Connect with us

Kultura

Izložba koja povezuje umetnike iz Srbije i Francuske kroz lične i političke priče

Direktorka MSUB Marijana Kolarić ističe značaj međunarodne saradnje i dijaloga kroz izložbu koja okuplja različite generacije i teme u Beogradu i Lionu.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay / Peggy_marco

Direktorka MSUB Marijana Kolarić ističe značaj međunarodne saradnje i dijaloga kroz izložbu koja okuplja različite generacije i teme u Beogradu i Lionu.

Direktorka Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Marijana Kolarić, izjavila je da izložba „Lične priče / Političke realnosti“ predstavlja rezultat dugogodišnje saradnje između Muzeja savremene umetnosti u Beogradu (MSUB) i muzeja macLYON iz Liona. Ova izložba, kako je navela, okuplja umetnike iz različitih generacija i geografskih područja, otvarajući prostor za raznovrsne teme i dijalog između institucija.

Kolarić je za Tanjug objasnila da je reč o velikoj međunarodnoj izložbi koja je osmišljena kao zajednički projekat dva muzeja. Prvo javno prikazivanje održano je prošle godine u Lionu, gde je francuska publika imala priliku da upozna umetnike iz Srbije, pretežno iz srednje i mlađe generacije. Otvaranje izložbe u Beogradu nastavak je ovog umetničkog dijaloga i doprinosi povezivanju muzejskih kolekcija dve zemlje.

Prema rečima Kolarić, izložba na poseban način spaja lične narative umetnika sa širim političkim temama, čime podstiče publiku na razmišljanje o savremenim društvenim pitanjima. Projekat je dodatno važan jer povezuje umetničke scene Srbije i Francuske, omogućavajući širu vidljivost srpskim autorima i nastavak međunarodne saradnje.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Kultura

Prijateljstva u fokusu filma Urše Menart na Sarajevo festivalu

Slovenačka rediteljka ističe koliko su prijateljstva presudna tema njenog novog filma prikazanog na SFF-u.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Prijateljstva u fokusu filma Urše Menart na Sarajevo festivalu – Urša Menart Sarajevo Film Festival

Slovenačka rediteljka ističe koliko su prijateljstva presudna tema njenog novog filma prikazanog na SFF-u.

Urša Menart, slovenačka rediteljka, ove godine gostuje na Sarajevo Film Festivalu. Ona posebno naglašava koliko su prijateljstva važna u životu ljudi. Kako ističe, ljudi često zanemaruju koliko gubitak prijatelja može uticati na njih. Zbog toga je upravo prijateljstvo centralna tema njenog novog filma „Sve što nije u redu s tobom“.

Žensko prijateljstvo kao osnova priče

Film „Sve što nije u redu s tobom“ prikazuje priču o Maruši, mladoj ženi koja prolazi kroz težak period. Maruša se suočava sa gubitkom bliske prijateljice, što je duboko pogađa. Kroz ovu priču, rediteljka istražuje kako prijateljstva oblikuju naše ličnosti i koliko nas promene mogu potresti. Prijateljstvo između dve žene stoji u samom središtu događaja.

Prikazivanje na Sarajevo Film Festivalu

Ovaj film je deo takmičarskog programa igranog filma na 32. Sarajevo Film Festivalu. Prikazivanje na ovom prestižnom festivalu omogućava široj publici da se upozna sa delikatnim temama koje Menart obrađuje. Festival svake godine okuplja autore iz regiona i sveta, što dodatno ističe značaj prisustva slovenačke rediteljke.

Važnost prijateljstva u savremenom društvu

Menart ističe da ljudi često ne shvataju koliko su prijateljstva ključna za svakodnevni život. „Ljudi potcenjuju koliko su prijateljstva važna“, naglasila je rediteljka. Osim toga, ona smatra da emotivni gubici ovog tipa mogu trajno uticati na pojedinca. Na taj način film osvetljava teme koje su univerzalne, ali često zapostavljene.

Reakcije publike i značaj teme

Prijateljstva su tema s kojom se svako može poistovetiti. Zbog toga film izaziva snažne emocije kod gledalaca. Prikazivanje na festivalu doprinosi širenju svesti o značaju međuljudskih odnosa. Takođe, film podstiče razgovor o ulozi prijateljstva u savremenom društvu. Na kraju, Menartina poruka ostaje jasna: prijateljstva su temeljne vrednosti koje ne smemo zanemariti.

Pročitaj još

Kultura

Posao od 9 do 5 više nije jedina opcija: Kako izgleda nova radna kultura?

Objavljeno pre

,

Objavio:

A young woman multitasks with a phone call and notebook in a casual home office setting.

Radni dan od 9 do 5 dugo je predstavljao standard sigurnog zaposlenja. Dolazak u kancelariju, osam sati rada, pauza i povratak kući bili su deo rutine koju je malo ko preispitivao. Danas se ta slika menja. Fleksibilno radno vreme, rad na daljinu, hibridni modeli i freelance angažmani postaju sve prisutniji, posebno među mlađim zaposlenima.

Promena nije došla samo zbog tehnologije. Promenio se i način na koji ljudi posmatraju posao. Sve je manje važno gde se posao obavlja, a sve više šta se njime postiže. Zaposleni žele veću kontrolu nad svojim vremenom i mogućnost da poslovne obaveze uklope sa privatnim životom.

Rad od kuće postao je jedan od najvidljivijih simbola nove radne kulture. Nekome donosi više slobode, manje vremena provedenog u prevozu i bolju organizaciju dana. Drugima, međutim, donosi problem razdvajanja posla i privatnog života, pa radni dan lako može da se produži i nakon formalnog završetka radnog vremena.

Istovremeno, sve više ljudi bira freelance i projektni rad. Umesto jednog poslodavca i klasičnog radnog odnosa, karijera se može graditi kroz više klijenata, projekata i izvora prihoda. Takav način rada pruža veću slobodu, ali sa sobom nosi i veću odgovornost za pronalaženje posla, finansijsku stabilnost i planiranje budućnosti.

Kompanije se zbog toga suočavaju sa novim očekivanjima zaposlenih. Plata više nije jedini kriterijum. Fleksibilnost, mogućnost rada od kuće, slobodni dani, atmosfera u timu i prostor za privatni život postaju važni faktori prilikom izbora poslodavca.

Ipak, nova radna kultura ne znači da će tradicionalni model nestati. Za mnoge profesije kancelarija, fiksno radno vreme i rad u timu i dalje su najbolja opcija. Budućnost rada verovatno neće biti jedan univerzalni model, već kombinacija različitih načina rada.

Suština promene je u tome što posao sve manje određuje kako mora da izgleda ceo naš dan. Nova generacija zaposlenih ne traži nužno manje rada — traži više slobode da odluči kako će taj rad izgledati.

Pročitaj još

Muzika

Tišina postaje luksuz: Zašto ljudi beže od stalne buke?

Objavljeno pre

,

Objavio:

A group of friends enjoying a vibrant indoor party with music and dancing.

U svetu u kojem smo gotovo neprestano okruženi zvukovima, tišina je postala nešto što se sve teže pronalazi. Saobraćaj, telefoni, televizori, obaveštenja, razgovori, muzika i buka iz okruženja čine da mnogi ljudi tokom dana gotovo nikada nemaju trenutak potpune tišine.

Zato se menja i odnos prema miru. Ono što je nekada bilo potpuno normalno danas se doživljava kao svojevrsni luksuz. Ljudi sve češće biraju mirnije kafiće, prirodu, vikendice van grada ili jednostavno nekoliko sati bez telefona i drugih uređaja.

Jedan od razloga je konstantna dostupnost. Telefon nas povezuje sa poslom, porodicom, prijateljima i informacijama, ali istovremeno stvara osećaj da u svakom trenutku nešto moramo da proverimo. Čak i kada nema fizičke buke, ekran može da stvori mentalnu buku kroz poruke, vesti, video-snimke i obaveštenja.

Zbog toga se potreba za tišinom sve više povezuje sa odmorom. Mnogi ljudi ne žele još jedan sadržaj, još jednu destinaciju ili još jednu aktivnost. Žele nekoliko sati tokom kojih niko ništa ne traži od njih.

Ovaj trend primećuje se i u načinu na koji ljudi biraju mesta za odmor. Umesto isključivo popularnih i prometnih destinacija, sve više pažnje privlače mirna mesta, priroda i smeštaji udaljeni od gradske gužve. Tišina postaje deo doživljaja koji se plaća.

Ipak, možda najveća promena dešava se u svakodnevnom životu. Sve više ljudi pokušava da uvede male periode bez ekrana — jutro bez telefona, šetnju bez slušalica ili večernji period bez društvenih mreža.

U vremenu kada se pažnja neprestano traži, sposobnost da se isključimo postaje sve vrednija.

Možda tišina nikada nije bila luksuz. Možda smo tek sada shvatili koliko nam je nedostajala.

Pročitaj još

U Trendu