Connect with us

Srbija

Kiša i sneg zahvataju zapadne i južne delove Srbije, vetrovito u sredu

Republički hidrometeorološki zavod izdao upozorenje, padavine i olujni vetar očekuju se od 18. marta

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Republički hidrometeorološki zavod izdao upozorenje, padavine i olujni vetar očekuju se od 18. marta

Prema saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, tokom današnjeg dana veći deo Srbije biće pod gustim oblacima, sa obilnim padavinama u severozapadnim, zapadnim i južnim krajevima zemlje. U popodnevnim i večernjim satima na ovim područjima očekuje se intenzivna kiša, dok će u brdsko-planinskim predelima jugozapadne Srbije kiša prelaziti u sneg, sa formiranjem snežnog pokrivača visine od 5 do 10 cm, lokalno i više.

Na istoku Srbije najavljeno je uglavnom suvo vreme, uz povremeno slabu kišu i dnevnu temperaturu do 15 stepeni. U Beogradu se očekuje povremena kiša krajem dana, sa temperaturom oko 13 stepeni.

Za sredu, 18. marta, najavljen je jak istočni vetar, koji će tokom drugog dela dana imati udare olujne jačine. Građanima se savetuje oprez, posebno onima koji planiraju putovanja ili duži boravak na otvorenom.

Kako je saopšteno, od četvrtka sledi stabilizacija vremenskih prilika. Do 24. marta prognozira se umereno oblačno vreme sa sunčanim intervalima i prijatnim temperaturama između 12 i 17 stepeni.

“Upozoravamo građane da obrate pažnju na najavljene padavine, posebno u zapadnim i južnim krajevima, kao i na olujni vetar koji se očekuje u sredu”, navodi se u zvaničnom saopštenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Prvi zabeleženi slučaj vampirizma u Kragujevcu 1725. godine uznemirio javnost

Istraživači analizirali istorijski dokument, uviđaj sprovela lokalna vlast uz prisustvo vojnih zvaničnika

Published

on

By

Istraživači analizirali istorijski dokument, uviđaj sprovela lokalna vlast uz prisustvo vojnih zvaničnika

Prema podacima istoričara, u Kragujevcu je u aprilu 1725. godine zabeležen slučaj koji se smatra prvim dokumentovanim incidentom vampirizma u Evropi. Tadašnji ober kapetan Staniša Marković Mlatišuma, komandant austrijske narodne milicije, prijavio je beogradskoj komandi smrt 42 osobe koje su, prema izveštaju, nastradale od strane dva vampira – jednog mrtvog 72, a drugog 54 dana.

Nakon prijave, iz Beograda je upućen lekar, a izvršena je ekshumacija uz prisustvo velikog broja vojnika, meštana i vojvode Karla Aleksandra od Virtemberga, tadašnjeg upravnika Kraljevine Srbije. Svedoci su naveli da su tela bila neobično očuvana, bez znakova raspadanja, sa promenama na koži i licu koje su tada smatrane dokazom vampirizma.

U zapisima je navedeno da je lice jednog tela bilo prekriveno slojem nalik buđi, dok je ostatak tela bio bez znakova truleži. Komisija je nakon uviđaja primenila tada uobičajene postupke – probadanje glogovim kocem, odsecanje glave i spaljivanje tela. Istraživači navode da su ovi običaji prethodili hrišćanstvu.

Za razliku od savremenih predstava, u srpskoj tradiciji vampiri su opisivani kao natečena bića koja nisu pila krv, već su žrtve davila. Fenomen je kasnije izazvao interesovanje naučne zajednice širom Evrope, a reč „vampir” ušla je u Oksfordski rečnik 1734. godine.

„Istraga je sprovedena uz prisustvo lokalnih i vojnih vlasti“, navodi se u istorijskom dokumentu.

Pročitaj još

Srbija

Sneg dostigao 30 centimetara na Kopaoniku, Zlatiboru i Sjenici sredinom marta

Putarske službe na terenu, vozačima se savetuje oprez zbog mogućnosti poledice i niskih temperatura

Published

on

By

Putarske službe na terenu, vozačima se savetuje oprez zbog mogućnosti poledice i niskih temperatura

Sneg visine do 30 centimetara zabeležen je jutros na Kopaoniku, Zlatiboru i u Sjenici, dok su temperature u tim planinskim oblastima pale oko nule. Prema zvaničnim saopštenjima, tokom večeri kiša je prešla u sneg na području Zlatiborskog okruga, a sedam kamiona angažovano je na čišćenju i posipanju kolovoza, kako bi saobraćaj tekao bez zastoja.

Sneg se zadržao na tlu i na Tari, dok je na Kopaoniku izmerena maksimalna visina od 30 centimetara. Na Pešterskoj visoravni, Sjenici i Goliji, svi putevi su čisti i prohodni, ali službe apeluju na vozače da koriste zimsku opremu i budu oprezni zbog moguće poledice, naročito na mostovima, u kotlinama i duž reka.

Republički hidrometeorološki zavod potvrdio je da je sneg pao u brdsko-planinskim predelima, a pojedina domaćinstva kod Kraljeva, u selu Rudno, ostala su bez struje usled kvarova na niskonaponskoj mreži izazvanih vlažnim snegom.

“Ekipe su na terenu, posipaju kolovoze i čiste putne pravce. Sneg pada, ali se ne zadržava velika količina na kolovozu”, navedeno je u izjavi putarskih službi.

Sve službe su u pripravnosti, a vozačima se savetuje dodatni oprez pri vožnji kroz planinske predele.

Pročitaj još

Srbija

Pomeranje sata na letnje računanje vremena 29. marta širom Srbije

Kazaljke se pomeraju unapred u noći između subote i nedelje, proleće zvanično počinje 20. marta

Published

on

By

Kazaljke se pomeraju unapred u noći između subote i nedelje, proleće zvanično počinje 20. marta

Građani Srbije preći će na letnje računanje vremena u noći između 28. i 29. marta 2026. godine, kada će se u 2:00 časova sat pomeriti jedan sat unapred, na 3:00 časa, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Ova promena donosi gubitak jednog sata sna, ali omogućava duže dnevne periode svetlosti u popodnevnim satima.

Proleće na severnoj hemisferi zvanično počinje 20. marta 2026. godine u 15:46 časova, a na taj dan obdanica i noć traju po 12 sati, što označava prolećnu ravnodnevicu. Meteorološki gledano, proleće je počelo 1. marta i trajaće do 31. maja. Prema astronomskim proračunima, proleće će trajati do 21. juna 2026. godine, ukupno 92 dana, 17 sati i 38 minuta.

Pomeranje sata na letnje računanje vremena sprovodi se poslednje nedelje marta svake godine, dok se povratak na zimsko računanje vremena odvija poslednje nedelje oktobra. Pravilo koje olakšava pamćenje ove promene glasi: u martu se sat pomera unapred, a u oktobru unazad.

“Iako gubitak jednog sata sna može privremeno poremetiti bioritam, glavna prednost ove promene je više dnevne svetlosti u popodnevnim časovima”, navodi se u saopštenju.

Kalendar godišnjih doba za 2026/2027. godinu predviđa sledeće datume: proleće traje od 20. marta do 21. juna, leto od 21. juna do 23. septembra, jesen od 23. septembra do 21. decembra, a zima od 21. decembra 2026. do 20. marta 2027.

Pročitaj još

U Trendu