti. Prema navodima međunarodnih medija, administracija razmatra zahtev za iznos između 80 i 100 milijardi dolara za dodatno finansiranje, nakon što je prvobitno najavljeno da bi takav zahtev mogao iznositi i do 200 milijardi dolara. Ovo pitanje biće predmet rasprave među poslanicima i može uticati na dalji tok operacija u Iranu.

Pored pitanja vezanih za vojnu strategiju, zakonodavci će se baviti i produženjem ili obustavom finansiranja Sekretarijata za unutrašnju bezbednost. Prethodni napori da se postigne dogovor o budžetu nisu urodili plodom, a trenutna situacija ostavlja otvorenom mogućnost privremenog zatvaranja ove agencije. Takođe, na dnevnom redu su i moguća glasanja o isključenju pojedinih članova Kongresa, što je izazvalo dodatnu pažnju javnosti.

U narednim danima očekuje se intenzivna rasprava o svim pomenutim temama, dok konačne odluke zakonodavaca mogu imati značajan uticaj na dalji tok događaja u vezi sa sukobom sa Iranom i unutrašnjom bezbednošću SAD. Nezavisno potvrđivanje svih navoda iz oblasti vojnih operacija u ovom trenutku nije moguće.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američka ostrva u Pacifiku preduzimaju mere pred nailazak snažnog tajfuna Sinlaku

Nacionalna meteorološka služba potvrdila upozorenja za više ostrva, očekuju se snažni vetrovi i obilne padavine

Published

on

By

Nacionalna meteorološka služba potvrdila upozorenja za više ostrva, očekuju se snažni vetrovi i obilne padavine

Teritorije Sjedinjenih Država u zapadnom Pacifiku, uključujući Guam i druga ostrva Marijanskog arhipelaga, pripremaju se za dolazak tajfuna Sinlaku, za sada najsnažnije oluje u 2026. godini. Prema podacima Nacionalne meteorološke službe, oluja bi tokom naredna 48 sata mogla doneti razorne vetrove i obilne padavine na ovom području.

Tajfun Sinlaku se u ponedeljak ujutru po lokalnom vremenu kretao zapadno-severozapadnim pravcem prema Marijanskim ostrvima, među kojima je i ostrvo Guam, gde su smeštene tri američke vojne baze. Marijanska ostrva čine arhipelag od 15 ostrva u zapadnom Pacifiku, udaljenih oko 2400 kilometara istočno od Filipina. Sva ova ostrva su teritorije pod upravom Sjedinjenih Država.

Prema najnovijim informacijama meteorološke službe, maksimalna brzina vetra koju generiše Sinlaku iznosi 175 milja na čas, nakon što je tokom vikenda dostigla vrhunac od 180 milja na čas. Ovaj tajfun je do sada najjača oluja registrovana 2026. godine, prema rečima meteorologa, ispred prethodnih tajfuna Narelle i Dudzai, koji su imali maksimalne vetrove od 149, odnosno 147 milja na čas.

Na snazi su različite vrste upozorenja za više ostrva. Za Rota, Tinian i Saipan izdata su upozorenja na tajfun, dok su Guam, Pagan i Alamagan pod upozorenjem na tropsku oluju. Guam se takođe nalazi pod nadzorom za mogućnost tajfuna, a Agrihan pod nadzorom za tropsku oluju, navodi Nacionalna meteorološka služba u Guamu. Lokalnim stanovnicima preporučeno je da prate najnovije prognoze i da preduzmu sve potrebne mere predostrožnosti.

U jugozapadnom Pacifiku, termin ‘tajfun’ koristi se za tropske oluje koje bi se u drugim delovima sveta nazvale uraganima. Ove oluje mogu izazvati ozbiljne posledice za infrastrukturu i svakodnevni život stanovništva na ostrvima.

Vlasti na Guamu i drugim ostrvima preduzimaju pripremne radnje, obezbeđuju skloništa i pružaju informacije građanima kako bi se smanjio rizik od potencijalnih posledica oluje. Situacija se prati iz sata u sat, a dalji razvoj vremenskih prilika zavisiće od kretanja tajfuna Sinlaku u narednim danima.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp izdao naređenje o blokadi Ormuskog moreuza, upozorio na mogućnost daljih akcija

Američka mornarica sprovodi blokadu Irana, Tramp objavio podatke o uništenju brodova i izdao novo upozorenje

Published

on

By

Američka mornarica sprovodi blokadu Irana, Tramp objavio podatke o uništenju brodova i izdao novo upozorenje

Bivši američki predsednik Donald Tramp oglasio se na društvenim mrežama povodom početka blokade Ormuskog moreuza, ističući da je naredio Američkoj mornarici sprovođenje potpune pomorske blokade Irana. U izjavi je naveo kako je, prema njegovim rečima, iranska mornarica sada uništena, uključujući 158 brodova. Tramp je dodao da manji broj brzih napadačkih čamaca nije gađan jer nisu predstavljali značajnu pretnju.

“Upozorenje: ako se bilo koji od tih brodova približi našoj blokadi, biće odmah eliminisan, koristeći isti sistem uništavanja koji primenjujemo protiv narko-dilera na moru. To je brzo i brutalno”, navodi se u izjavi Trampa. On je takođe istakao da je, prema njegovim podacima, 98,2 odsto droge koja ulazi u Sjedinjene Američke Države putem mora zaustavljeno.

Zvanične institucije nisu se dodatno oglašavale povodom navoda o uništenju iranske mornarice, niti su izneti nezavisni izvori koji potvrđuju broj uništenih brodova ili konkretne detalje o blokadi.

Trampovo saopštenje izazvalo je pažnju međunarodne javnosti s obzirom na stratešku važnost Ormuskog moreuza za svetski transport nafte i mogući uticaj na globalnu bezbednost. Dalje informacije o razvoju situacije i zvanične reakcije relevantnih institucija očekuju se u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Cene govedine u Sjedinjenim Državama nastavljaju rast, potvrdili stručnjaci

Ekonomisti upozoravaju na dalji rast cena, dok podaci pokazuju da su troškovi mesa znatno viši nego prethodnih godina

Published

on

By

Ekonomisti upozoravaju na dalji rast cena, dok podaci pokazuju da su troškovi mesa znatno viši nego prethodnih godina

Cene govedine u Sjedinjenim Američkim Državama zabeležile su značajan rast tokom protekle godine, prema zvaničnim podacima Federalnih rezervi St. Louisa. Prema izveštaju, cena mlevene govedine u martu je iznosila 6,70 dolara po funti, što je povećanje od gotovo 16% u odnosu na isti period prošle godine. Takođe, cena goveđih stekova dostigla je 12,73 dolara po funti, što predstavlja isti procenat rasta.

Analiza pokazuje da su pre deset godina potrošači u SAD za mlevenu govedinu plaćali prosečno 3,75 dolara po funti, dok je 2021. godine cena iznosila 3,96 dolara. Tokom poslednje decenije, cena mlevene govedine porasla je za oko 70%, što prema procenama utiče na navike potrošača i pristupačnost ove vrste mesa.

Stručnjaci sa univerziteta u Oklahomi i Mičigenu ocenjuju da trenutno nema naznaka smanjenja cena na tržištu. Profesor poljoprivredne ekonomije Derrell Peel izjavio je da ne očekuje snižavanje cena govedine u skorije vreme, dok ekonomista David Ortega predviđa da će cene ostati visoke do kraja godine, pa čak i tokom sledeće godine.

Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Država u najnovijoj proceni navodi da bi cene govedine mogle da porastu za više od 10%, a možda i do 18% tokom 2026. godine. Ova prognoza ukazuje na mogućnost dodatnog opterećenja za potrošače, posebno s obzirom na predstojeću sezonu letnjih roštilja, kada se potražnja za goveđim mesom tradicionalno povećava.

Rast cena govedine dešava se u kontekstu ukupnog povećanja inflacije u zemlji, čemu doprinosi i aktuelni rat u Iranu, koji je uticao na globalne cene nafte i goriva. Prema poslednjem izveštaju o indeksu potrošačkih cena, inflacija je u martu ove godine porasla za 3,3% u odnosu na prethodnu godinu, što je gotovo jedan procenat više nego prethodnog meseca.

Ekonomisti ukazuju da bi trenutni sukobi na Bliskom istoku mogli dodatno da utiču na rast cena hrane u narednim mesecima, s obzirom na povećane troškove transporta i proizvodnje. Očekuje se da će potrošači u SAD nastaviti da se suočavaju sa visokim cenama govedine, dok stručnjaci ne predviđaju skoro olakšanje na tržištu.

Pročitaj još

U Trendu