Connect with us

Svet

Kongres SAD razmatra ovlašćenja predsednika za produžetak vojne akcije u Iranu

Senatori traže poštovanje zakonskog roka, moguće blokiranje produženja bez saglasnosti Kongresa

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Senatori traže poštovanje zakonskog roka, moguće blokiranje produženja bez saglasnosti Kongresa

Senatori Sjedinjenih Američkih Država najavili su da će zatražiti od Bele kuće da Kongres preuzme odgovornost u pogledu nastavka vojne akcije u Iranu, dok se približava zakonski rok za dobijanje odobrenja. Zakon o ratnim ovlašćenjima predviđa da predsednik, nakon 60 dana od početka vojne operacije, mora da dobije saglasnost Kongresa ili da se povuče iz sukoba.

Senatorka Suzan Kolins, predsednica Odbora za budžet Senata, izjavila je da predsednik ima dve opcije: da traži odobrenje Kongresa ili da Kongres blokira dalje aktivnosti. “Kongres mora da deluje”, navela je Kolins, ističući da rok ističe kasnije ove nedelje.

Senator Majk Raunds, član Odbora za oružane snage Senata, naveo je da bi bio iznenađen ako predsednik ne zatraži produženje roka za još 30 dana, što je moguće ukoliko predsednik opravda da je produženje neophodno radi bezbednog povlačenja američkih snaga. Raunds je dodao da će tokom predstojeće zatvorene sednice budžetskog odbora senatori postavljati pitanja ministru odbrane Pitu Hegsetu o ovom pitanju.

“Postavljaćemo pitanja tokom tog perioda”, rekao je Raunds i istakao da će, ukoliko bude potrebno, odgovori biti dobijeni u poverljivom okruženju. Očekuje se da će Kongres doneti odluku o daljim koracima u skladu sa zakonskim procedurama.

Prema navodima zvaničnika, situacija u vezi sa produženjem vojne akcije u Iranu ostaje neizvesna do isteka zakonskog roka, a dalji razvoj događaja zavisiće od postupanja predsednika i reakcije Kongresa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kralj Čarls III u Kongresu SAD poručio o zajedničkoj posvećenosti demokratiji

Britanski monarh istakao važnost saradnje i zahvalio na gostoprimstvu povodom 250 godina od Deklaracije o nezavisnosti

Published

on

By

Britanski monarh istakao važnost saradnje i zahvalio na gostoprimstvu povodom 250 godina od Deklaracije o nezavisnosti

Britanski kralj Čarls III obratio se danas Kongresu Sjedinjenih Američkih Država, ističući da su Velika Britanija i Sjedinjene Države, bez obzira na razlike, ujedinjene u posvećenosti očuvanju demokratije. Prisutni članovi Kongresa pozdravili su kralja ovacijama, a u govoru je naglasio da obe zemlje nastoje da zaštite sve svoje građane i odaju počast onima koji rizikuju živote u službi svojih država.

Kralj Čarls III zahvalio je američkom narodu na gostoprimstvu koje su on i kraljica Kamila doživeli tokom posete, organizovane povodom obeležavanja 250 godina od donošenja Deklaracije o nezavisnosti, kojom su 4. jula 1776. godine, 13 britanskih kolonija u Severnoj Americi proglasile nezavisnost od Velike Britanije.

Tokom obraćanja, Čarls III je istakao međusobnu povezanost sudbina dve nacije kroz istoriju, navodeći reči Oskara Vajlda da „danas imamo zaista sve zajedničko sa Amerikom, osim, naravno, jezika“.

Zvanične izjave iz Kongresa ističu da je poseta britanskog monarha još jedan korak u jačanju savezništva i saradnje dve države. Kralj je tokom govora ukazao i na značaj zajedničkih vrednosti i zaštite demokratskih principa.

“Bez obzira na naše razlike, bez obzira na neslaganja koja imamo, ujedinjeni smo u našoj posvećenosti očuvanju demokratije, zaštiti svih naših ljudi od zla i odavanju počasti hrabrosti onih koji svakodnevno rizikuju svoje živote u službi naših zemalja”, rekao je Čarls u Kongresu, kako je saopšteno.

Kralj Čarls III je tokom obraćanja Kongresu istakao i istorijski značaj američko-britanskih odnosa, posebno u svetlu obeležavanja jubileja Deklaracije o nezavisnosti.

Pročitaj još

Svet

Pentagon procenjuje da će promena imena u Ministarstvo rata SAD koštati više od 50 miliona dolara

Zvaničnici navode da će adaptacija oznaka i dokumenata trajati tokom ove fiskalne godine

Published

on

By

Zvaničnici navode da će adaptacija oznaka i dokumenata trajati tokom ove fiskalne godine

Američki Pentagon je formalno zatražio promenu zvaničnog naziva iz Ministarstva odbrane u Ministarstvo rata, a prema procenama, ceo proces će koštati više od 50 miliona dolara. Predlog za izmenu zakona podnela je kancelarija generalnog savetnika Pentagona, a proces promene imena pokrenut je nakon izvršne naredbe predsednika Donalda Trampa iz septembra prošle godine.

Kako je navedeno, novo ime je već počelo da se koristi u zvaničnoj komunikaciji i na istaknutim znacima u samom sedištu Pentagona u Vašingtonu. Pentagon je saopštio da će koristiti postojeće zalihe dokumenata sa starim imenom dok se ne potroše, nakon čega će biti zamenjene novima sa oznakom Ministarstvo rata.

Prema najnovijoj proceni, tokom ove fiskalne godine planirano je da se za promenu imena izdvoji oko 44,6 miliona dolara za odbrambene agencije, 3,5 miliona dolara za vojna odeljenja, kao i tri miliona dolara za kancelariju sekretara za odbranu i sedište u Vašingtonu. Dodatnih 400.000 dolara namenjeno je prilagođavanju imena u kancelarijama Združenog načelnika štabova, borbenim komandama i Birou Nacionalne garde.

Pristalice promene ističu da je reč o vraćanju na istorijsku nomenklaturu koja je bila u upotrebi pre 1947. godine, kada je postojalo Ministarstvo rata. “Pod ovim imenom, Ministarstvo rata je zajedno sa Ministarstvom mornarice učestvovalo u Ratu 1812. godine, Prvom i Drugom svetskom ratu, ulivajući strahopoštovanje i poverenje u vojsku naše nacije”, navodi se u originalnoj izvršnoj naredbi.

Proces zamene dokumenata i oznaka biće sproveden sukcesivno, a zvaničnici Pentagona ističu da je cilj da se što efikasnije izvrši tranzicija bez dodatnih troškova izvan predviđenih sredstava.

Pročitaj još

Svet

Incident tokom večere u Vašingtonu: agent Tajne službe ranjen prilikom pokušaja upada

Istraga u toku, osumnjičeni Kol Alen uhapšen i optužen za pokušaj atentata na Donalda Trampa

Published

on

By

Istraga u toku, osumnjičeni Kol Alen uhapšen i optužen za pokušaj atentata na Donalda Trampa

Agent Tajne službe ranjen je tokom incidenta u hotelu u Vašingtonu 13.07.2024. godine, kada je Kol Alen (31) pokušao da upadne u zgradu gde se održavala godišnja dobrotvorna večera dopisnika Bele kuće, saopšteno je iz bezbednosnih izvora. Incident se dogodio dok su prisutni bili predsednik Donald Tramp i najviši državni zvaničnici, koji su evakuisani sa lica mesta.

Prema navodima sa ročišta za osumnjičenog, agent je ispalio pet hitaca dok je Alen pokušavao da uđe u salu, ali je agent pogođen u svoj kevlarski prsluk. Vršilac dužnosti državnog tužioca Tod Blanš izjavio je da je “taj herojski oficir koji je pogođen ispalio pet metaka na Alena. Alen nije pogođen, ali je pao na pod i odmah je uhapšen”. Blanš nije precizirao ko je odgovoran za ranjavanje agenta, ali je potvrdio da je napadač pucao najmanje jednom.

Osumnjičeni Alen nosio je noževe i pištolj i viđen je kako trči kroz hotelski hol. Prema informacijama, rezervisao je sobu u hotelu u kojem se održavala večera, a u Vašington je došao vozom. Prema zvaničnim navodima, Alen se izjasnio da nije kriv na ročištu u ponedeljak, a njegov advokat naveo je da ranije nije bio hapšen niti osuđivan.

O incidentu je saopšteno da je napadač pokušao da uđe u prostoriju gde su bili predsednik Tramp i najviši državni funkcioneri, a snage bezbednosti su ga zaustavile pre nego što je ušao. Prisutni novinari sklonili su se ispod stolova tokom napada. Tužilaštvo je najavilo mogućnost dodatnih optužnica kako istraga bude napredovala.

Kako je saopšteno, ovo je treći pokušaj atentata na Donalda Trampa u poslednjih godinu dana. Prethodni incident dogodio se u julu 2024. u Batleru, Pensilvanija, a još jedan pokušaj zabeležen je u septembru 2024. na Floridi. U oba slučaja, napadači su pravosnažno osuđeni.

“Okrivljeni je pucao iz sačmarice, znamo da se to dogodilo. Ali što se tiče detaljne balističke analize, danas neću ulaziti u to”, izjavio je tužilac Blanš.

Pročitaj još

U Trendu